Ljetni mjeseci donijeli su povećan broj prometnih nesreća u kojima su sudjelovali vozači električnih skutera i mopeda. Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć upozoravaju da svakodnevno zbrinjavaju unesrećene, uključujući i osobe s teškim ozljedama koje zahtijevaju bolničko liječenje.

Sve češće se radi o padovima i sudarima koji završavaju teškim ozljedama glave, udova i drugim ozljedama koje zahtijevaju hospitalizaciju.

Napominju i kako su među ozlijeđenima sve više djece.

Prometni vještak i sudski vještak Mirzet Sarajlić ističe za Faktor da povećanje broja nesreća nije iznenađenje jer razvoj mikromobilnosti nije pratio razvoj zakonodavstva.

– Ekspanzija električnih vozila donijela je revoluciju u gradskom prijevozu, ali je istovremeno razotkrila tromost našeg zakonodavstva. I dok su mopedi i bicikli već godinama jasno regulirani, električni skuteri još uvijek nisu definirani na državnoj razini, što stvara pravnu nesigurnost i povećava rizik od ozljeda, posebno kod djece – kaže Sarajlić.

Pojašnjava da je moped u Bosni i Hercegovini jasno definiran Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH. Podliježe registraciji, tehničkom pregledu i drugim zakonskim obvezama, dok električni skuteri još nemaju jedinstven pravni status.

– U entitetu Republika Srpska skuter je prepoznat kao jednostavno osobno prijevozno sredstvo, dok u Federaciji BiH postoje samo parcijalna rješenja na razini pojedinih kantona ili općina. Takva različita pravila stvaraju pravnu nesigurnost jer ne mogu vrijediti u jednoj općini, a završavati nekoliko kilometara dalje – ističe.

Posebno zabrinjava činjenica da državni zakon ne propisuje minimalnu dobnu granicu za vožnju električnih romobila.

– Zbog toga djeca svih uzrasta u Federaciji BiH legalno voze trotinete. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih hitne službe dobivaju alarmantne podatke o teškim ozljedama i hospitalizacijama djece. Potrebno je propisati minimalnu dob od 14 godina, uz odgovarajuću edukaciju ili nadzor za mlađe korisnike – smatra Sarajlić.

Dodaje kako su električni skuteri zbog svojih konstrukcijskih karakteristika znatno nestabilniji od bicikala i mopeda.

– Mali kotači lako zapnu za rupe, šahte ili rubnike, što često dovodi do prevrtanja preko volana. Osim toga, vozač stoji, pa je težište visoko, što vozilo čini nestabilnijim pri naglom kočenju ili skretanju – objašnjava.

Sarajlić naglašava da rješenje nije zabrana električnih skutera, već njihovo jasno zakonsko reguliranje.

Predlaže da se električni skuteri uvrste u Zakon o osnovama sigurnosti prometa kao “laka osobna električna vozila”, te da za njih vrijede pravila slična onima za bicikle. To znači vožnju biciklističkim stazama tamo gdje one postoje, odnosno uz desni rub kolnika kada ih nema, dok vožnju nogostupima treba ograničiti na brzinu hodanja pješaka, odnosno maksimalno 10 kilometara na sat.

Kao primjer navodi Njemačku, gdje električni skuteri imaju ograničenje brzine od 20 kilometara na sat, moraju imati svjetla, zvono i dva neovisna kočiona sustava, a zabranjena je i vožnja nogostupima. Slična pravila, uključujući minimalnu dobnu granicu i obvezne kacige za mlađe korisnike, vrijede u Danskoj i Francuskoj.

– Većina korisnika električnih romobila vozi odgovorno i poštuje pravila. Problem predstavlja neodgovorna manjina koja velikom brzinom vozi kroz pješačke zone i ugrožava djecu i starije osobe. Zato rješenje nije stigmatizacija romobila, već jasna pravila, edukacija i podizanje svijesti o rizicima njihove vožnje – zaključuje za Faktor Mirzet Sarajlić, sudski vještak saobraćajne struke.