U Sarajevu se održava izvanredna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH koja je, između ostalog, sazvana i zbog izmjena Zakona o demobiliziranim braniteljima, a koje se tiču ​​uvođenja boračkog dodatka. Nakon intoniranja državne himne predstavnici su odali počast paloj BiH. planinarima u Rusiji na planini Elbrus na Kavkazu.

Zastupnici oporbe, koji su poslali nekoliko točaka za dopunu dnevnog reda, pitali su vodstvo zašto nije bilo sastanaka od ožujka.

– Želim saznati zašto nemamo redovite sjednice, vjerojatno zato što nemate parlamentarnu većinu. Kad netko iz većine ne želi doći na sjednicu, otkažete sjednicu kao da oporba ne postoji. O Južnoj interkonekciji se šuti. Sjednica se održava samo kada je to potrebno Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. sramiš li se Bojte se afera koje ste proizveli, sve što ste dotakli uništili ste. Bilo bi moralno da Vlada FBIH danas podnese ostavku. U trećem mjesecu smo imali redovnu sjednicu – rekao je zastupnik Mirza Čelik (DF).

Oglasio se i zastupnik Mahir Mešalić, predsjednik Kluba Demokratske fronte.

– Niste mogli sazvati sjednicu od ožujka, nismo imali prilike postavljati pitanja, inicijative. O stanju u rudnicima, posebno rudniku Banovići, nisam dobio odgovor. Ignorirali ste Poslovnik, iskasapili ste ga prilikom izbora Marina Vukoje. Uskratili ste nam pravo da postavimo pitanje u vezi s aferama poput “Spengavanja”, zaduživanja. Od prošle sjednice nametnuta vlast se zadužila pola milijarde KM, a borci 1,5 KM mjesečno, za ljude koji su poginuli za ovu državu. Povećali ste plaću u prošloj godini za hiljadu KM. I nama ste povisili plaće. Na sjednicama nema ministara, ministra obrta (Vojin Mijatović) zbog namještanja javnih poziva. Nikada ga nisam vidio otkako ga je Tužilaštvo tresalo, čovjek je nestao. Nikšić četiri godine nije dolazio na sjednicu, a nema ga ni danas – kazao je Mešalić.

Iako je bio veliki broj prijedloga za dopunu dnevnog reda, svi prijedlozi su odbijeni.

Prilikom izglasavanja dnevnog reda, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH nije dobio podršku za razmatranje po hitnom postupku.

Kako u samo nekoliko koraka od stabilnog javnog poduzeća napraviti novog gubitaša? Recept je očito u rukama Uprave BH Telecoma, koja je “daleko od očiju javnosti” odobrila rizičnu kupovinu Telemacha, ne obazirući se na crvene alarme revizora baš u trenutku kada je njegova sestrinska Elektroprivreda pucala po šavovima.

I dok Vlada FBiH u ponedjeljak raspravlja o tome hoće li biti u ulozi spasitelja ili suučesnika, pitanja zastupnika u Parlamentu Federacije BiH Mirze Čelika otvaraju “Pandorinu kutiju” ovih stotina milijuna maraka teških stjecanja – od fantomskih ugovora bez potpisa do provizija kojima je zabranjeno razmišljati svojom glavom.

Tako je Uprava BH Telecoma, tvrtke u većinskom vlasništvu Federacije BiH, jučer na sjednici koja je održana daleko od očiju javnosti odlučila da će ipak proučiti rizičnu akviziciju BH Telemacha i Telemacha Crne Gore, iako su revizori upozoravali na rizik i mogućnost da BH Telecom zapadne u dugove i krizu.

Do ove odluke dijeli ih još sjednica Skupštine društva koja je zakazana za ponedjeljak, 20. srpnja ove godine. Kakva će biti odluka Vlade FBiH još je neizvjesno, iako bi Vlada, prema saznanjima Faktora, ovog puta trebala zaustaviti akviziciju, za razliku od prošlog puta kada je premijer Nermin Nikšić imao primjedbe i tražio dodatne informacije.

Godinama su javna poduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH predstavljana kao nositelji gospodarskog razvoja, no neka od njih trenutno se suočavaju s ozbiljnim financijskim problemima.

Elektroprivreda BiH, nekada jedna od najuspješnijih državnih kompanija, posljednjih godina bilježi značajne gubitke i suočava se s poslovnim izazovima, zbog čega se sve više postavlja pitanje odgovornosti za upravljanje javnom imovinom.

Nakon što je Uprava BH Telecoma jučer donijela odluku o nastavku procesa akvizicije kompanije Telemach BiH, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Mirza Čelik upozorava da bi konačnu odgovornost za jednu od najvećih poslovnih odluka u povijesti BH Telecoma mogla snositi Vlada Federacije BiH kao većinski vlasnik te kompanije.

Zbog toga od Uprave i Nadzornog odbora BH Telecoma traži odgovore na niz pitanja i kompletnu dokumentaciju vezanu uz planiranu kupnju.

Čelik je uputio deset pitanja Upravi BH Telecoma tražeći detaljna pojašnjenja o pripremi i provedbi procesa akvizicije Telemacha BiH, navodeći da javnost ima pravo znati na temelju koje će analize biti donesena odluka o kupnji vrijednoj stotine milijuna maraka.

Od Uprave traži odgovor hoće li članovi povjerenstva koje analizira dokumentaciju moći pregledavati kompletnu izvornu dokumentaciju ili samo materijale koje prodavatelj dostavlja putem cloud servera ili druge elektroničke platforme.

Zatražio je i pojašnjenje hoće li povjerenstvo imati uvid u kompletnu financijsku, pravnu, tehničku i komercijalnu dokumentaciju, uključujući ugovore s dobavljačima sadržaja, ključnim poslovnim partnerima, evidenciju svih sudskih i arbitražnih postupaka, poreznih obveza, dugovanja i potraživanja te procjenu vrijednosti imovine i obveza tvrtke.

Jedno od pitanja odnosi se i na način rada povjerenstva, odnosno je li ispravno da njegovi članovi neće imati mogućnost unositi izdvojena mišljenja ili primjedbe u konačno izvješće te na temelju kojeg akta je to eventualno propisano.

Čelik traži dostavljanje odluke o imenovanju povjerenstva, odluke o imenovanju članova, poslovnika ili uputa za rad, zadataka povjerenstva i rokova za izradu izvješća.

Čelik u pismu također traži informacije o svim sudskim sporovima koji se vode protiv ili u korist Telemachusa BiH, uključujući njihovu procijenjenu vrijednost i moguće finansijske posljedice, kao i analizu svih komercijalnih ugovora, posebno ugovora o distribuciji televizijskog sadržaja.

Posebno traži odgovor je li točno da ugovor s Arenom Sport nije zaključen od ožujka ove godine, iako se program emitira, te da postoje otvorena financijska pitanja koja bi nakon eventualne akvizicije mogla pasti na teret BH Telecoma.

Zastupnik također traži informaciju o tome je li prije slanja ponude za kupnju obavljen nezavisni pravni, financijski i komercijalni due diligence međunarodno priznate konzultantske tvrtke, uz ime konzultanta, datum izrade i izvršni sažetak nalaza.

Također, zahtijeva cjelovitu procjenu svih financijskih, pravnih i regulatornih rizika koje bi BH Telecom preuzeo realizacijom ove akvizicije, kao i odgovor na pitanje hoće li kompletno izvješće komisije biti dostavljeno Nadzornom odboru, Vladi Federacije BiH i Skupštini BH Telecoma prije donošenja konačne odluke o kupovini i eventualnom kreditu.

U zahtjevu ističe da je riječ o transakciji izuzetno visoke financijske vrijednosti koja može imati dugoročne posljedice na poslovanje BH Telecoma i javna sredstva, zbog čega traži da se na sva pitanja odgovori u zakonskom roku i dostavi kompletna tražena dokumentacija.

Kako u samo nekoliko koraka od stabilnog javnog poduzeća napraviti novog gubitaša? Recept je očito u rukama Uprave BH Telecoma, koja je “daleko od očiju javnosti” odobrila rizičnu kupovinu Telemacha, ne obazirući se na crvene alarme revizora baš u trenutku kada je njegova sestrinska Elektroprivreda pucala po šavovima.

I dok Vlada FBiH u ponedjeljak raspravlja o tome hoće li biti u ulozi spasitelja ili suučesnika, pitanja zastupnika u Parlamentu Federacije BiH Mirze Čelika otvaraju “Pandorinu kutiju” ovih stotina milijuna maraka teških stjecanja – od fantomskih ugovora bez potpisa do provizija kojima je zabranjeno razmišljati svojom glavom.

Tako je Uprava BH Telecoma, tvrtke u većinskom vlasništvu Federacije BiH, jučer na sjednici koja je održana daleko od očiju javnosti odlučila da će ipak proučiti rizičnu akviziciju BH Telemacha i Telemacha Crne Gore, iako su revizori upozoravali na rizik i mogućnost da BH Telecom zapadne u dugove i krizu.

Do ove odluke dijeli ih još sjednica Skupštine društva koja je zakazana za ponedjeljak, 20. srpnja ove godine. Kakva će biti odluka Vlade FBiH još je neizvjesno, iako bi Vlada, prema saznanjima Faktora, ovog puta trebala zaustaviti akviziciju, za razliku od prošlog puta kada je premijer Nermin Nikšić imao primjedbe i tražio dodatne informacije.

Godinama su javna poduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH predstavljana kao nositelji gospodarskog razvoja, no neka od njih trenutno se suočavaju s ozbiljnim financijskim problemima.

Elektroprivreda BiH, nekada jedna od najuspješnijih državnih kompanija, posljednjih godina bilježi značajne gubitke i suočava se s poslovnim izazovima, zbog čega se sve više postavlja pitanje odgovornosti za upravljanje javnom imovinom.

Nakon što je Uprava BH Telecoma jučer donijela odluku o nastavku procesa akvizicije kompanije Telemach BiH, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Mirza Čelik upozorava da bi konačnu odgovornost za jednu od najvećih poslovnih odluka u povijesti BH Telecoma mogla snositi Vlada Federacije BiH kao većinski vlasnik te kompanije.

Zbog toga od Uprave i Nadzornog odbora BH Telecoma traži odgovore na niz pitanja i kompletnu dokumentaciju vezanu uz planiranu kupnju.

Čelik je uputio deset pitanja Upravi BH Telecoma tražeći detaljna pojašnjenja o pripremi i provedbi procesa akvizicije Telemacha BiH, navodeći da javnost ima pravo znati na temelju koje će analize biti donesena odluka o kupnji vrijednoj stotine milijuna maraka.

Od Uprave traži odgovor hoće li članovi povjerenstva koje analizira dokumentaciju moći pregledavati kompletnu izvornu dokumentaciju ili samo materijale koje prodavatelj dostavlja putem cloud servera ili druge elektroničke platforme.

Zatražio je i pojašnjenje hoće li povjerenstvo imati uvid u kompletnu financijsku, pravnu, tehničku i komercijalnu dokumentaciju, uključujući ugovore s dobavljačima sadržaja, ključnim poslovnim partnerima, evidenciju svih sudskih i arbitražnih postupaka, poreznih obveza, dugovanja i potraživanja te procjenu vrijednosti imovine i obveza tvrtke.

Jedno od pitanja odnosi se i na način rada povjerenstva, odnosno je li ispravno da njegovi članovi neće imati mogućnost unositi izdvojena mišljenja ili primjedbe u konačno izvješće te na temelju kojeg akta je to eventualno propisano.

Čelik traži dostavljanje odluke o imenovanju povjerenstva, odluke o imenovanju članova, poslovnika ili uputa za rad, zadataka povjerenstva i rokova za izradu izvješća.

Čelik u pismu također traži informacije o svim sudskim sporovima koji se vode protiv ili u korist Telemachusa BiH, uključujući njihovu procijenjenu vrijednost i moguće finansijske posljedice, kao i analizu svih komercijalnih ugovora, posebno ugovora o distribuciji televizijskog sadržaja.

Posebno traži odgovor je li točno da ugovor s Arenom Sport nije zaključen od ožujka ove godine, iako se program emitira, te da postoje otvorena financijska pitanja koja bi nakon eventualne akvizicije mogla pasti na teret BH Telecoma.

Zastupnik također traži informaciju o tome je li prije slanja ponude za kupnju obavljen nezavisni pravni, financijski i komercijalni due diligence međunarodno priznate konzultantske tvrtke, uz ime konzultanta, datum izrade i izvršni sažetak nalaza.

Također, zahtijeva cjelovitu procjenu svih financijskih, pravnih i regulatornih rizika koje bi BH Telecom preuzeo realizacijom ove akvizicije, kao i odgovor na pitanje hoće li kompletno izvješće komisije biti dostavljeno Nadzornom odboru, Vladi Federacije BiH i Skupštini BH Telecoma prije donošenja konačne odluke o kupovini i eventualnom kreditu.

U zahtjevu ističe da je riječ o transakciji izuzetno visoke financijske vrijednosti koja može imati dugoročne posljedice na poslovanje BH Telecoma i javna sredstva, zbog čega traži da se na sva pitanja odgovori u zakonskom roku i dostavi kompletna tražena dokumentacija.

Dok Vlada FBiH spava, javnost se pita tko i zašto u BH Telecomu, tvrtki u većinskom vlasništvu Federacije BiH, troši stotine milijuna maraka na “tajne ugovore”?

Uprava BH Telecoma već više od godinu dana uporno forsira kupovinu Telemacha kao da im o tome ovise životi (ili barem fotelje).

Sve je kulminiralo zakazanom 96. Izvanrednom skupštinom dioničara za 20. srpnja 2026. godine, na kojoj bi se konačno trebao podmiriti enormni kreditni dug.

Zbog svega ovoga federalni zastupnik Mirza Čelik podnio je Federalnom tužiteljstvu kaznenu prijavu protiv nepoznatih odgovornih osoba u BH Telecomu, a možda i drugih odgovornih osoba u institucijama većinskog vlasnika kapitala.

On smatra da postoje razlozi da se provjeri način na koji je pripremana akvizicija Telemacha BH i Telemacha Crna Gora i planirano zaduženje, upozoravajući na moguće posljedice po BH Telecom, njegove dioničare i društveni kapital.

U prijavi u koju je Faktor imao uvid, Čelik od Tužiteljstva traži hitno izuzimanje kompletne dokumentacije, saslušanje odgovornih osoba i provođenje istrage prije nego što Skupština dioničara, zakazana za 20. juli, donese odluku o jednoj od najvećih poslovnih transakcija u povijesti kompanije.

Jedan od ključnih navoda prijave odnosi se na rad Nadzornog odbora BH Telecoma.

Čelik traži da Posebni odjel za korupciju i kriminal Federalnog tužiteljstva (POSKOK) ispita jesu li vršitelji dužnosti članova Nadzornog odbora, imenovani na Skupštini 30. lipnja ove godine, već dva dana kasnije imali vremena proučiti kompletnu dokumentaciju o akviziciji i dugu prije nego što su odlučili sazvati 96. izvanrednu Skupštinu dioničara.

U prijavi stoji da treba utvrditi kada su materijali dostavljeni članovima, jesu li potpuni, jesu li imali mogućnost tražiti dodatna pojašnjenja te jesu li u zapisnik unesena izdvojena mišljenja ili rezerve.

Podnositelj zahtjeva smatra da treba provjeriti da li su organi BH Telecoma raspolagali kompletnom dokumentacijom potrebnom za donošenje odluke o preuzimanju.

To se, između ostalog, odnosi na nezavisne procjene vrijednosti kompanija koje se kupuju, financijska, pravna, porezna i regulatorna “due diligence” izvješća, analize održivosti kreditne zaduženosti, procjene utjecaja na likvidnost i ulaganja BH Telecoma, kao i mišljenja interne revizije, pravne i financijske službe i vanjskih savjetnika.

Čelik također traži provjeru eventualnog sukoba interesa, povezanih osoba i mogućih nedopuštenih utjecaja na donošenje odluka.

U izvješću se također navodi da je potrebno ispitati eventualne ugovorne kazne, naknade za otkazivanje transakcije, troškove savjetnika, bankarske naknade i druge financijske obveze koje bi BH Telecom mogao imati i prije konačne realizacije kupnje.

Kao razlog za ovakvu provjeru navodi mogućnost da bi, ukoliko se odluke ne budu donosile na temelju kompletne dokumentacije i objektivnih analiza, BH Telecomu, njegovim dioničarima i društvenom kapitalu mogla biti nanesena imovinska šteta ili pribavljena protupravna korist drugim osobama.

U prijavi se navodi da postoje razlozi za provjeru eventualnog postojanja više kaznenih djela iz Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

Među njima su zlouporaba položaja ili ovlasti, nesavjestan rad u službi, sklapanje štetnog ugovora, zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, zlouporaba procjene, ali i druga kaznena djela koja bi Tužiteljstvo moglo utvrditi u provjerama.

Čelik od POSKOK-a traži da pribavi kompletnu dokumentaciju o akviziciji, dugu i svim odlukama koje su prethodile sazivanju Skupštine, sasluša članove Uprave i Nadzornog odbora BH Telecoma, predstavnike Vlade FBiH, banaka uključenih u kreditni aranžman i vanjske savjetnike, te naloži ekonomsko-financijsko vještačenje.

Planirana kupnja Telemacha traje više od godinu dana.

BH Telecom je početkom prošle godine podnio Konkurencijskom vijeću BiH zahtjev za odobrenje koncentracije, nakon čega su uslijedile regulatorne procedure u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Izvanredna Skupština dioničara, zakazana za ožujak ove godine, na kojoj je trebala biti donesena odluka o preuzimanju i zaduženju, otkazana je zbog nemogućnosti osiguravanja kvoruma.

Nova, 96. izvanredna Skupština zakazana je za 20. srpnja, a na dnevnom redu ponovno su trogodišnji poslovni plan, odluka o kupnji Telemacha BH i Telemacha Crna Gora te odluka o kreditu kojim bi se financirala transakcija.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ranije je izjavio da Vlada Federacije BiH podržava razvoj BH Telecoma i njegovo regionalno širenje, ali da neće podržati nijednu transakciju koja bi mogla naštetiti Federaciji BiH.

Govoreći o kupovini Telemacha, kazao je kako postoje različite procjene vrijednosti tvrtke te su zbog toga prije konačne odluke zatražena dodatna pojašnjenja i detaljna procjena vrijednosti cijelog posla.

Posljednjih mjeseci u javnosti se vode rasprave o vrijednosti planirane transakcije, načinu financiranja te dugoročnim učincima na poslovanje i društveni kapital BH Telecoma.

Federalno tužiteljstvo sada bi trebalo odlučiti jesu li navodi iz Čelikove prijave osnova za pokretanje istrage.

Federalni zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Mirza Čelik (DF) izjavio je danas u Sarajevu da je podnio kaznenu prijavu zbog obustave radova na Koridoru Vc, koji se odnosi na Javno poduzeće Autoceste FBiH, te protiv Uprave, Nadzornog odbora i Skupštine BH Telecoma u vezi s akvizicijom Telemacha.

– Zadnju redovnu sjednicu imali smo u trećem mjesecu. Danas je sedmi mjesec. Bude li sjednica u srpnju, bit će izvanredna, pretpostavljamo, zbog političkih pitanja koja želimo postaviti i na koja imamo pravo. Dana 11. svibnja 2026. godine, kada sam dobio odgovor od Javnog poduzeća Autoceste FBiH da postoji zastoj u financiranju Koridora Vc, podnio sam kaznenu prijavu.

Zatražili smo parlamentarni nadzor nad ovim javnim poduzećem iz razloga što je poznato da se oko Autocesta već vode rasprave na međunarodnim sudovima. Zaustavili su financiranje, odnosno Europska investicijska banka obustavila je financiranje Koridora Vc i došlo je do zastoja u izgradnji, troškova koje će izazvati njihova odluka da ne financiraju Koridor Vc – rekao je Čelik.

Postavlja se, kaže, pitanje tko će snositi troškove plaćanja zastoja izvođačima radova.

– Čitamo u medijima da postoje stotine milijuna KM duga prema izvođačima i da oni ne žele nastaviti raditi. Mi u Federaciji smo oštećeni samim tim što se ovaj Koridor ne gradi. U predizbornoj kampanji oni koji su danas na vlasti obećavali su sve drugačije. Prije četiri godine vladajući, iz SDP-a, uvijek su govorili da se tunel Hranjen ne gradi jer je to politička odluka. Pitamo ih zašto se taj tunel danas ne gradi. Što su učinili za Bosansko-podrinjski kanton? Obećali su izgradnju obilaznice, bazene u Mostaru i Goraždu. Nisu ništa uradili – rekao je Čelik.

Osvrnuo se na BH Telecom.

– Ja sam prije 30 dana postavio reprezentativno pitanje što je Titanium projekt i na to i na mnoga pitanja nisam dobio odgovor i zato sam danas podnio kaznenu prijavu protiv BH Telecoma, odnosno Uprave, Nadzornog odbora, Skupštine i eventualno predstavnika onih koji su sudjelovali u kriminalnoj radnji akvizicije Telemacha.

Odnosno kada je bila Skupština 18. lipnja 2026. godine kada su donijeli odluku da se za taj ugovor zvani Titan izdvoji 50 milijuna KM koje treba isplatiti njihovoj konkurentskoj tvrtki. Zato što se netko usudio bez suglasnosti Vlade, resornog ministarstva, a nadam se da tu suglasnost neće dobiti, platiti 50 milijuna, a bojim se da će učiniti sve ne samo da plati 50 milijuna KM, nego da napravi akviziciju u iznosu od 750 milijuna, iako mi kao predstavnici nemamo informaciju što kupujemo, odnosno što BH Telecom dobiva.

Građani nisu ni imali pravo postavljati pitanja jer su to proglasili tajnim ugovorom. Šteta je što o tome nismo imali ni parlamentarnu raspravu – kazao je Čelik.

Kako je Bosna i Hercegovina od lidera u proizvodnji električne energije na međunarodnom tržištu postala ovisna o otkupu električne energije pitanje je kojim bi se trebala pozabaviti šira stručna javnost, ali i vlast.

Posebno se to odnosi na JP Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB, kojima upravlja Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

To je alarm koji zahtijeva hitno buđenje stručne javnosti i nadležnih.

Posebnu odgovornost snosi Vlada Federacije BiH koja kao većinski vlasnik upravlja javnim poduzećima JP Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB.

No, izvršna vlast u ovom scenariju neodoljivo podsjeća na Trnoružicu iz narodne priče, s tom razlikom što princeza iz bajke nevino spava, dok je lokalna vlast duboko zaspala pod utjecajem političkih interesa i kronične neodgovornosti.

Dok elektroenergetski sektor doživljava povijesni pad, Vlada FBiH čvrsto spava, uljuljkana u prividnu sigurnost.

Oko svojih ureda izgradila je neprobojan zid birokracije i netransparentne javne nabave kroz koji ne mogu proći ni upozorenja stručnjaka ni opravdani zahtjevi rudara.

Umjesto vretena, ova se vlast držala “političke podobnosti”. Pogubna je to matrica po kojoj se posljednjih petnaestak godina na čelo energetskih giganata sustavno dovode stranački poslušnici bez ikakvog radnog iskustva umjesto kompetentnih inženjera i menadžera.

Njihove odluke, donesene bez dugoročne vizije, uništavale su tvrtku iz dana u dan.

Javno poduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine ovih je dana u središtu pozornosti jer je, kako ističu u tvrtki, situacija teška, novca nema pa je upitna i isplata plaća radnicima.

Situacija nije bolja ni u jednoj elektroprivredi u Bosni i Hercegovini, kao ni u većini poduzeća koja se bave proizvodnjom, a kojima upravljaju entiteti.

Amer Jerlagić, energetski stručnjak i bivši direktor JP Elektroprivreda BiH, ističe za Faktor da uzrok ovako teške situacije u Elektroprivredi ne leži u nečemu što je staro dan, mjesec ili godinu dana.

– Uzrok ovakvog stanja u JP EPBiH je dovođenje nekompetentnih i nestručnih, ali politički podobnih ljudi zadnjih petnaestak godina. Na čelo EPBiH i u Upravu dovedeni su potpuno nekompetentni i nestručni ljudi koji su svojim odlukama uništavali tvrtku iz dana u dan.

Nisu poslušali savjete stručnih kolega, nikada nisu proveli potrebno restrukturiranje rudnika i pokušali ih dovesti na “zelenu” granu. Ulagali su novac u nerestrukturirane rudnike, a to je bilo kao bacanje novca u rupu bez dna – rekao je Jerlagić.

Tvrdi da je ogroman novac bačen bez ikakvog pozitivnog učinka.

– Američka tvrtka AT Kearny, koja je ugovorom vodila restrukturiranje rudnika u Koncernu, sugerirala je da se rudnike prvo mora restrukturirati, a tek onda ulagati u njih.

Naravno, to se nije poštovalo, jer lakše je trošiti novac kroz sustav javne nabave, nego brinuti o živim ljudima u rudnicima i njihovim sudbinama. Osim loših poteza s rudnicima, u novom investicijskom ciklusu napravljeno je vrlo malo ili gotovo ništa – naglašava Jerlagić.

Tvrdi da, osim Vjetroparka Podveležje, nije izgrađen niti jedan novi energetski objekt.

– Projekt Bloka 7 u TE Tuzla je uništen i praktično je EPBiH ostala na starim termo stranama u TE Tuzla i TE Kakanj, dok su Blok 7 u TE Tuzla i Blok 8 u TE Kakanj sa ukupno 750 MW instalirane snage i preko 50 posto većom učinkovitošću od starih blokova bili planirani.

Sve su to razlozi zašto se EP BiH danas nalazi u ovako teškoj situaciji, bez dovoljne vlastite proizvodnje, uz obveze otkupa i uvoza električne energije. energije – isitče Jerlagić.

Kaže da smo praktički lider u proizvodnji i prodaji električne energije. energije na međunarodnom tržištu, postala ovisna o kupnji i uvozu električne energije. energije – naglašava.

Ističe kako je poznato da elektroprivrede u BiH već neko vrijeme slobodno formiraju cijene prema tržišnim uvjetima prema gospodarstvu, odnosno prema svim kupcima, osim onima koji su u sustavu javne opskrbe.

– Tako da gotovo svakodnevno gospodarstvenici dobivaju prijedloge ugovora i cijene ovisno o tome kada im ističe trenutni ugovor.

Kad su u pitanju kućanstva, čisto sumnjam da će u izbornoj godini biti novih poskupljenja struje – zaključuje Jerlagić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za Faktor da građani u ovakvoj situaciji ne mogu očekivati ​​ništa dobro.

– Ni prijašnje poskupljenje struje nije bilo ekonomski opravdano, već isključivo uzrokovano lošim upravljanjem i nesposobnošću uprave i države da osiguraju učinkovito funkcioniranje tvrtke, no od tada se situacija pogoršava iako se građanima i gospodarstvu naplaćuje puno više nego prije – kaže Gavran.

Dodaje da su gospodarstvenicima redovito i neopravdano povećavane cijene. Iako sam siguran da prije izbora neće doći do poskupljenja struje iz čisto populističkih i predizbornih potreba, te da će se naći novca za plaće (prvenstveno za osiguranje glasova na izborima).

– Elektroprivreda BiH je prošla sličan put propadanja i urušavanja ne samo sadašnjih već i budućih potencijala kao što je išla Elektroprivreda RS.

Istim se putem može doći samo na isto odredište, pa bez radikalnih promjena možemo očekivati ​​samo daljnji kolaps i pad proizvodnje, gašenje rudnika i termoelektrana, enormni uvoz struje i dugoročno drastična poskupljenja.

Koliko će trajati sadašnja agonija i proizvesti ovako katastrofalan ishod, teško je prognozirati, ali vrijeme za promjene ističe i što se više odugovlači, to je teže i skuplje, a uskoro i nemoguće postići ono što je potrebno – kaže Gavran.

Tvrdi da je odustajanje od izgradnje Bloka 7 u Tuzli najgora strateška odluka s ogromnim negativnim posljedicama (još nije kasno promijeniti tu odluku i realizirati projekt, ali je kompleksniji).

– Višegodišnji pad proizvodnje ugljena u zemlji prebogatoj ugljenom i s nizom rudnika pod kontrolom ove tvrtke potpuno je apsurdan, a plan njihovog zatvaranja umjesto povećanja proizvodnje je samodestruktivan.

Javna nabava redovito je izvor skandala u gotovo svim segmentima poslovanja, političko zapošljavanje i kontrola također su prisutna u svim segmentima uz neproduktivnu administraciju i nedostatak produktivne radne snage poput rudara i stručnjaka – ističe.

Pojašnjava da je akumulirana šteta od izvoza električne energije preko posrednika koji su omogućili višemilijunsku zaradu umjesto izravnog izvoza također nenadoknadiv gubitak koji traje i danas.

– Kupnja struje i ugljena je strahovito bacanje novca, nema tehnološkog razvoja i inovacija (recimo svima je očita sve veća potreba za mrežom brzih punionica za električna vozila i kućnim priključcima za njihovo punjenje, ali ovakvi projekti, za koje nitko nema bolje predispozicije od Elektroptivrede BiH, prepušteni su privatnicima (u slučaju punionica), odnosno naplaćuju se tako nerazumno. da ubijaju svu potražnju (kućne punjače gdje je povećanje snage lokalnog priključka nenormalno skupo) itd. – naglašava Gavran.

Naravno, ističe, za sve to nije kriva samo sadašnja vlast ili prošla vlast.

– Recimo, izvoza električne energije preko posrednika je bilo za vrijeme prošlih uprava i vlada, ali nikada nitko nije odgovarao za ranije učinjenu štetu, pa onda, ipak, odgovornost moraju snositi oni koji sada niti svoju upravljačku i vlasničku ulogu obavljaju u interesu tvrtke i njenih kupaca, niti su odgovorne za ranije štete procesuirali i sankcionirali.

Naprotiv, nude se samo beskonačni izgovori. Prijeti i da će zbog neopravdanog prekida projekta Bloka 7 doći do višemilijunskih odšteta, a to bi sve pogoršalo – kaže Gavran.

Ističe da postoje dva scenarija, prvi je da sadašnja Uprava i Vlada ne žele i ne znaju bolje, a sve to nas vodi u manju proizvodnju i veće cijene.

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Mirza Čelik (DF) kaže za Faktor da ga ne čudi sporo vraćanje javnih poduzeća u Federaciji BiH, jer je Vladi FBiH jedino bilo bitno da na funkcije postavi svoje ljude.

– Nije im smetalo to što su nestručni, sve će platiti građani Federacije BiH – zaključuje Čelik.

Mirsad Zaimović, šef Kluba zastupnika SDA u Parlamentu FBiH, ističe za Faktor da su ogromni gubici u gotovo svim sektorima kada su u pitanju javna poduzeća.

– Elektroenergetski sektor također bilježi gubitke, ima problem s likvidnošću, a sada su problem plaće, a najveći problem je što neće biti investicija, a to je neophodno s obzirom da radimo na novim čistim energijama i plaćamo CBAM – rekao je Zaimović i dodao da je teška situacija u skoro svim sektorima.

Mirza Čelik, zastupnik Demokratske fronte u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, uputio je danas otvoreno pismo rukovodstvu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH u kojem je postavio niz pitanja, a prvo je zašto rukovodstvo ne zakazuje sjednice.

Upitao je je li situacija u Federaciji BiH toliko idealna da nema potrebe da ključno zakonodavno tijelo raspravlja o ključnim gospodarskim, infrastrukturnim i političkim pitanjima?

Jesu li riješeni problemi radnika, gospodarstva, zapošljavanja, javnih poduzeća i standarda građana?

-Sabor nije mjesto koje treba zasjedati samo kada to odgovara Vladi ili parlamentarnoj većini. Parlament je mjesto gdje Vlada odgovara građanima kroz svoje izabrane predstavnike – napisao je Čelik u otvorenom pismu rukovodstvu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Nadalje u psm-u ističe da i građani imaju pravo znati zašto se kasni s izgradnjom Koridora Vc, tko je odgovoran za kašnjenja i kakva je uloga Uprave JP Autoceste FBiH u nastaloj situaciji.

– Posebno je važno razjasniti javnosti je li točno da Europska investicijska banka ima ozbiljne primjedbe na stanje projekata i je li spremna nastaviti ih financirati dok je na čelu ovog javnog poduzeća postojeća uprava – napisao je Čelik.

Dodaje da građani od Vlade Federacije BiH očekuju odgovore o budućnosti Nove željezare Zenica.

– Građane zanima postoji li plan pokretanja proizvodnje, hoće li se sačuvati postojeća radna mjesta i ima li Vlada strategiju otvaranja novih radnih mjesta uz postojećih 1840 zaposlenih.

Javnost očekuje i informacije o procesu kupovine Telemacha, ukoliko takve informacije postoje, kao i jasne podatke o kretanju zaposlenosti u Federaciji BiH. Građani imaju pravo znati povećava li se ili smanjuje broj zaposlenih, koje su konkretno mjere poduzete za otvaranje novih radnih mjesta i koliko je novih proizvodnih investicija realizirano u protekle dvije godine.

Ni stanje u namjenskoj industriji ne smije izostati iz saborske rasprave. Potrebno je javnosti prezentirati podatke o proizvodnim kapacitetima, ugovorenim poslovima i planovima razvoja ovog strateški važnog sektora.

Istovremeno, građani očekuju odgovor na pitanje da li je postignut politički dogovor o izboru sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Građani također imaju pravo podsjetiti aktualnu vlast na obećanja iz 2022. Tada su predstavnici aktualne vlasti tvrdili da će biti drugačije, da se neće postavljati podobni nego sposobni, te da će stručnost biti ispred političkog opredjeljenja.

Zato se danas javnost s pravom pita: jesu li ta obećanja ispunjena?

Konačno, postoji jedno političko pitanje koje zaslužuje jasan odgovor. Je li cijena imenovanja predsjedatelja Zastupničkog doma iz određene političke stranke obveza zastupnika da ponovno glasaju za kandidate za suce Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje predlaže Povjerenstvo za izbor i imenovanje?

U interesu transparentnosti, odgovornosti i poštivanja institucija, očekujemo od rukovodstva Zastupničkog doma da hitno zakaže redovnu sjednicu i omogući zastupnicima postavljanje pitanja na koja građani Federacije BiH već duže vrijeme čekaju odgovore.

Parlament ne smije biti nijemi promatrač dok se gomilaju problemi za koje javnost s pravom traži odgovore – navodi se u otvorenom pismu koje je Mirza Čelik uputio rukovodstvu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Zastupnik Demokratske fronte (DF) u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Mirza Čelik uputio je ovom domu zahtjev da se od Vlade Federacije BiH zatraži informacija o postupanju Ministarstva pravde FBiH u vezi s registracijom Statuta FK Željezničar.

Naime, kako je zastupnik Čelik pojasnio u svom dopisu, on traži informaciju i odgovore na pitanje zašto Federalno ministarstvo pravde još nije izvršilo registraciju Statuta FK Željezničar, iako je, navodi, prema dostupnim informacijama zahtjev uredno podnesen prije nekoliko mjeseci?

U dopisu Saboru i Vladi postavlja pitanje koliko je puta predmet vraćan na dopunu ili ispravak te koje su konkretno pravne primjedbe podnositelji uputili Ministarstvu.

Da li je Ministarstvo u ovom slučaju postupilo u rokovima propisanim Zakonom o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, a ako nije, tko snosi odgovornost za eventualno prekoračenje rokova.

U zahtjevu za pravovremenom informacijom Čelik je također zatražio odgovor jesu li u postupku donošenja odluke sudjelovale osobe koje bi eventualno mogle biti u sukobu interesa, imajući u vidu javno iznesene informacije o ranijim profesionalnim i drugim vezama sa sportskim kolektivima koje bi mogle biti u vezi s predmetom odluke.

I hoće li Ministarstvo provesti unutarnju kontrolu postupanja nadležnih službenika i ministra (Vedran Škobić, op. a) u ovom slučaju, kako bi se utvrdilo je li bilo nezakonitog odugovlačenja ili eventualne zlouporabe službenog položaja?

Zastupnik Mirza Čelik je zatražio da se dostavi pisani odgovor na ova pitanja sa kronologijom postupanja Ministarstva pravde po pitanju registracije Statuta FK Željezničar, uključujući datum prijema podneska, dostavljene akte i donesene odluke.

Podsjetimo, Željzeničar je u decembru prošle godine održao Skupštinu na kojoj je izglasano da Sanin Mirvić bude strateški partner tima sa Grbavice. Međutim, promjene sa ove Skupštine nikada nisu upisane u Registar Federalnog ministarstva pravde, zbog čega je saradnja Mirvića i FK Željezničar došla u pitanje.

Otkazivanje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH ponovno je otvorilo pitanje funkcioniranja parlamentarne većine, ali i načina na koji se politička neslaganja prelijevaju u institucije.

Dok jedni zastupnici tvrde da se sjednica mogla održati jer je postojao kvorum, drugi kao razlog navode nedolazak dijela većine i političke uvjete koji su nadjačali dnevni red.

Umjesto rasprave o već mjesecima neriješenim točkama, građani su se ponovno našli pred prizorom institucionalne stagnacije i međusobnih optužbi unutar vladajuće strukture.

Cijeli Klub Narod i pravda (NiP) nije nazočio sjednici, pa je očito da je “nevolja u raju” kulminirala i onemogućila rad najvišeg zakonodavnog tijela u Federaciji BiH.

– Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH je otkazana jer zastupnici HDZ-a nisu htjeli glasati za imenovanje Amira Purića iz Naše stranke dok se ne usaglasi imenovanje sudaca Ustavnog suda BiH – kazao je za Faktor Mirza Čelik, zastupnik DF-a u ovom domu.

Salko Zildžić (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kazao je za Faktor da je sastanak službeno otkazan jer nije bilo dovoljno zastupnika.

– No, to nije razlog, jer je postojao kvorum za održavanje sjednice. Problem je “većina”. Očito se oko nekih pitanja ne mogu složiti. Oni znaju razloge. Moram vam reći da niko iz NiP-a danas nije došao na sastanak – rekao je Zildžić.

Amir Purić (Naša stranka), zastupnik u Parlamentu FBiH, ističe za Faktor da je postojao kvorum te da ne zna zašto je sjednica otkazana.

– Moglo bi se jednostavno ići na usvajanje dnevnog reda, pa vidjeti što dalje. Ja ovo ne podržavam. Cijeli jedan Klub većine nije došao na sastanak, to je loše jer smo posljednji redoviti sastanak imali u ožujku – kaže Purić.

Na pitanje Faktora da li je riječ o Klubu naroda i pravde (NiP), Purić je rekao da jeste i da je razlog jedan njihov zakon koji nije usvojen na prošloj sjednici.

Faktor je pitao Amela Mekića, predstavnika NiP-a, zašto niko iz NiP-a nije otišao na sastanak, koji su razlozi, na što je on odgovorio:

– Nije došao zbog predavanja koje nisam mogao odgoditi, a zašto nisu došli moji kolege, pitajte njih, ne znam.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu FBiH, kazao je za Faktor da su svi iznenađeni odlukom o otkazivanju sjednice jer su svi došli iz različitih dijelova Federacije BiH.

– Organiziranje sjednice košta desetke tisuća KM. Problemi u koaliciji nas ne zanimaju. Građani očekuju da ova Vlada radi. Sve su to jeftini nastupi za javnost neodgovornih ljudi – kazao je Šabanović.

Vlada Federacije BiH priprema izmjene i dopune Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, koje bi mogle otvoriti prostor da se u zakonskom tekstu kao investitor izravno upiše privatna tvrtka, što je potez koji, prema mišljenju stručnjaka, nema uporište u europskoj praksi.

Dok energetski stručnjaci upozoravaju na ozbiljne rizike po javni interes i cijeli koncept nazivaju “hibridnim”, dio saborskih zastupnika bez zadrške podržava ulazak stranog kapitala, uz poruku da domaće institucije nisu sposobne voditi ključne infrastrukturne projekte.

Vlada Federacije BiH priprema izmjene i dopune zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, koje bi konačno trebale zaustaviti realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.

Prema informacijama kojima raspolaže Faktor, u toku je telefonska sjednica Vlade FBiH na čijem je dnevnom redu ovaj zakon.

Kako javljaju pojedini mediji, o ovim bi se izmjenama moglo raspravljati idućih dana, a Vlada razmišlja o prilično neobičnom rješenju – da se ime investitora koji će realizirati projekt upiše izravno u zakon.

Almir Bečarević, energetski stručnjak i bivši direktor BH GAS-a, kaže za Faktor da je on jedan od kreatora Južne interkonekcije, odnosno prijedloga za realizaciju tog projekta, te da je BH GAS kao državna kompanija to uradio.

– Zbog toga je BH GAS uvršten u taj prijedlog i to ima smisla, jer je u svim zemljama transport plina javna usluga. To u svim slučajevima rade državne tvrtke i omogućavaju priključak na plinski sustav svima koji žele trošiti prirodni plin – ističe Bećarević.

Tvrdi da ovo što se sada radi više nije Zakon o južnoj interkonekciji, već da je to “hibrid”.

– Moj jedini komentar na to je da je to besmislica, jer prozivati privatnu tvrtku da radi posao transporta plina, što je u biti javna usluga, isto je kao da je prozvana privatna tvrtka na prijenosnom sustavu Elektroprijenosa, a onda je ona radila prijenos električne energije ili, primjerice, Javna željeznička tvrtka i uz nju dodate tu privatnu tvrtku, a to su dva primjera koji ilustriraju današnju besmislenost svega što se radi – objašnjava. Bečarević.

Dodaje da, osim toga, ne zna što će izaći kao konačni prijedlog jer su se pojavile informacije da tvrtka želi samo graditi, ali ne i upravljati.

– To znači da se postavlja pitanje tko će sutra upravljati tim sustavom i kako Vlada Federacije BiH misli u konačnici platiti kredit koji će ova tvrtka najvjerojatnije preuzeti, jer nitko neće graditi južnu interkonekciju bez protugarancije Vlade Federacije BiH. Tko je taj koji će odlučiti što će biti zalog toj firmi koja će dati određeni novac, a to, primjerice, BH GAS ili Vlada FBiH nisu mogli. Onoga tko sada gradi ne zanima koliko će to koštati i kolika će biti kamata, njega zanima tko će dati zalog – naglašava Bečarević.

Ističe da ovo više nije Zakon o južnoj interkonekciji, te da je to “hibrid” nečega i da toga nema nigdje u Europi.

– Stavljati nekoga u Zakon, a da to nije državna tvrtka, po meni je besmislica. Ovdje se radi nešto što, po meni, nije po europskim direktivama, odnosno po onome što je u Srbiji napravio Gazprom, dakle netko je tamo napravio privatnu tvrtku za transport plina, ali je bio i vlasnik i to je kršilo sve europske propise i direktive.

Opet, s druge strane, nemamo takav primjer jer u Hrvatskoj postoji državna tvrtka, u Sloveniji postoji državna tvrtka, u Europi u svim zemljama to rade državne tvrtke. A Elektroprijenos je državna tvrtka i nikome ne bi palo na pamet dovesti privatnu tvrtku da upravlja dalekovodima i petljati se u nešto što je isključivo državni posao – zaključuje Bečarević.

Mirza Čelik, zastupnik DF-a u Parlamentu FBiH, kazao je za Faktor da podržava sve vrste ustupaka kada je u pitanju američki kapital, te da će predložiti Klubu da glasa da američka kompanija koja planira graditi plinovod za Južnu interkonekciju bude uvedena u zakon.

– Vidite, ja podržavam sve koncesije, pa i koncesije za zračne luke, Sarajevo i Mostar, jer naša vlast nije sposobna time upravljati, sve će uništiti. S druge strane, ako američki kapital uđe u Bosnu i Hercegovinu, on će biti zaštićen – kazao je Čelik.