Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ponovno apelira na nadležne institucije da hitno postupe po inicijativi Grupacije prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda VTKBiH koja se odnosi na dosljednu primjenu važećih propisa iz oblasti informiranja potrošača o hrani i zaštite tržišta, te što skorije donošenje Pravilnika o dodatnim uvjetima za stavljanje u promet proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast i druga biljna ulja i masti.

Inicijativa se odnosi na dosljednu primjenu Pravilnika o davanju informacija potrošačima o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 68/13), te entitetskih zakona: Zakona o unutarnjoj trgovini Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 40/2010 i 79/2017) i Zakona o trgovini Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, br. 105/2019), a vezano uz zaštitu potrošača kroz jasno deklariranje proizvoda i pozicioniranje proizvoda u trgovačkim objektima.

Pravilnikom o informiranju potrošača o hrani definiran je pravni okvir za informiranje potrošača od subjekata u poslovanju s hranom, s ciljem nesmetanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i zaštite potrošača kroz jasno, razumljivo i čitljivo označavanje hrane. Sukladno Pravilniku, svaki subjekt u poslovanju s hranom, bilo da se radi o domaćem proizvođaču ili uvozniku, dužan je osigurati točnost i potpunost podataka o hrani i odgovoran je za njen sadržaj, priopćeno je iz VTKBiH.

Domaći proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda u proteklom su razdoblju bili svjedoci da su neki uvozni proizvodi stavljeni na tržište izvan važećih zakonskih okvira u području informiranja potrošača o hrani, često bez propisanih ili s neadekvatnim deklaracijama. Ovakva praksa dovodi potrošače u zabludu i izravno utječe na smanjenje konkurentnosti domaćih proizvoda na unutarnjem tržištu Bosne i Hercegovine.

U cilju rješavanja ovog problema, koji VTKBiH kontinuirano delegira i na koji ukazuje od 2004. godine, predstavnici Koncerna i Agencije za sigurnost hrane BiH, u saradnji sa Komorom, pripremili su prijedlog Pravilnika o dodatnim uvjetima za stavljanje u promet proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast i druga biljna ulja i masti. Prijedlog je rađen po uzoru na praksu Republike Srbije, gdje se od 1. kolovoza 2025. godine primjenjuje uredba kojom se dodatno uređuje označavanje i odvajanje ovih proizvoda od mliječnih proizvoda.

Donošenje ovog Pravilnika od iznimne je važnosti kako za potrošače tako i za proizvođače mliječnih proizvoda, jer potrošačima daje pravo na informiran izbor, a proizvođačima jasne okvire koji sprječavaju obmanjujuće označavanje i nelojalnu konkurenciju, navode iz VTK.

Vanjskotrgovinska komora BiH poziva nadležne institucije da, u okviru svojih nadležnosti, hitno poduzmu potrebne korake kako bi se prijedlog Pravilnika što prije usvojio, te ujedno pojačale kontrole u pogledu deklariranja i fizičkog odvajanja proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla na policama trgovačkih objekata.

Federacija BiH je daleko ispred Republike Srpske, ali i Srbije kada je riječ o proizvodnji mlijeka i poticajima za ovaj sektor, tvrdi za Faktor Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

No, upozorava Bićo, ukoliko država, odnosno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, što prije nešto ne poduzme – donese odluku o uvođenju prireza i carina na uvozno mlijeko, dogodit će se ista situacija kao što se to dogodilo s proizvodnjom malina, kornišona i mesa.

– U Federaciji je ovaj sektor najsređeniji, ima dobrih poticaja, obrti i poduzeća za litar mlijeka dobiju 42 feninga, toga nema nigdje, to je najbolji poticaj za sada, najviše u regiji – ističe Bićo.

Dodaje kako već godinama ponavlja jedno te isto – da treba formirati ministarstvo poljoprivrede na razini BiH.

– Imali smo hiperprodukciju malina, pa kornišona… A onda je zbog hiperimporta toga sve to polako počelo zamirati i ljudi više nisu mogli živjeti od proizvodnje malina i kornišona. Tako će vam biti i s mlijekom – tvrdi Bićo.

Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS-a potvrdio je za Faktor da je mljekarski sektor u RS-u u velikim problemima i suočen s padom konkurentnosti zbog nižih troškovnih poticaja u odnosu na Federaciju BiH i Srbiju.

On ističe da na ovaj način mljekar u Republici Srpskoj “gubi vrijednost jednog novog traktora za 2-3 godine”, odnosno vrijednost 6-12 junica godišnje, a u najnepovoljnijem scenariju čak i iznos u visini jedne godišnje premije za mlijeko.

– Poseban problem je i označavanje, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH trebalo bi raditi na omogućavanju posebnog označavanja. Veliki broj proizvoda u BiH prodaje se pod oznakom da su kravljeg porijekla, a zapravo su biljnog porijekla – tvrdi Arsenić, a to u izjavi za Faktor potvrđuje i Nedžad Bićo.

Prema podacima koje je objavio portal Akta.ba, sektor mljekarstva u RS-u ulazi u fazu ozbiljne i dugoročne nekonkurentnosti u odnosu na Federaciju BiH i Republiku Srbiju, upozoravaju proizvođači u analizi dostavljenoj Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Analiza se temelji na pretpostavci da tržište mlijeka i mliječnih proizvoda između Republike Srpske, Federacije BiH i Srbije funkcionira kao otvoreno tržište bez carinskih i kvantitativnih barijera, zbog čega razlike u poticajima i obveznim troškovima izravno utječu na konkurentnost proizvođača.

Prema iznesenim podacima, premija za litar mlijeka u Republici Srpskoj iznosi 0,28 KM, dok je u Federaciji BiH 0,40-0,42 KM uz dodatne kantonalne premije od 0,05-0,15 KM. U Srbiji je premija 0,32 KM po litri, uz značajno veće poticaje po grlu.

Osim toga, mljekare u RS imaju najveće regulatorno opterećenje. Godišnji trošak obaveznih analiza na zarazne bolesti po muznoj kravi u RS je 65 KM, dok je u Federaciji 15 KM, au Srbiji 0 KM jer troškove snosi država.

U minimalnom usporedivom scenariju, uz prosječnu proizvodnju od 5.000 litara po kravi godišnje, neto potpora u Republici Srpskoj iznosi 1.665 KM po kravi, dok se u Federaciji kreće od 2.235 do 2.835 KM, au Srbiji 2.520 KM.

Na razini farme od 50 muznih krava to znači: RS – 83.250 KM, FBiH 111.750 – 141.750 KM, a u Srbiji 126.000 KM.

Republika Srpska je u 2024. godini proizvela 130 milijuna litara sirovog mlijeka, dok je projekcija za 2025. godinu 136 milijuna litara (+4,6 posto).

U Federaciji BiH rast je znatno brži, sa 140 na 158 milijuna litara (+12,8 posto), dok Srbija bilježi rast sa 780 na 858 milijuna litara (+10 posto).

Zbog ovih kretanja, projekcija tržišnog udjela Republike Srpske u BiH do 2028. godine pokazuje pad sa 32 posto (2025.) na 26 posto (2028.), dok Federacija BiH raste sa 38 posto na 44 posto, a uvoz ostaje stabilan na 30 posto.

U analizi su i podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH za prvih 11 mjeseci 2025. godine: uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 234 milijuna KM, a izvoz 133 milijuna KM. Istovremeno je uvezeno oko 45 milijuna kilograma, a izvezeno 65 milijuna kilograma.

Zaključak je da Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijene kapacitete za preradu u proizvode veće tržišne vrijednosti poput sira i maslaca, što potvrđuju i prosječne cijene: uvoz u prosjeku košta 5,2 KM/kg, dok izvoz iznosi svega 2,04 KM/kg.

U dijelu koji se odnosi na trgovačke lance, navodi se da su federalni lanci prisutni u Republici Srpskoj sa 39 marketa, dok lanci iz Republike Srpske u Federaciji BiH imaju 13 marketa.

U završnom dijelu dokumenta proizvođači pozivaju na hitnu provedbu mjera među kojima su: povećanje premije za 0,05 KM po litri, dodatnih 50 litara regresiranog dizela po grlu, izjednačavanje troškova obveznih mjera s Federacijom BiH ili Srbijom, isplata potpore po kravi muzari, a ne po teletu. jasnije deklariranje proizvoda koji sadrže mliječnu mast, jače mjere potpore mladim poljoprivrednicima.

Mljekari na kraju podsjećaju da su dopise Ministarstvu RS uputili 18. kolovoza i 4. prosinca 2025. godine, ali da odgovor nisu dobili, iako je riječ o prijedlozima koje nazivaju konstruktivnim i korisnim za cijeli sektor.