Agencija za državnu službu BiH poslala je Vijeću ministara popis najuspješnijih kandidata za mjesto agenta pred Europskim sudom za ljudska prava, ali cijelu proceduru prate ozbiljne pravne nedoumice.

Prema informacijama iz Ministarstva pravde BiH do kojih je Faktor došao, jednom kandidatu je izdato ključno mišljenje ekspresno, dok drugi, prema našim saznanjima, nema propisano iskustvo, tako da Vijeće ministara sada ima listu čija se zakonitost dovodi u pitanje.

Prema podacima Agencije, najuspješniji kandidati su Tihana Lolić sa ukupno 127,25 bodova, Monika Mijić sa 127,25 bodova i Amer Hasanefendić sa ukupno 126,83 boda.

I sve bi to bilo u redu da cijeli proces ne izaziva sumnju da je proveden nezakonito kada je u pitanju procedura Javnog natječaja za popunjavanje radnih mjesta rukovodećih državnih službenika u Uredu zastupnika Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Kako doznaju Faktorovi izvori iz Ministarstva pravde BiH, Monika Mijić se 20. siječnja ove godine obratila sa zahtjevom za mišljenje o ispunjavanju uvjeta natječaja, te je istog dana dobila izričito mišljenje, broj: 09-02-4-11184/25, o ispunjavanju uvjeta. Mišljenje je već 21. siječnja poslano Povjerenstvu za izbor rukovodećih državnih službenika, odnosno predsjedatelju Džemailu Ćibi. Prema mišljenju Ministarstva pravosuđa, Monika Mijić nema zapreke da se nađe na listi uspješnih kandidata, točnije da bude imenovana zastupnicom pred Sudom u Strasbourgu.

Džemal Ćibo, direktor Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH i predsjedavajući Faktorske komisije, kazao je da su četiri kandidata dobila pozitivno mišljenje Agencije. Četvrta je Jelena Cvijetić. Ćibo je jedini bio protiv Mišljenja Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

Pojasnio je da Zakon o državnoj službi u institucijama BiH, odnosno član 34. (stav 2.) jasno propisuje da se tajnik s posebnim zadatkom postavlja na određeno vrijeme koje ne može biti duže od pet godina, dok je najduži period imenovanja na istu dužnost ukupno deset godina.

– Bio sam protiv toga, bio sam preglasan. Sada je sve na Vijeću ministara BiH, oni imaju rok od 30 dana da imenuju agenta, a ako to ne učine u tom roku, onda će to, po zakonu, učiniti Agencija za državnu službu – rekao je Ćibo.

Ukoliko Vijeće ministara BiH u roku od 30 dana ne izabere agenta, tada će priliku odlučivati ​​Anita Mrkić, dugogodišnja članica HDZ-a BiH, inače direktorica Agnecije za državnu službu BiH.

Prema izvorima Faktora, Mijić više ne bi mogao ispunjavati zakonske uvjete za ovu poziciju, s obzirom na ograničenja propisana Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

U mišljenju koje je potpisao Davor Bunoza, ministar pravde BiH, a koje je u posjedu Faktora, navodi se da Ministarstvo cijeni da Zakon ne ograničava trajno broj imenovanja, već da ograničava imenovanja u kontinuitetu, koji ne može biti duži od deset godina neprekidno.

– Budući da Zakon presudno ne ograničava mogućnost imenovanja nakon prestanka mandata, cijenimo da nije opravdano predmetnu odredbu tumačiti na način da se uvode ograničenja koja Zakon ne predviđa – stoji u mišljenju.

Ovo mišljenje je kasnije Povjerenstvu za zaštitu natjecanja poslužilo kao alibi za omogućavanje daljnjeg natjecanja u ovom natječajnom postupku.

Izvor Faktora ističe da se na mišljenja ove vrste i važnosti obično dugo čeka.

Također, prema provjerenim informacijama, kako saznajemo, jedan od uvjeta za obavljanje ove vrlo važne funkcije je iskustvo u zastupanju nakon položenog pravosudnog ispita, a koje kandidat Amer Hasanefendić formalno-pravno nema.

Kako saznajemo, uvjete natječaja ispunjava samo Tihana Lolić, koja je radila u Pravobranilaštvu RS-a.

Tako će Vijeću ministara BiH biti dostavljena nezakonita lista kandidata za ovu vrlo važnu poziciju, o kojoj će se morati izjasniti imenovanjem agenata ili imenovanjem novih vršitelja dužnosti.

Prema informacijama iz izvora bliskih Agenciji za državnu službu BiH (ADS BiH), koje je Faktor ranije objavio, na listi kandidata koji su se prijavili na javni poziv za poziciju agenta i zamjenika agenta BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu su Fuad Golić, Amer Hasanefendić, Monika Mijić, Tihana Lolić i Jelena Cvijetić.

Povjerenstvo formirano u okviru postupka javnog poziva utvrdilo je da svi navedeni kandidati formalno-pravno ispunjavaju uvjete propisane natječajem.

No, u javnosti su se već pojavile ozbiljne pravne i proceduralne nedoumice oko kandidature Monike Mijić, dosadašnje v.d.

Monika Mijić radi kao zastupnica BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u kontinuitetu više od 15 godina, što premašuje maksimalno dozvoljeni mandat.

Iako sam javni poziv ADS BiH ne sadrži eksplicitno vremensko ograničenje trajanja mandata agenta pred Europskim sudom za ljudska prava, neki pravnici i raniji medijski napisi ukazuju da se ova funkcija, po svojoj pravnoj prirodi, mora tumačiti u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

Prema tim tumačenjima, mandat agenta BiH pred Europskim sudom je vremenski ograničen na maksimalno deset godina na istoj poziciji.

Dodatne kontroverze izaziva činjenica da ADSBiH nije javno objavio listu kandidata, što neki izvori smatraju odstupanjem od načela transparentnosti i javnosti rada institucije.

Pozicija zastupnika BiH pred Europskim sudom za ljudska prava nosi značajnu političku, pravnu i profesionalnu odgovornost, budući da podrazumijeva zastupanje države u postupcima koji mogu imati ozbiljne financijske i reputacijske posljedice za Bosnu i Hercegovinu.

Upravo zbog toga, tvrdnje o mogućem nepoštivanju zakonskih ograničenja dodatno su potaknule interes odvjetništva i dijela javnosti, kao i zahtjeve da se postupak izbora u potpunosti razjasni i uskladi s važećim propisima.

Prema informacijama iz izvora bliskih Agenciji za državnu službu Bosne i Hercegovine (ADS BiH), na listi kandidata koji su se prijavili na javni poziv za mjesto agenta i zamjenika agenta BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu nalaze se Fuad Golić, Amer Hasanefendić, Monika Mijić, Tuhana Lolić i Jelena Cvijetić.

Povjerenstvo formirano u okviru postupka javnog poziva, kako je potvrđeno za Faktor, utvrdilo je da svi navedeni kandidati formalno-pravno ispunjavaju uvjete propisane natječajem.

No, u javnosti su se pojavile ozbiljne pravne i proceduralne nedoumice oko kandidature Monike Mijić, aktualne vršiteljice dužnosti zastupnice BiH pred Europskim sudom za ljudska prava.

Prema izvorima Faktora, Mijić više ne bi mogao ispunjavati zakonske uvjete za ovu poziciju, s obzirom na ograničenja propisana Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

Naime, člankom 34. stavak (2) ovog zakona propisano je da se tajnik s posebnim zadatkom imenuje na određeno vrijeme koje ne može biti duže od pet godina, dok je najduže vrijeme imenovanja na istu dužnost ukupno deset godina.

Izvori navode da Monika Mijić dulje od 15 godina neprekidno obavlja dužnost zastupnice BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, što prema ovakvom tumačenju zakona prelazi maksimalno dopušteni mandat.

Iako sam javni poziv ADS BiH ne sadrži eksplicitno vremensko ograničenje trajanja mandata agenta pred Europskim sudom za ljudska prava, neki pravnici i raniji medijski napisi ukazuju da se ova funkcija, po svojoj pravnoj prirodi, mora tumačiti u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

Prema ovim tumačenjima, mandat zastupnika BiH pred Europskim sudom ograničen je na najviše deset godina na istoj poziciji, što izravno proizlazi iz članka 34. stavak (2) spomenutog zakona.

Dio stručne javnosti u tom kontekstu postavlja pitanje kojim se zakonskim kriterijima rukovodilo povjerenstvo prilikom ocjenjivanja prijava te je li prilikom utvrđivanja formalnog ispunjavanja uvjeta uzeto u obzir zakonsko ograničenje trajanja mandata.

Dodatne kontroverze izaziva činjenica da ADSBiH nije javno objavio listu kandidata, što neki izvori smatraju odstupanjem od načela transparentnosti i javnosti rada institucije.

Pozicija zastupnika BiH pred Europskim sudom za ljudska prava nosi značajnu političku, pravnu i profesionalnu odgovornost, budući da podrazumijeva zastupanje države u postupcima koji mogu imati ozbiljne financijske i reputacijske posljedice za Bosnu i Hercegovinu.

Upravo zbog toga, tvrdnje o mogućem nepoštivanju zakonskih ograničenja dodatno su potaknule interes odvjetništva i dijela javnosti, kao i zahtjeve da se postupak izbora u potpunosti razjasni i uskladi s važećim propisima.

Zanimljivo je i da je već četvrti put odgođena sjednica Komisije za izbor agenata i zamjenika agenata Vijeća ministara BiH pri Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Džemal Smajić (SBiH), izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kaže za Faktor da se već mjesecima u parlamentarnu proceduru pokušavaju “progurati” izmjene Zakona o državnoj službi, te da se na prvi pogled čini da se radi o “kozmetičkim izmjenama”, ali da je ključan član 34. stav 2., koji propisuje koliko vremena osoba može provesti na određenoj poziciji.

– To ide u prilog kandidatima Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH: Moniki Mijić, ali i Draganu Primorcu, Čovićevom zetu kojem je već istekao drugi mandat na čelu BHANSA-e – ističe Smajić.

Listu kandidata ADS BiH nije službeno objavio, Povjerenstvo je potvrdilo da svi prijavljeni kandidati formalno ispunjavaju uvjete javnog poziva. Neki pravni stručnjaci tvrde da Monika Mijić zbog duljine trenutnog mandata više ne ispunjava zakonske uvjete za obavljanje funkcije zastupnice. Zakon o državnoj službi propisuje najviše deset godina na istom radnom mjestu, što je u ovom slučaju ključno.