Kako je Bosna i Hercegovina od lidera u proizvodnji električne energije na međunarodnom tržištu postala ovisna o otkupu električne energije pitanje je kojim bi se trebala pozabaviti šira stručna javnost, ali i vlast.

Posebno se to odnosi na JP Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB, kojima upravlja Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

To je alarm koji zahtijeva hitno buđenje stručne javnosti i nadležnih.

Posebnu odgovornost snosi Vlada Federacije BiH koja kao većinski vlasnik upravlja javnim poduzećima JP Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB.

No, izvršna vlast u ovom scenariju neodoljivo podsjeća na Trnoružicu iz narodne priče, s tom razlikom što princeza iz bajke nevino spava, dok je lokalna vlast duboko zaspala pod utjecajem političkih interesa i kronične neodgovornosti.

Dok elektroenergetski sektor doživljava povijesni pad, Vlada FBiH čvrsto spava, uljuljkana u prividnu sigurnost.

Oko svojih ureda izgradila je neprobojan zid birokracije i netransparentne javne nabave kroz koji ne mogu proći ni upozorenja stručnjaka ni opravdani zahtjevi rudara.

Umjesto vretena, ova se vlast držala “političke podobnosti”. Pogubna je to matrica po kojoj se posljednjih petnaestak godina na čelo energetskih giganata sustavno dovode stranački poslušnici bez ikakvog radnog iskustva umjesto kompetentnih inženjera i menadžera.

Njihove odluke, donesene bez dugoročne vizije, uništavale su tvrtku iz dana u dan.

Javno poduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine ovih je dana u središtu pozornosti jer je, kako ističu u tvrtki, situacija teška, novca nema pa je upitna i isplata plaća radnicima.

Situacija nije bolja ni u jednoj elektroprivredi u Bosni i Hercegovini, kao ni u većini poduzeća koja se bave proizvodnjom, a kojima upravljaju entiteti.

Amer Jerlagić, energetski stručnjak i bivši direktor JP Elektroprivreda BiH, ističe za Faktor da uzrok ovako teške situacije u Elektroprivredi ne leži u nečemu što je staro dan, mjesec ili godinu dana.

– Uzrok ovakvog stanja u JP EPBiH je dovođenje nekompetentnih i nestručnih, ali politički podobnih ljudi zadnjih petnaestak godina. Na čelo EPBiH i u Upravu dovedeni su potpuno nekompetentni i nestručni ljudi koji su svojim odlukama uništavali tvrtku iz dana u dan.

Nisu poslušali savjete stručnih kolega, nikada nisu proveli potrebno restrukturiranje rudnika i pokušali ih dovesti na “zelenu” granu. Ulagali su novac u nerestrukturirane rudnike, a to je bilo kao bacanje novca u rupu bez dna – rekao je Jerlagić.

Tvrdi da je ogroman novac bačen bez ikakvog pozitivnog učinka.

– Američka tvrtka AT Kearny, koja je ugovorom vodila restrukturiranje rudnika u Koncernu, sugerirala je da se rudnike prvo mora restrukturirati, a tek onda ulagati u njih.

Naravno, to se nije poštovalo, jer lakše je trošiti novac kroz sustav javne nabave, nego brinuti o živim ljudima u rudnicima i njihovim sudbinama. Osim loših poteza s rudnicima, u novom investicijskom ciklusu napravljeno je vrlo malo ili gotovo ništa – naglašava Jerlagić.

Tvrdi da, osim Vjetroparka Podveležje, nije izgrađen niti jedan novi energetski objekt.

– Projekt Bloka 7 u TE Tuzla je uništen i praktično je EPBiH ostala na starim termo stranama u TE Tuzla i TE Kakanj, dok su Blok 7 u TE Tuzla i Blok 8 u TE Kakanj sa ukupno 750 MW instalirane snage i preko 50 posto većom učinkovitošću od starih blokova bili planirani.

Sve su to razlozi zašto se EP BiH danas nalazi u ovako teškoj situaciji, bez dovoljne vlastite proizvodnje, uz obveze otkupa i uvoza električne energije. energije – isitče Jerlagić.

Kaže da smo praktički lider u proizvodnji i prodaji električne energije. energije na međunarodnom tržištu, postala ovisna o kupnji i uvozu električne energije. energije – naglašava.

Ističe kako je poznato da elektroprivrede u BiH već neko vrijeme slobodno formiraju cijene prema tržišnim uvjetima prema gospodarstvu, odnosno prema svim kupcima, osim onima koji su u sustavu javne opskrbe.

– Tako da gotovo svakodnevno gospodarstvenici dobivaju prijedloge ugovora i cijene ovisno o tome kada im ističe trenutni ugovor.

Kad su u pitanju kućanstva, čisto sumnjam da će u izbornoj godini biti novih poskupljenja struje – zaključuje Jerlagić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za Faktor da građani u ovakvoj situaciji ne mogu očekivati ​​ništa dobro.

– Ni prijašnje poskupljenje struje nije bilo ekonomski opravdano, već isključivo uzrokovano lošim upravljanjem i nesposobnošću uprave i države da osiguraju učinkovito funkcioniranje tvrtke, no od tada se situacija pogoršava iako se građanima i gospodarstvu naplaćuje puno više nego prije – kaže Gavran.

Dodaje da su gospodarstvenicima redovito i neopravdano povećavane cijene. Iako sam siguran da prije izbora neće doći do poskupljenja struje iz čisto populističkih i predizbornih potreba, te da će se naći novca za plaće (prvenstveno za osiguranje glasova na izborima).

– Elektroprivreda BiH je prošla sličan put propadanja i urušavanja ne samo sadašnjih već i budućih potencijala kao što je išla Elektroprivreda RS.

Istim se putem može doći samo na isto odredište, pa bez radikalnih promjena možemo očekivati ​​samo daljnji kolaps i pad proizvodnje, gašenje rudnika i termoelektrana, enormni uvoz struje i dugoročno drastična poskupljenja.

Koliko će trajati sadašnja agonija i proizvesti ovako katastrofalan ishod, teško je prognozirati, ali vrijeme za promjene ističe i što se više odugovlači, to je teže i skuplje, a uskoro i nemoguće postići ono što je potrebno – kaže Gavran.

Tvrdi da je odustajanje od izgradnje Bloka 7 u Tuzli najgora strateška odluka s ogromnim negativnim posljedicama (još nije kasno promijeniti tu odluku i realizirati projekt, ali je kompleksniji).

– Višegodišnji pad proizvodnje ugljena u zemlji prebogatoj ugljenom i s nizom rudnika pod kontrolom ove tvrtke potpuno je apsurdan, a plan njihovog zatvaranja umjesto povećanja proizvodnje je samodestruktivan.

Javna nabava redovito je izvor skandala u gotovo svim segmentima poslovanja, političko zapošljavanje i kontrola također su prisutna u svim segmentima uz neproduktivnu administraciju i nedostatak produktivne radne snage poput rudara i stručnjaka – ističe.

Pojašnjava da je akumulirana šteta od izvoza električne energije preko posrednika koji su omogućili višemilijunsku zaradu umjesto izravnog izvoza također nenadoknadiv gubitak koji traje i danas.

– Kupnja struje i ugljena je strahovito bacanje novca, nema tehnološkog razvoja i inovacija (recimo svima je očita sve veća potreba za mrežom brzih punionica za električna vozila i kućnim priključcima za njihovo punjenje, ali ovakvi projekti, za koje nitko nema bolje predispozicije od Elektroptivrede BiH, prepušteni su privatnicima (u slučaju punionica), odnosno naplaćuju se tako nerazumno. da ubijaju svu potražnju (kućne punjače gdje je povećanje snage lokalnog priključka nenormalno skupo) itd. – naglašava Gavran.

Naravno, ističe, za sve to nije kriva samo sadašnja vlast ili prošla vlast.

– Recimo, izvoza električne energije preko posrednika je bilo za vrijeme prošlih uprava i vlada, ali nikada nitko nije odgovarao za ranije učinjenu štetu, pa onda, ipak, odgovornost moraju snositi oni koji sada niti svoju upravljačku i vlasničku ulogu obavljaju u interesu tvrtke i njenih kupaca, niti su odgovorne za ranije štete procesuirali i sankcionirali.

Naprotiv, nude se samo beskonačni izgovori. Prijeti i da će zbog neopravdanog prekida projekta Bloka 7 doći do višemilijunskih odšteta, a to bi sve pogoršalo – kaže Gavran.

Ističe da postoje dva scenarija, prvi je da sadašnja Uprava i Vlada ne žele i ne znaju bolje, a sve to nas vodi u manju proizvodnju i veće cijene.

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Mirza Čelik (DF) kaže za Faktor da ga ne čudi sporo vraćanje javnih poduzeća u Federaciji BiH, jer je Vladi FBiH jedino bilo bitno da na funkcije postavi svoje ljude.

– Nije im smetalo to što su nestručni, sve će platiti građani Federacije BiH – zaključuje Čelik.

Mirsad Zaimović, šef Kluba zastupnika SDA u Parlamentu FBiH, ističe za Faktor da su ogromni gubici u gotovo svim sektorima kada su u pitanju javna poduzeća.

– Elektroenergetski sektor također bilježi gubitke, ima problem s likvidnošću, a sada su problem plaće, a najveći problem je što neće biti investicija, a to je neophodno s obzirom da radimo na novim čistim energijama i plaćamo CBAM – rekao je Zaimović i dodao da je teška situacija u skoro svim sektorima.

Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, tijekom rasprave o izvješćima o radu Vlade Federacije za 2023. i 2024. godinu, federalni zastupnici dotakli su se i plaće dužnosnika i parlamentaraca koje su samo ove godine povećane za 500 ili 600 KM, dok su minimalne plaće povećane za 500 ili 600 KM. mirovina iznosi 666,76 KM.

Federalni zastupnik Siniša Dukić (SDP), govoreći o rezultatima rada Vlade FBiH, ustvrdio je da je minimalna mirovina podignuta na 700 KM, što nije točno.

– Rekli ste da su umirovljenicima povećali minimalne mirovine na 700 KM. Nažalost, u ovoj prostoriji su ljudi kojima su plaće samo u ovoj godini povećane za onoliko koliko i najniža mirovina. A znate kako, iz posudbe. Zadužit ćemo se da isplatimo mirovine veće od 100 KM, ali i da dužnosnicima podijelimo 500, 600, 700 KM više primanja. Je li to odgovoran odnos prema onome što znače javna sredstva? To je sramota – kazao je Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije u Zastupničkom domu FBiH.

Replicirao mu je Dukić.

– Zakon o plaćama koji spominjete donijeli ste u prošlom mandatu. Vezali ste državne službenike sa saborskim zastupnicima. Da to niste učinili, nikada ne bismo došli u situaciju da nam se povećava plaća na način na koji se sada povećava. O tome se ne raspravlja, ali problem je što su saborskim zastupnicima sada povećane plaće. Jeste, zahvaljujući zakonu koji ste donijeli – kazao je Dukić.

Odgovorio mu je Zaimović.

– Kada je riječ o plaćama, na prošloj sjednici ste imali priliku, a mi smo podržali prijedlog zakona koji je trebao razdvojiti plaće dužnosnika od plaća uprave. I vi ste glasali protiv – kazao je Zaimović.

Federalni zastupnik Admir Čavalić predlaže izmjene Zakona o plaćama i naknadama u vlasti FBiH od 2022. godine. Zastupnici stranaka koje predstavljaju vlast do danas nisu dopustili ni da se izmjene zakona uvrste u dnevni red za raspravu, jer su uglavnom bili suzdržani.

Na posljednjoj sjednici predložene su izmjene, kako je Čavalić rekao za Faktor, koje su se prvenstveno odnosile na “bijeli kruh”, dok su ranije izmjene bile opsežnije, a odnosile su se na plaće dužnosnika i saborskih zastupnika.

– Prvi put sam predložio izmjene 2022. godine, ali do danas nema volje da se to stavi na dnevni red kako bi se ukinuo “bijeli kruh” na razini Federacije BiH – rekao je Čavalić.

U Zakonu o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH izabrani dužnosnici i nositelji izvršnih funkcija nakon prestanka javne funkcije, a do zasnivanja novog radnog ili ugovornog odnosa ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu, prema općim propisima, imaju pravo na naknadu plaće koju su ostvarili u obavljanju javne dužnosti u trajanju od 12 mjeseci, tzv. “bijeli kruh”.

Da bi to ostvarili, moraju donijeti vjerodostojne isprave i izjave da se ne mogu vratiti na posao ili da ne ispunjavaju uvjete za mirovinu, kako bi im Administrativno povjerenstvo priznalo to pravo, a to za zastupnike i izaslanike traje godinu dana, a za savjetnike šest mjeseci.

Za ovu godinu povećana je osnovica plaće sa 480 KM na 540 KM, čime je omogućeno da se osnovne plaće parlamentaraca povećaju za 468 KM, pa one iznose 4.212 KM.

Kada se 4.212 pomnoži sa 12, dobije se 50.544 KM.

“Bijeli hljeb” je ukinut na državnoj i kantonalnoj razini.

Burno je bilo u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH tijekom rasprave o izvješćima o radu Vlade Federacije za 2023. i 2024. godinu.

– Očekivao sam da će se premijer Nermin Nikšić udostojiti i stati pred zastupnike, ali vidimo da je izbjegao obrazložiti izvješća o radu Vlade FBiH. Ukratko, nema povećanja zaposlenosti, ima pada zaposlenosti. Druga stvar, zadužili ste se za tri milijarde KM, što mi znamo, a ono što ne znamo, ne znaju ni građani. Ni u jednom segmentu ove nametnute vlasti nema stabilnog pomaka, nema transparentnosti javne potrošnje, nema nadzora nad javnim poduzećima, dinamika reformi je jako slaba ili nikakva – rekao je Mahir Mešalić, predsjednik Kluba zastupnika Demokratske fronte.

Dodaje da je situacija u Elektroprivredi katastrofalna kao iu Željeznicama.

– Nema objašnjenja koji su uzroci inflacije i zašto troškovi života enormno rastu. Što prije ova vlast ode, to će biti bolje za građane Federacije – kazao je Mešalić.

Zastupnik Salko Zildžić (SDA) kazao je da je danas trebalo biti razmatrano izvješće o radu Vlade FBiH za 2025. godinu, umjesto za 2023. i 2024. godinu.

Zastupnica Edita Mazić (SDA) ustvrdila je da u izvješćima nema podataka o tome koliko je novih radnih mjesta otvoreno, koliko je novih investicija privučeno.

– Umirovljenici se bore s inflacijom koja im je pojela i ono malo povećanja. Imamo izvješća koja ne odražavaju stvarno stanje u kojem građani žive – kazao je Mazić.

Siniša Dukić (SDP) kazao je da je Vlada FBiH u 2023. i 2024. godini “uložila značajne napore na stabilizaciji gospodarstva, jačanju socijalne sigurnosti i poboljšanju javnih usluga”.

– Odgovornim upravljanjem i donošenjem važnih mjera, a svjedoci smo da smo donijeli daleko više zakona nego prethodna Vlada, posebnu pozornost usmjerili smo na povećanje plaća i mirovina, potporu gospodarstvu i jačanje socijalnih programa.

Pokrenuli su i mnoge infrastrukturne projekte. Unatoč izazovima s kojima se Vlada suočavala, pokazala je spremnost na dijalog sa sindikatima i poslodavcima. Rezultati u 2023. godini važan su korak za daljnji razvoj i jačanje FBiH. A evo i podataka, minimalna plaća je nekada bila 596 KM, sada je 1.027 KM. Najniža mirovina dosegla je 700 KM. Umirovljenici su dobili jednokratnu pomoć od 250 KM. Prosječna plaća je bila 1.277 KM, sada je 1.632 KM, doprinosi su bili 41,5 posto, a sada su 36 posto. Porodiljske naknade su bile nula, sada su 1.000 KM – kazao je Dukić.

Zatim su došle replike.

– Kada slušate Dukića, rekli biste da je ovo Švicarska – kazao je Zildžić.

Govorio je zastupnik Mirza Čelik (DF).

– Dukić je rekao nešto što ne štima. Imali ste mnogo afera, bile su dostupne našim građanima, poput “Spengavanja”. Ako oni koji žive u Njemačkoj ili Švicarskoj čuju te pohvale, mogu doći živjeti ovdje jer je ovdje sve super. Nitko nije napustio liječnike 2023. i 2024., niti inženjere, otvorili smo nove tvornice, sve je to istina, ali po vašim riječima. Nikad se u tim godinama nije radilo više, a imalo manje – kazao je Čelik.

Govorio je i predsjednik Kluba zastupnika SDA Mirsad Zaimović.

– Zbog javnosti nedopustivo je da raspravljamo o izvješću iz 2023. i 2024. Živimo u sredini koja ne miriše na dobro. Sve ono o čemu je kolega Dukić govorio je nažalost neodrživo ako se promatraju makroekonomski pokazatelji u zemlji. Ako se u prvoj godini zadužujemo onoliko koliko nam iznose izvorni prihodi, ako ne znamo kako ćemo financirati iduću godinu, osim ako ne posuđujemo djecu i unuke, moramo se zabrinuti.

Kad je riječ o zapošljavanju, u zadnjih 19 mjeseci imamo 546.000 zaposlenih, nemamo novozaposlenih, a 18.000 novih umirovljenika. Pada broj zaposlenih. Pokrivenost uvoza izvozom dosegnula je blizu 65 posto, a potom je pala na 50 posto. Na svaku izvezenu KM mi uvozimo dvije KM. Ove godine dižemo dvije milijarde i 300 milijuna KM kredita. Vlada se zadužila za 750 milijuna KM, sada će se vraćati samo kamate. Ove godine planira posuditi milijardu i pol i netko će to vratiti 2032. i platiti kamate zbog neodgovornosti. Od koga ćemo se zaduživati ​​za tri godine, na osnovu čega – pita Zaimović i dodaje:

– Bili smo izvoznik električne energije, Elektroprivreda BiH je bilježila dobit, a sada imamo gubitak od nekoliko stotina milijuna KM. Ovo je kupovina vremena do izbora. Ove izbore ćemo uvjerljivo dobiti, ali apsolutno nema razloga za optimizam jer ostavljate katastrofalnu situaciju u svakom segmentu.

Zatim se za riječ javio zastupnik Dukić.

Imali ste priliku razdvojiti plaće dužnosnika od zaposlenika

– Danas neću šutjeti. Na početku svog mandata rekao sam da se država mora još više zadužiti kako bi ovo društvo išlo naprijed. Niska zaduženost obično svrstava zemlju koja nema planova za društveni napredak. Kao da smo mi doveli Elektroprivredu BiH u ovo stanje. A kakvu smo sramotu našli u rudnicima gdje su za rad angažirane privatne tvrtke. Donijeli ste zakon o plaćama, vezali ste dužnosnike za izabrane dužnosnike – rekao je Dukić.

Odgovorio mu je Zaimović.

– Na prošloj sjednici ste imali priliku odvojiti plaće dužnosnika od namještenika. Možete vidjeti tko je kako glasovao. Rudnici su dio koncerna, a tako se radi i danas, samo su gubici veći nego prije. Zadužujemo se da trošimo, a ne za razvojne projekte – rekao je Zaimović.

Inače, zastupnici su na današnjoj sjednici rekli da su dobili mail od premijera Nermina Nikšića u kojem je obrazložio zašto nije došao braniti izvješća o radu Vlade, ali kako su kazali, taj mail nitko “nije mogao otvoriti”. Predsjednik Dragan Mioković na kraju je rekao da je dobio sadržaj tog maila i pročitao ga, a bit je da se premijer danas bavi “naftom i naftnim derivatima”.

Prije nešto više od godinu dana donesen je Zakon o Južnoj interkonekciji plinovoda Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koji je ključni projekt za energetsku neovisnost Bosne i Hercegovine, odnosno smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. Međutim, realizacija ovog projekta još nije počela.

Kao što je poznato, HDZ godinama opstruira donošenje zakona jer ne želi da nositelj bude državna tvrtka BH GAS, opstrukcije su nastavljene i nakon usvajanja zakona.

Tri puta su odbili staviti zakon na dnevni red

Za ovaj zakon jako su zainteresirane Sjedinjene Američke Države, pod čijim je pritiskom zakon konačno i donesen, a za koji HDZ nije glasao u Parlamentu FBiH.

Sada je potrebno prilagoditi Zakon na način da strani investitori mogu sudjelovati u realizaciji projekta kroz koncesije ili javno-privatno partnerstvo, ali ni u jednom segmentu javnost nije upoznata što se točno mijenja u Zakonu.

Amandmani prvo moraju ići u Vladu Federacije BiH, a zatim u Parlament Federacije. Inače, krajnji rok za realizaciju kompletnog projekta je kraj 2027. godine, kada na snagu stupa odluka tijela Europske unije o zabrani uvoza fosilnih goriva, uključujući i plin iz Rusije.

Podsjetimo, predlagač Zakona o južnoj interkonekciji bio je Klub zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

– Što se tiče izmjena Zakona o južnoj interkonekciji, znamo samo ono što je pušteno u medije. Ne znam o kakvim izmjenama zakona je riječ. Je li to možda novi zakon?

Očito, s obzirom na kratak rok, imaju problem s definiranjem rješenja, a pretpostavka je da HDZ opet ima zahtjeve koji idu u smjeru kojim su išli prije. Znate da smo skoro godinu dana puštali prijedlog zakona u saborsku proceduru prije nego što je usvojen i da su ga vlasti tri puta odbile staviti na dnevni red. Da su to učinili odmah, sigurno bi imali puno više vremena za provedbu zakona i brže prevladavanje ovih problema. Sada smo došli u predizbornu situaciju – kaže Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

To ukazuje da je HDZ opstruirao donošenje zakona.

– Oni su i nakon njezina donošenja opstruirali daljnju provedbu Južne interkonekcije, no trojka im se nije htjela zamjeriti, pa se nije pomaknula ni milimetra, bez obzira što je imala pravni okvir da taj proces vodi naprijed. Taj zakon očekujemo svaki dan u Saboru jer rokovi istječu, vidite špekulacije o distributerima, puno je onih koji su danas spremni loviti u mutnom.

Ne mogu reći što izmjene sadrže jer ih još nije usvojila ni Vlada FBiH. Problema očito ima. Kad smo govorili o Južnoj interkonekciji, vlastodršci su odbijali razgovarati o tome, a sada svi pričaju o tome kao o prioritetu. Kao da su zaboravili kako su se ponašali u odnosu na ovo o čemu smo pričali – rekao je Zaimović.

Razgovarali smo i sa BiH. energetski stručnjak Almir Bečarević.

– Izmjene u Zakonu o Južnoj interkonekciji samo su izbacivanje BH Gasa iz zakona. Nema ništa drugo. Samo tehnička stvar – “bio BH Gas, nema ga” i to je to – kazao je Bečarević.

Osvrnuo se na naše pitanje ko će biti na mjestu BH Gasa.

– Izmjene ne govore ko bi zamijenio BH Gas. To bi bila posebna odluka Vlade FBiH, zato HDZ traži dvotrećinsku odluku.

Žele osigurati da oni budu ti koji će odlučivati ​​tko će biti koncesionar i sve odluke oko Južne interkonekcije. Oni jednostavno ne odustaju od činjenice da će se od njih najviše tražiti. E sad, hoće li im netko dopustiti da promijene način glasanja u Vladi FBiH iu Parlamentu, stvar je unutar Vlade. Vidjet ćemo što će biti – kazao nam je Bečarević.

Neslužbeno doznajemo iz Vladinih izvora također da je HDZ od partnera iz Trojke tražio da se o Južnoj interkonekciji odluči u Vladi FBiH na način da za određenu odluku mora glasovati barem po jedan ministar iz svakog naroda. Navodno ga je Trojka prethodno odbila.

Redakciji Faktora obratio se veliki broj čitatelja s istim pitanjem, hoće li se u Federaciji imati tko pokrenuti apelaciju Ustavnom sudu Federacije BiH zbog izmjena članka 81. kojim se uvodi diferencirani obračun najniže starosne mirovine. Uz diferencijaciju koja je preslikana iz manjeg bh. entiteta RS, najniža starosna mirovina iznosit će oko 368 KM, i to ako je osoba 15 godina imala plaću od 1.500 KM.

Točnije, za manje od 20 godina mirovinskog staža i 65 godina života mirovina ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine.

Promjene su potvrđene 23. siječnja u Domu naroda Parlamenta FBiH.

– Hoće li nam netko reći je li u redu da se zakon primjenjuje retroaktivno, od 1. siječnja, a donesen je puno kasnije. Prema starom zakonu, najnižu mirovinu pri odlasku u mirovinu imali su oni koji su imali 15 godina staža i 65 godina života, koja sada iznosi 666 KM. To znači da je zbog diskriminirajućeg članka 81. mirovine, starosna mirovina do 20 godina staža manja za više od 200 KM, dok su onima u Vladi Federacije BiH plaće povećane za 500 i 600 KM. E, to je užas – govori nam čitatelj NS-a iz Sarajeva.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik i dopredsjednici Federacije mogu podnijeti apelaciju Ustavnom sudu FBiH na zakone.

Što se tiče federalnih parlamentaraca, primjerice zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ako prikupe 33 potpisa, mogu pokrenuti upravni spor kod Ustavnog suda FBiH zbog članka 81. Zakona o PIO.

Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kaže za Faktor da su još prošlog tjedna očekivali najavu za sjednicu Zastupničkog doma, što se nije dogodilo. Dodaje da bi Klub SDA, da je zakazan, održao sjednicu na kojoj bi se odlučivalo o članu 81. Zakona o PIO.

– Očekivali smo da će biti zakazana sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH (posljednja je održana 20. siječnja), kako je propisano Poslovnikom. Potreba za sjednicom postoji jer je nakon dugo vremena u saborsku proceduru stigao niz zakona za koje smo očekivali da će biti tretirani na ovoj sjednici. No, sjednica još nije zakazana, da li zbog problema unutar saborske većine oko potpore Draganu Miokoviću, predsjedatelju Doma. Valjda je to razlog. No, to ne može biti dovoljan razlog da Parlament bude talac njihovih međusobnih odnosa – kaže Zaimović.

Pozvao se na članak 81. Zakona o PIO.

– Oni (Federalno ministarstvo rada i socijalne politike) su se poveli navodeći kao primjer neke privatnike koji eventualno plaćaju 15-20 godina doprinosa zaposlenicima, pa imaju minimalnu plaću. No, puno je više onih koji su u tu poziciju dovedeni ne svojom krivnjom zbog firmi koje nisu radile, nisu uplaćivale doprinose da bi došli u poziciju da imaju mirovinu od 350 KM. Sve razumijem, ali čekam da se zakaže sjednica Sabora da zakažemo klub i donesemo odluku o tome – rekao je Zaimović.

Nakon što su usvojene izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, u javnosti raste negodovanje zbog članka 81. koji se tiče diferencijacije izračuna najniže starosne mirovine, čime su oštećeni mnogi radnici, budući umirovljenici.

Sada oni koji imaju do 20 godina mirovinskog staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine u FBiH iz prosinca prethodne godine. Takva će mirovina nakon povećanja od 11,2 posto u veljači iznositi 434,80 KM.

Prema starom zakonu, ova bi mirovina bila u rangu najniže mirovine, koja će s povećanjem iznositi 666 KM.

Prema izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u, osobe s 20 godina mirovinskog staža i manje od 25 godina staža ne mogu imati mirovinu nižu od 65 posto prosječne, odnosno 470,58 KM, koliko će iznositi nakon povećanja. Za one koji imaju 25 godina staža i manje od 30 godina staža, mirovina ne može biti niža od 70 posto prosjeka, odnosno 506,78 KM…

Osim toga, postavlja se pitanje mogu li se izmjene Zakona o PIO-u primjenjivati ​​retroaktivno od 1. siječnja.

Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio je izmjene zakona 23. siječnja.

– Hoće li se naći netko tko će ispitati jesu li ove promjene ustavne. Kako mogu bezobzirno oštetiti ljude koji od završetka agresije stalno rade, a nemaju više od 20 godina staža jer im poslodavci nisu htjeli uplaćivati ​​doprinose. Tada radnik nije mogao birati. Bilo je ili radi bez staža ili će doći netko drugi, jedva čekamo. I sada se rade takvi rezovi – kaže čitatelj Faktora iz Sarajeva.

Kao što je poznato, apelaciju Ustavnom sudu FBiH može podnijeti premijer FBiH. Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH mogu pokrenuti upravni spor pred Ustavnim sudom FBiH.

Mirsada Zaimovića, predsjednika Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu FBiH, pitali smo hoće li pokrenuti upravni spor zbog člana 81. Zakona o PIO.

– Razgovarali smo o tome u Saboru. Neki od nas su dobili zadatak tretirati taj dio, raspravljali smo o tome na Klubu, čak smo podnijeli amandman koji nije prihvaćen. Nismo o tome razmišljali, ali u posljednje vrijeme to je postala stvarnost, ali i potreba. Tako da ćemo to vjerojatno odlučiti na sljedećoj sjednici Kluba. Vjerovatno ćemo sljedeći tjedan imati sastanak Kluba – kazao nam je Zaimović.

Za pokretanje upravnog spora potreban je potpis 33 zastupnika.