U požaru na američkom nosaču zrakoplova USS Gerald R. Ford ozlijeđeno je nekoliko mornara i uništeno stotinjak vezova, što je posljednji u nizu incidenata koji su pogodili najveći ratni brod na svijetu tijekom iznimno dugog boravka na moru.

Nakon gotovo devet mjeseci plovidbe, nosač, koji je trenutno u Crvenom moru kako bi podržao operacije protiv Irana, uputit će se na Kretu na popravak. Dugotrajno raspoređivanje potaknulo je pitanja o moralu posade i borbenoj spremnosti broda, kaže se The Guardian.

Neimenovani dužnosnici rekli su Reutersu da se ne zna koliko dugo će brod vrijedan 13 milijardi dolara ostati na Kreti. Jedan od njih je naveo da je nakon izbijanja požara u brodskoj glavnoj praonici gotovo 200 mornara zatražilo liječničku pomoć zbog udisanja dima.

Požar, koji je ugašen nakon više od 30 sati, zahvatio je i prostor sa stotinjak kreveta. Jedan član posade evakuiran je s broda zbog ozljeda, dodao je dužnosnik. Pentagon nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

New York Times je, pozivajući se na Središnje zapovjedništvo američke vojske, izvijestio da je dvojici mornara pružena pomoć zbog “ozljeda koje nisu opasne po život”.

Američka vojska je odmah nakon požara objavila da pogonski sustav nije oštećen te da je nosač zrakoplova u potpunosti operativan.

Na brodu, na kojem služi više od 4000 mornara, tijekom boravka na moru zabilježeni su i ozbiljni problemi u sustavu odvodnje. Američki mediji pisali su o začepljenim zahodima i dugim redovima za njihovo korištenje.

Problem nije nov – u izvješću Ureda za odgovornost američke vlade iz 2020. stoji da je sustav odvodnje sklon “neočekivanim i čestim začepljenjima” i zahtijeva redovito ispiranje kiselinom, a svako takvo čišćenje košta otprilike 400.000 dolara.

Mornarica je prošlog mjeseca potvrdila probleme, ali je zapovjedništvo broda reklo da obučeno osoblje “brzo rješava incidente blokada uz minimalne smetnje”.

Mark Warner, potpredsjednik obavještajnog odbora Senata, oštro je kritizirao produženo raspoređivanje broda.

– Ford i njegova posada gurnuti su do krajnjih granica nakon gotovo godinu dana na moru i plaćaju cijenu nesmotrenih vojnih odluka predsjednika Donalda Trumpa – rekao je.

Fordovo povlačenje ostavit će značajnu prazninu u američkim snagama u regiji, gdje su deseci njegovih borbenih zrakoplova sudjelovali u napadima na Iran.

New York Times je rekao, pozivajući se na vojnog dužnosnika, da će Ford vjerojatno zamijeniti drugi nosač – USS George HW Bush – koji se priprema za upućivanje na Bliski istok.

Sjedinjene Države izvele su napade na više od 7.000 ciljeva od početka operacija protiv Irana 28. veljače.

Ford upravlja s više od 75 vojnih zrakoplova, uključujući F-18 Super Hornet, i koristi sofisticirane radarske sustave za kontrolu zračnog prometa i navigaciju.

Prije slanja na Bliski istok, nosač je sudjelovao u američkim operacijama na Karibima, gdje su američke snage izvodile operacije protiv plovila osumnjičenih za krijumčarenje droge, presretale sankcionirane tankere i uhitile venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura.

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Velike Britanije Nick Carter reagirao je u ponedjeljak na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o iranskoj mornarici i NATO-u, ističući da je savez stvoren u obrambene svrhe.

Govoreći za BBC Radio 4, Carter je rekao da je Trumpovo upozorenje o budućnosti NATO-a ako saveznici ne podrže Sjedinjene Države u Hormuškom tjesnacu potpuno nerazumijevanje uloge NATO-a.

– NATO je stvoren kao obrambeni savez i sve njegove članice i odredbe su u biti usmjerene na obranu – naglasio je Carter.

Trump je pozvao na međunarodnu potporu kako bi strateški tjesnac ostao otvoren za prolazak naftnih tankera.

Bivši načelnik vojske dodao je kako NATO nije osmišljen tako da jedna članica započne rat po vlastitom izboru, a zatim prisili ostale da ga slijede.

– Uopće nije za to namijenjeno. Nisam siguran da je to vrsta NATO-a kojoj je itko od nas želio pripadati – dodao je.

Carter je također odbacio Trumpovu ponovljenu tvrdnju da je iranska mornarica uništena.

– Mornarica je i dalje vrlo aktivna i ima nekoliko opcija za stvaranje problema u Hormuškom tjesnacu, od raketa i dronova baziranih na obali do naoružanih glisera, bespilotnih površinskih plovila i dronova, kao i mina – dodao je.

Napetosti na Bliskom istoku eskalirale su nakon što su Sjedinjene Države i Izrael 28. veljače pokrenuli veliki napad na Iran, ubivši više od 1200 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija, više od 150 učenica i visoke vojne dužnosnike.

Iran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima, gađajući Izrael, Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američki vojni objekti.

Sukob je izazvao ozbiljne poremećaje u Hormuškom tjesnacu od početka ožujka, što je dovelo do skoka cijena nafte, dok je Teheran rekao da je brodovima iz zemalja koje nisu uključene u borbe dopušteno proći kroz tjesnac.

Ovaj ključni morski prolaz nosi blizu 20 milijuna barela nafte dnevno, što čini otprilike jednu petinu (20 posto) globalne ponude.