Alergije su čest zdravstveni problem koji pogađa mnoge ljude diljem svijeta.

Prema podacima Globalne platforme za alergične pacijente, 30 do 40 posto ljudi na našem planetu danas ima jednu ili više alergija, a broj onih koji se bore s ovim zdravstvenim problemom u stalnom je porastu posljednjih 20 godina.

U Bosni i Hercegovini alergije se iz godine u godinu epidemijski šire, kaže prim. dr.sc. Teufik Hadžiosmanović, specijalista plućnih bolesti i TBC-a, ističući da najčešće obolijevaju mladi ljudi.

A što je zapravo alergija?

Riječ je, kaže naš sugovornik, o neadekvatnom odgovoru imunološkog sustava čovjeka na podražaje iz vanjske okoline.

U većini slučajeva ona je genetski uvjetovana, no okidači za alergije sve se češće nalaze u suvremenom načinu života, promjenama prehrane, klime, načina života, pretjeranoj higijeni, korištenju raznih pripravaka, deterdženata.

– Ljudi u genetskom kodu nose genetsku grešku da reagiraju na podražaje prirodnih čimbenika koji nisu invazivni za organizam, ali ih on prepoznaje kao neprijateljske. To se događa na razini imunološkog sustava gdje alergičar ima previše antitijela – imunoglobulina – pomoću kojih se dijagnosticiraju alergijske bolesti – objašnjava Hadžiosmanović.

A alergijske bolesti najčešće se manifestiraju kao vazomotorni rinitis ili alergijska astma kao najteži oblik respiratorne alergije.

– Simptomi koji upućuju na vazomotorni rinitis su: curenje bistre tekućine koju ne možete zaustaviti, kijanje u mahovima, svrbež očiju, ali bez temperature. Alergija također može uzrokovati opću slabost tijela, slabost. Kod astme napadaji otežanog disanja i kašlja javljaju se najčešće noću, kada se javlja tzv. “zviždanje” u prsima i osjećaj nedostatka zraka – naglašava Hadžiosmanović.

Tu su i alergije na dlaku kućnih ljubimaca i grinje, kućnu prašinu. Tu su i urtikarije, alergije koje se pojavljuju na koži, a prema riječima naše sugovornice, najčešće su uzrokovane inhalacijskim alergenima, iako mogu biti i nutritivni alergeni (hrana, lijekovi).

– Alergija može nastati kao posljedica fizičkih čimbenika, ali i neurogenih čimbenika (stres, fizički napor, sunce, promjena temperature, povećana vlažnost zraka) – dodaje naša sugovornica.

U Bosni i Hercegovini većina inhalacijskih alergija javlja se sezonski ili tijekom cijele godine.

U sezonske spadaju alergije na pelud uzrokovane biljkama koje u Bosni počinju cvjetati već u veljači (lijeska). Oprašivanje stabala završava u lipnju.

Osim biljaka, već od kraja ožujka, pa tijekom cijelog ljeta, cvjetaju i trave, a sezona tzv. sezonskih alergija završava cvatnjom najjačeg alergena – ambrozije (od početka rujna do kraja listopada).

– Ljeto je i vrijeme alergijskih reakcija koje se javljaju nakon uboda insekata. Ubodi pčela vrlo su česti i uzrokuju vrlo teške reakcije. Nedavno smo u Hercegovini imali slučaj vlasnika jedne velike firme koji je nažalost preminuo nakon uboda pčele. Najčešće je riječ o anafilaktičkom šoku koji, ako u tom trenutku nemate kod sebe injekciju, autoinjektor adrenalina (najpoznatiji primjeri su EpiPen ili Anapen), koji si možete sami dati, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne – ističe Hadžiosmanović.

Kaže da je jedina zaštita od sunca izbjegavanje izlaganja suncu i korištenje preparata s visokom UV zaštitom.

– Vrlo aktualna alergija, posebno tijekom ljetnih mjeseci, je klor iz bazena. Ne izaziva alergijske reakcije, ali kao mineral djeluje tako da izaziva konjuktivitis – kaže Hadžiosmanović.

Kod sumnje na alergiju pacijent se upućuje na testiranje kako bi se utvrdio točan alergen, odnosno točan uzrok alergijske reakcije.

– Za analizu krvi potrebna je mala količina krvi iz koje se ispituje prisutnost IgE protutijela na specifične alergene. U mojoj praksi se prakticira da pacijent prvo napravi ukupni imunoglobulin IgE, što je zapravo preliminarna pretraga. Dok sam radila u Domu zdravlja Novo Sarajevo postojao je Phadiatop test koji je sadržavao najveći broj najčešćih alergena. Nažalost, tamo se to godinama ne radi, kod nas je ta grana prilično zapostavljena, ali u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) moguće je napraviti specifične imunoglobuline kada se odmah utvrde pojedini alergeni – kaže doktorica.

Dodaje da od 1996. godine u Sarajevu nije moguće raditi imunosenzibilizaciju.

– Kad se utvrdi da je osoba alergična, daju joj se male doze alergena, čime se zapravo liječi i sprječava nastanak bolesti, bilo da je riječ o vazomotornom rinitisu ili astmi. Nažalost, u Sarajevu nema nikoga ko bi napravio reagense koji se koriste za ovo – kaže on.

Lijeka za alergije nema, ali postoje terapije koje pacijentu olakšavaju život.

Hadžiosmanović napominje da pravilan način liječenja ovisi o anamnezi pacijenta, simptomima na koje se žali i rezultatima obavljenih pretraga.

– Liječenje je različito za vazomotorni rinitis i astmu. Kod vazomotornog rinitisa najčešće se daju antihistaminici, bilo u obliku tableta ili sprejeva. Odnedavno se na tržištu pojavljuju sprejevi koji su kombinacija kortikosteroida i antihistaminika koji dosta dobro djeluju. Dobra strana ove terapije je što se uključuje tek kada se jave simptomi, što se razlikuje od terapije astme koja mora biti kontinuirana. Prema preporukama vodiča Svjetske zdravstvene organizacije, kortikosteroidi i inhalatori su lijekovi broj jedan. Osim njih, današnji sprejevi sadrže i Beta2 agoniste, dugotrajne bronhodilatatore, a osim toga tu su i dobri antileukotrijeni koji se daju preventivno i ispitnom terapijom hoće li izazvati poboljšanje kod pacijenata – kaže.

Na kraju razgovora osvrnuo se na, kako kaže, neopravdan strah od kortikosteroida kod roditelja čija su djeca alergična.

– Kortikosteroidi u inhalacijskim lijekovima nemaju sustavne učinke koje imaju oralno i parenteralno te je zato taj strah neopravdan. Ono što želim naglasiti jest da terapija mora biti kontinuirana, a o dužini terapije odlučuje liječnik na temelju kliničke slike – zaključuje Hadžiosmanović.

U protekla dva dana vikenda zaposlenici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo imali su pune ruke posla.

U 48 sati zdravstvene usluge u Hitnoj pomoći zatražilo je čak 950 osoba, što je gotovo dvostruko više u odnosu na protekle vikende.

Osim kroničnih kardiovaskularnih bolesnika, koji su se najčešće javljali zbog pogoršanja osnovnih tegoba, prema riječima dr. sc. Rijade Blažević, specijalistice hitne medicine, zabrinute su zbog povećanog broja srčanih udara.

– Posljednjih mjesec dana imamo povećan broj srčanih udara, od pacijenata koji su već jednom imali infarkt, a sada su doživjeli reinfarkt, do onih kojima se to događa prvi put. Ono što zabrinjava su mladi rođeni 1970. ili 1980. godine sa simptomima infarkta – ističe Blažević.

Pomoć su zatražili i pacijenti s respiratornim problemima, pogoršanjem kronične opstruktivne plućne bolesti, alergijama koje su aktualne u ovo doba godine te djeca s gripama i virozama.

– Svibanj je ove godine poseban i nikome ne ide u korist. Vremenske neprilike, koje karakterizira stalna izmjena kiše i sunca te temperaturne oscilacije koje su ogromne, značajno utječu na zdravlje svih, a ne samo kroničnih bolesnika s kardiovaskularnim i dišnim tegobama. Bilježimo ozbiljne varijacije krvnog tlaka, anginozne tegobe… – navodi Blažević.

S obzirom na to da meteorolozi idućih dana predviđaju promjenjivo vrijeme, Blažević kroničnim bolesnicima savjetuje redovito uzimanje propisane terapije i više odmora.

– Ovo ističem jer se sve češće susrećemo da starije osobe ukidaju terapiju, smanjuju je, mijenjaju, a to nikako ne bi smjele. Savjet je da se, ako osjetite bilo kakvo pogoršanje, odmah javite obiteljskom liječniku koji će promijeniti terapiju sukladno kliničkoj slici i objektivnoj dijagnozi. To se posebno odnosi na dijabetičare koji često sami ukidaju inzulin, što je nedopustivo. Za ostale građane važna je pravilna, redovita i lagana prehrana obogaćena svježim voćem i povrćem. Poželjno je i smanjiti pušenje, što češće boraviti na svježem zraku, a pomoći će i umjerena tjelesna aktivnost, a sve u skladu s godinama i zdravstvenim statusom – rekla je Blažević.

Euromelanoma je paneuropska, neprofitna udruga i mreža europskih dermatologa posvećena prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju raka kože.

Bosna i Hercegovina je njena punopravna članica od 2011. godine, a ove godine Euromelanoma BiH slavi 15. rođendan.

Ovogodišnja akcija ranog otkrivanja raka kože, koja se organizira u mjesecu svibnju, provodit će se u više od 30 gradova širom naše zemlje, u 57 javnih i privatnih zdravstvenih ustanova, uključujući četiri klinička centra u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci.

Prema riječima dr. Kerima Alendara, specijaliste dermatologije i venerologije i potpredsjednika Euromelanoma BiH, pregledat će 83 liječnika, među kojima su dermatolozi i plastični kirurzi.

– Bit će besplatnih pregleda za rak kože, a između ostalog, javne preglede imat ćemo iu Sarajevu, Tuzli, Istočnom Sarajevu i ove godine po prvi put u gradu sunca – Trebinju – kaže Alendar.

U središtu ovogodišnje kampanje su mladi, a moto je „Namaži se, SPF te štiti“.

– Ovaj moto je dan s razlogom, jer na internetu i društvenim mrežama ima puno dezinformacija – kako pripremiti kožu za nadolazeće godišnje odmore. Društvenim mrežama šire se savjeti nestručnjaka – kako se treba postupno izlagati suncu kako bismo kožu pripremili za nadolazeće ljeto, zatim kako su kreme sa zaštitnim faktorom kancerogene te da kožu trebamo pripremiti u solariju kako bismo ljeto dočekali s najljepšim tenom. Cilj kampanje je skrenuti pozornost mladima da to nije istina i da vjeruju provjerenim informacijama koje daju liječnici, te na društvenim mrežama i obučene osobe – ističe Alendar.

Iako ne postoji registar oboljelih na razini države, naš sugovornik kaže da se svake godine broj novootkrivenih slučajeva raka kože poveća u prosjeku za pet posto.

– Kampanja Euromelanoma u posljednje je dvije godine provela istraživanje u 30 europskih zemalja, a rezultati su pokazali da samo 48 posto ispitanih koristi kremu za sunčanje tijekom namjernog izlaganja suncu, što je pad od 34 posto u odnosu na 10 godina ranije. Također, na pitanje – koriste li zaštitnu kremu tijekom rekreativnog i profesionalnog izlaganja suncu – samo 41 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok je prije 10 godina ta brojka iznosila 64 posto. Ono što posebno zabrinjava je rast korištenja solarija. Prije 10 godina koristilo ga je osam posto ispitanika, u posljednje dvije godine solarij je išlo 12 posto sudionika istraživanja – objašnjava Alendar.

Među malignim bolestima kože ističe se melanom – zloćudni tumor koji nastaje iz melanocita, specijaliziranih stanica koje proizvode melanin uslijed izlaganja kože ultraljubičastim zrakama.

– Maligni melanom karakterizira brzi rast, mogućnost metastaza i visok stupanj smrtnosti ako se ne otkrije na vrijeme. Najčešće se dijagnosticira na koži, ali se može pojaviti i na sluznici, oku i noktima (akralni melanom). Znanstveno je dokazano da je najčešći uzrok melanoma ultraljubičasto zračenje, ali i opekline nastale u djetinjstvu, svijetla koža i kosa, plave ili zelene oči, broj madeža na tijelu veći od 50, broj atipičnih displastičnih nevusa, pozitivna obiteljska anamneza i, naravno, korištenje solarija – naglašava Alendar.

Navodi zabrinjavajući trend rasta malignog melanoma iz godine u godinu, što pokazuje i globalno istraživanje iz 2022. godine, kada je u svijetu zabilježeno 330.000 novodijagnosticiranih slučajeva bolesti i 60.000 umrlih od posljedica zloćudne bolesti.

Usporedbe radi, sedam godina ranije (2015.) zabilježeno je 290.000 slučajeva i 61.000 umrlih.

Ono što također zabrinjava, kako kaže naš sugovornik, jest dobna granica koja se značajno pomiče, pa obolijevaju mlađi ljudi, uglavnom između 20. i 40. godine, a prednjače žene.

– Iz rezultata istraživanja vidimo da raste broj oboljelih, ali se smanjuje smrtnost, što je posljedica ranog dijagnosticiranja melanoma in situ, ali i pametnih lijekova koji uspješnije liječe melanom koji je zahvatio limfne i krvne žile. Naglasio bih da je ova terapija dostupna i našim pacijentima, ali i ona ima važnu ulogu u svemu tome kada se otkrije rak – zaključuje Alendar.