Posebni odjel Vrhovnog suda Federacije BiH, na prijedlog postupajućeg federalnog tužitelja, donio je rješenje kojim se utvrđuje daljnja potreba primjene određenih mjera zabrane koje su ranije izrečene prema osumnjičenima u predmetu Vahidin Munjić i drugi.

Rješenjem Suda osumnjičenoj Arijani Huseinović-Ajanović i osumnjičenom Ervinu Mušinoviću i dalje se zabranjuju obavljanje određenih službenih dužnosti, i to: Huseinović-Ajanović obavljanje službene dužnosti u Vladi Federacije BiH, a Mušinović obavljanje službene dužnosti u Federalnoj upravi policije i Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova FBiH.

Također, osumnjičenicima Vahidinu Munjiću, Muhamedu Ohranoviću i Ervinu Mušinoviću zabranjeno je posjećivanje i približavanje službenim prostorijama Federalne uprave policije i Federalnog ministarstva unutarnjih poslova FBiH na udaljenosti manjoj od 100 metara, dok je osumnjičenoj Arijani Huseinović-Ajanović zabranjeno približavanje službenim prostorijama Vlade FBiH na udaljenosti manjoj od 100 metara.

Ujedno, Sud je osumnjičenicima Vahidinu Munjiću, Muhamedu Ohranoviću, Arijani Huseinović-Ajanović i Ervinu Mušinoviću izrekao mjeru zabrane međusobnog sastajanja, kao i zabranu sastajanja s osumnjičenicom Mirelom Bubalo i određenim drugim osobama, uz obavezu održavanja međusobne udaljenosti od najmanje 100 metara.

Kontrolu pridržavanja izrečenih mjera provodit će nadležne policijske institucije, a osumnjičenici su upozoreni da im se u slučaju kršenja izrečenih mjera može odrediti pritvor.

Istim rješenjem osumnjičenim Vahidinu Munjiću i Muhamedu Ohranoviću ukinute su mjere zabrane zabrane obavljanja službenih poslova u Federalnoj upravi policije.

Naime, Munjić i Ohranović su u međuvremenu otišli u mirovinu pa više nema potrebe za spomenutom mjerom zabrane.

Postupajući tužitelj Tužiteljstva KS predložio je Općinskom sudu u Sarajevu određivanje mjera zabrane za dvoje osumnjičenih odgajatelja predškolske ustanove Bambini, potvrđeno je iz Tužiteljstva.

– Predložene mjere su zabrana obavljanja određenih poslovnih aktivnosti koje se odnose na odgoj, njegu, zaštitu i brigu o djeci i maloljetnicima, zabrana posjećivanja ustanove Bambini, te zabrana sastajanja sa zaposlenicima – naveli su iz Tužiteljstva.

Podsjetimo, uhićene učitelje sumnjiči se da su u supočiniteljstvu počinili kaznena djela psihičkog nasilja, zapuštanja ili zlostavljanja djeteta te lake tjelesne ozljede.

To je policija uz dvije odgojiteljice privedena je i ravnateljica vrtićakoji je nakon kriminalističkog istraživanja pušten na slobodu te će se protiv njega postupak voditi u redovnom postupku.

Tereti ga se za kaznena djela neprijavljivanje kaznenog djela ili počinitelja, davanje lažnog iskaza te zapuštanje ili zlostavljanje djeteta.

Tužilaštvo KS pokrenulo je istragu nakon prijave roditelja da je njihovo petogodišnje dijete u vrtiću bilo izloženo fizičkom i psihičkom zlostavljanju.

Prema prijavi, dijete je zlostavljano 5. veljače 2026. godine između 15 i 16 sati.

Nalazi KCUS-a potvrdili su da je dijete povrijeđeno, a nakon što je jedan od prijavljenih nastavnika gurnuo dijete u hranilicu, koja je bila mala.

Također, dječaku je preko trenirke stavljena pelena, a onda su ostala djeca poticala da se rugaju dječaku, dok je on vrištao.

Odluku o predloženim mjerama donijet će nadležni sud.

Sud BiH donio je rješenje kojim se odbija prijedlog Tužiteljstva BiH za određivanje pritvora Dragoljubu Kunarcu iz razloga što je Sud utvrdio da pritvor kao posljednja mjera osiguranja nazočnosti optuženog u ovoj fazi postupka nije potreban, saopćeno je iz Suda.

Istovremeno, s obzirom na to da je Tužiteljstvo u svom prijedlogu, kao alternativu, predložilo izricanje mjera zabrane optuženima, Sud je, radi osiguranja nazočnosti optuženih, izrekao najstrože mjere zabrane i to:

– zabrana napuštanja boravišta (tzv. kućni pritvor), koje optuženik ne smije napuštati bez prethodnog odobrenja suda, uz obvezu nadležnog tijela da provjerava pridržavanje ove mjere, nasumičnim nadzorom jednom dnevno da li optuženik boravi na adresi;

– zabranu putovanja naredbom privremenog oduzimanja važećih putnih isprava i zabranom izdavanja novih putnih isprava na ime optuženika Dragoljuba Kunarca, kao i uporabe osobne iskaznice za prelazak državne granice;

– zabrana sastajanja i svakog oblika neposrednog i neizravnog kontakta sa svjedocima Tužilaštva BiH koji su predloženi u optužnici, kao i drugim njemu poznatim potencijalnim svjedocima i suizvršiocima, uključujući i približavanje na udaljenosti manjoj od 100 metara.

Optuženik je posebno upozoren da mu se može odrediti pritvor ako bude kršio obveze iz izrečenih mjera zabrane.

Mjere zabrane prema ovoj odluci mogu trajati dok za njima postoji potreba ili do drugačije odluke Suda.

Optuženi Dragoljub Kunarac tereti se da je počinio kazneno djelo zločin protiv čovječnosti.

Izručen je Bosni i Hercegovini iz Njemačke, nakon što je odslužio kaznu od 28 godina zatvora po presudi Haškog tribunala, kojem se predao posredstvom tadašnjih vojnika SFOR-a 1998. godine.

Haaški sud ga je 2002. proglasio krivim za višestruka silovanja, te za porobljavanje dviju žena kojima je u potpunosti oduzeo kontrolu nad njihovim životima i ponašao se kao da su njegovo vlasništvo.

U presudi njemu, Radomiru Kovaču i Zoranu Vukoviću 2001. Haaški sud je prvi put utvrdio da je silovanje zločin protiv čovječnosti.

Protiv njega je Tužiteljstvo BiH prije sedam godina podiglo optužnicu za zločin protiv čovječnosti na području Foče 1992. godine.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu zapovjednika specijalne postrojbe Vojske Republike Srpske (VRS) zvane “Žaga”, s drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima “Žagine” postrojbe, 27. i 28. srpnja 1992. godine, s područja sela i zaseoka Kobilja ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u sklopu progona sudjelovao u ubojstvima najmanje šest osoba, kao i u mučenju i nanošenju teških fizičkih i psihičkih patnji zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Tijekom napada na bošnjačke civile, Kunarac je optužen da je sudjelovao u paljenju kuća i imovine.

Ovu optužnicu potvrdio je Sud Bosne i Hercegovine.

Sud BiH nije odredio pritvor Dragoljubu Kuncu, optuženom za zločine u Foči, kako je danas tražilo Tužiteljstvo BiH zbog opasnosti od bjekstva i uznemirenja javnosti, već mu je izrekao mjere zabrane, potvrdila je za Detektor njegova odvjetnica Anja Loga.

Loga je kazao i da je Kunarac pušten.

Progoni i mučenja

Na današnjem ročištu koje je održano nakon što je Kunarac nakon izdržane 28-godišnje zatvorske kazne na koju ga je osudio Haaški tribunal prebačen iz Njemačke, Tužiteljstvo je zatražilo određivanje pritvora, što je Odbrana ocijenila neosnovanim, navodeći da se optuženi nije protivio dolasku u BiH radi suočenja s optužbama.

Tužiteljstvo je, ukoliko se Sud ne složi s prijedlogom za određivanje pritvora, predložilo određivanje mjera zabrane.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu zapovjednika specijalne postrojbe Vojske Republike Srpske zvane “Žaga”, s drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima “Žagine” postrojbe, 27. i 28. srpnja 1992. godine s područja sela i zaseoka Kobilja ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u sklopu progona, sudjelovao u ubojstvima na najmanje šest osoba, kao i mučenja i nanošenja teških fizičkih i psihičkih patnji zarobljenim civilima, kao i deportacije civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Tijekom napada na bošnjačke civile, Kunarac je optužen da je sudjelovao u paljenju kuća i imovine.

Kunarac je pred Haaškim sudom osuđen na 28 godina zatvora zbog višestrukih silovanja, te odvođenja u ropstvo dviju žena kojima je potpuno oduzeo kontrolu nad njihovim životima i ponašao se kao da su njegovo vlasništvo.

Povodom prijedloga Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo za određivanje mjere pritvora šestorici osumnjičenih u predmetu “Abstergo”, Općinski sud u Sarajevu donio je rješenje kojim se odbija prijedlog Tužiteljstva, te im se umjesto njega određuju mjere zabrane.

Svi osumnjičeni su, po nalogu Suda, odmah pušteni na slobodu.

Osumnjičenicima Kemi Ziliću, Adilu Muliću, Esadu Zajki, Zehridu Hasanoviću, Mustafi Balašu i Fendi Zuki izriče se mjera zabrane obavljanja određenih poslovnih radnji ili službenih dužnosti.

Tako se Kemi Zuki zabranjuje obavljanje poslova pomoćnika ministra za promet i obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja Kantona Sarajevo, kao i svih drugih poslova u navedenom ministarstvu, kao i poslova predsjednika Povjerenstva za provođenje postupka po javnom pozivu za imenovanje članova ispitnog povjerenstva za polaganje vozačkog ispita, kao i svih poslova u vezi s polaganjem vozačkog ispita za upravljanje motornim vozilima u svim tijelima na području Kantona Sarajevo. Bosne i Hercegovine.

Ostalim osumnjičenicima zabranjeno je obavljanje poslova člana Ispitne komisije za polaganje vozačkog ispita Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo, kao i svih poslova vezanih za polaganje vozačkog ispita za upravljanje motornim vozilima u svim tijelima vlasti na području Bosne i Hercegovine.

Također im je izrečena zabrana međusobnog sastajanja i kontaktiranja na bilo koji način, kao i sastajanja i kontaktiranja sa ostalim suosumnjičenicima na bilo koji način.

Općinski sud u Sarajevu je, odlučujući o prijedlogu Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo za ukidanje pritvora i određivanje mjera zabrane, donio rješenje kojim se osumnjičenim pripadnicima grupe Panter Ahmedu Džinoviću i Semiru Sultanoviću ukida pritvor i određuju mjere zabrane.

Kako je potvrđeno iz Suda, osumnjičenici se odmah puštaju na slobodu, a ujedno im se izriče mjera zabrane međusobnog komuniciranja i sastajanja te zabrana komuniciranja i sastajanja s ostalim osumnjičenicima u ovom predmetu.

Podsjetimo, radi se o Harisu Berhamoviću, Aldinu Čančaru, Jasminu Hadžiću, Alemu Hadžiću i Lajli Sultanović.

Osumnjičenima je zabranjeno približavanje jedni drugima na manje od 50 metara.

Sultanoviću je izrečena i mjera zabrane napuštanja Kantona Sarajevo, a Džinoviću napuštanje Unsko-sanskog kantona.

Izrečene mjere provest će nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova, priopćio je Sud.

Podsjetimo, Tužiteljstvo KS je zatražilo ukidanje pritvora i određivanje mjera zabrane zbog ograničenja trajanja pritvora u vezi s krivičnim djelima koja im se stavljaju na teret.

Tužiteljstvo je ranije priopćilo da je proširilo istragu u navedenom slučaju, te da su naložena nova vještačenja i druge dokazne radnje.

Tužiteljstvo je ranije utvrdilo da je Ahmed Džinović vođa grupe Pantera, organizacije koja djeluje od 2022. godine.

Grupa je u početku djelovala u Ključu, zatim na području cijelog Unsko-sanskog kantona, zatim u HNK, te na kraju u Sarajevu.

Iako su se predstavljali kao borci za zaštitu životinja i “lovci na pedofile”, Tužiteljstvo navodi da nema dokaza da su dokumentirali stvarne povrede djece.

Kako je priopćeno iz Tužiteljstva, članovi grupe sami su kreirali lažne Facebook profile, predstavljali se kao maloljetnici i navodili ljude na sastanke koji su završavali nasiljem, premlaćivanjem i snimanjem.

Tim snimkama su ih ucjenjivali da ne budu objavljeni. Tužitelji su pozvali osumnjičene da predaju sve snimke, izražavajući sumnju da one uopće postoje.

Postupajući tužitelji Tužiteljstva Kantona Sarajevo predložili su Općinskom sudu u Sarajevu određivanje mjera zabrane protiv osumnjičenih Ahmeda Džinovića i Semira Sultanovića, zbog ograničenja trajanja pritvora u vezi s kaznenim djelima koja im se stavljaju na teret.

Tužiteljstvo KS proširilo je istragu u navedenom predmetu, naložilo nova vještačenja kao i druge dokazne radnje.

Mjere zabrane su zabrana međusobnog sastajanja i komuniciranja s osumnjičenima, zabrana napuštanja Kantona Sarajevo i obavezno javljanje nadležnoj policiji – za Sultanovića, dok je Džinoviću zabranjeno napuštanje Unsko-sanskog kantona.

Općinski sud u Sanskom Mostu ponovo mu je izdao uputnicu za izdržavanje kazne u drugom predmetu, potvrđeno je iz Tužilaštva KS.

Podsjetimo, Tužilaštvo je ranije utvrdilo da je Ahmed Džinović vođa grupe Panter, organizacije koja djeluje od 2022. godine.

Grupa je u početku djelovala u Ključu, zatim na području cijelog Unsko-sanskog kantona, zatim u HNK, te na kraju u Sarajevu.

Iako su se predstavljali kao borci za zaštitu životinja i “lovci na pedofile”, Tužiteljstvo navodi da nema dokaza da su dokumentirali stvarne povrede djece.

Kako je priopćeno iz Tužiteljstva, članovi grupe sami su kreirali lažne Facebook profile, predstavljali se kao maloljetnici i navodili ljude na sastanke koji su završavali nasiljem, premlaćivanjem i snimanjem.

Tim snimkama su ih ucjenjivali da ne budu objavljene. Tužitelji su pozvali osumnjičene da predaju sve snimke, izražavajući sumnju da one uopće postoje.