Na plenarnoj sjednici Međunarodnog foruma o sigurnosti u Moskvi, između ostalih, obratio se i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a. Dodik je govorio o temi “Izazovi i prijetnje međunarodnoj sigurnosti u kontekstu formiranja multipolarnog poretka”.

Danas bi se trebao sastati sa sekretarom Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Sergejem Šojguom, a sastanku će prisustvovati i ministar unutarnjih poslova RS-a Željko Budimir.

Govoreći na sastanku, Dodik je izrazio negativan stav prema Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

Kazao je da u sukobu velikih sila poredak malih zemalja ovisi o percepciji njihovih čelnika i javnog mnijenja, o tome tko gubi, a tko pobjeđuje.

– Sukladno tome, male zemlje lobiraju, prilagođavaju svoju politiku, približavaju se ili udaljavaju od određenih centara moći. Dakle, srpskom narodu je važno koja vlast vodi dosljednu i poštenu politiku i ostavlja prostor za slobodno postojanje malih država – rekao je Dodik.

Dodik je istaknuo da su male zemlje i zajednice najviše zainteresirane za očuvanje međunarodne sigurnosti, gdje javno mnijenje visoko cijeni međunarodno pravo i moral.

Dodik je naglasio da “srpska politika prolazi kroz teška vremena, ali je okrenuta jednoj osovini, odnosno gleda na ono što radi ruski bratski narod”.

Poručio je da srpski narod zna da će ruskom snagom i odlučnošću biti izvojevana pobjeda dobra nad zlom i da će svjetski poredak biti utemeljen na stabilnim temeljima multipolarnosti, čija je središnja osovina Ruska Federacija.

– U potpunosti dijelimo stav o militarizaciji Njemačke i podmukloj ulozi Velike Britanije. Moraju prestati – rekao je Dodik.

U subotu je u Kremlju održan sastanak delegacije bh. entiteta Republika Srpska s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, javlja RTRS.

Predsjednik Rusije je na početku sastanka s izaslanstvom RS rekao da je uvjeren da će se partnerstvo Rusije i Republike Srpske i dalje razvijati.

– Između Srba i Rusa stoljećima gajimo bliske odnose i veoma nam je drago što vas vidimo u Moskvi – rekao je Putin, prenosi portal RTRS.

Izaslanstvo RS-a činili su predsjednik RS-a Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić i lider SNSD-a Milorad Dodik. Uz Putina, sastanku su nazočili i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Jurij Ušakov.

Prethodno je delegacija RS prisustvovala paradi povodom Dana pobjede na Crvenom trgu u Moskvi, kao i prijemu koji je Putin organizirao za strane dužnosnike.

– Republika Srpska cijeni povijesnu ulogu ruskog naroda u pobjedi nad fašizmom i ostaje privržena suradnji, međusobnom uvažavanju i očuvanju tradicionalnih veza – objavio je Milorad Dodik na društvenoj mreži X.

Rusija je u subotu (9. svibnja) održala svoju godišnju vojnu paradu povodom Dana pobjede na Crvenom trgu, obilježavajući godišnjicu sovjetske pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Paradi su prisustvovali ruski predsjednik Vladimir Putin i čelnici nekoliko stranih država, uključujući predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka, predsjednika Kazahstana Kasima-Žomarta Tokajeva, predsjednika Uzbekistana Shavkata Mirziyoyeva, predsjednika Laosa Thonglouna Sisoulitha i malezijskog kralja sultana Ibrahima Iskandara.

Uoči proslave, Moskva je najavila jednostrani dvodnevni prekid vatre 8. i 9. svibnja i upozorila Ukrajinu na “masivni” raketni odgovor ako proslava bude poremećena.

Kijev je kasnije objavio da će poštovati primirje koje počinje u utorak u ponoć.

Danas se u Moskvi održava parada povodom Dana pobjede koji se u Rusiji obilježava svake godine 9. svibnja u čast pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Nazočno je bilo i izaslanstvo Republike Srpske, entitetski predsjednik Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, kao i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik.

Prilikom odavanja počasti Nenadu Stevandiću morao je reagirati i protokol. Naime, objavljen je snimak na kojem se vidi kako Stevandić stoji u istom redu s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, a potom su mu neki ljudi prišli i zamolili ga da napusti to mjesto, što je on i učinio.

Ruska sigurnosna služba FSB objavila je danas da je uhitila njemačku državljanku s improviziranom eksplozivnom napravom u ruksaku u gradu Pjatigorsku, piše Ton moskovsko vrijeme.

Tvrde da se radi o ukrajinskoj zavjeri da dignu u zrak zgradu policije u južnom Stavropoljskom kraju.

Trenutak uhićenja objavljen je na društvenim mrežama.

FSB je dalje rekao da je ženu, za koju se kaže da je rođena 1969. godine, regrutirao državljanin jedne srednjoazijske zemlje koji je radio za ukrajinske sigurnosne službe.

Muškarac, koji je navodno rođen 1997. godine, navodno je bio “pobornik radikalne ideologije”. Uhićen je u blizini zgrade policije koju su on i Nijemac planirali dići u zrak, navodi FSB.

Kažu da se bomba trebala aktivirati daljinski, što bi ženu ubilo. Ističu da je policija koristila elektroničko ometanje kako bi spriječila eksploziju uređaja.

Za sada nije bilo odgovora iz Ukrajine ili Njemačke na tvrdnje Rusije.

Iranski veleposlanik u Rusiji Kazem Jalali demantirao je medijska izvješća da je novi vrhovni vođa zemlje, ajatolah Mojtaba Khamenei, na liječenju u Moskvi, javila je državna novinska agencija TASS.

Medijske napise o tome nazvao je “novim psihološkim ratom”.

Mediji su ranije izvijestili da je 56-godišnjak, koji je navodno teško ozlijeđen u američko-izraelskom zračnom napadu u kojem je ubijen njegov otac, prebačen u Moskvu na liječenje nakon osobnog poziva predsjednika Putina.

Kremlj je odbio komentirati izvorno medijsko izvješće.

Novi iranski čelnik Mojtaba Khamenei prebačen je u strogoj tajnosti u Moskvu, gdje je smješten u bolnicu zbog zdravstvene i sigurnosne situacije, objavio je kuvajtski portal Al-Jarida.

Visoki izvor blizak Khameneiju tvrdi da je on u Rusiju prebačen ruskim vojnim zrakoplovom te da je odmah po dolasku podvrgnut operaciji koja je, prema tim izjavama, uspješno izvedena.

Trenutno se oporavlja u privatnoj bolnici koja se nalazi unutar jednog od predsjedničkih kompleksa.

Prema istom izvoru, ozljede koje je zadobio tijekom američko-izraelskog bombardiranja 28. veljače zahtijevale su liječenje u najsuvremenijoj bolnici pod stalnim liječničkim nadzorom.

Prema izvoru, više nije bilo moguće osigurati takve uvjete u Iranu zbog kontinuiranih zračnih napada, posebno nakon što je Izrael najavio da će novi čelnik biti među njihovim metama.

Također se navodi da su se iranske sigurnosne službe bojale da bi se Khameneijeva lokacija mogla otkriti praćenjem liječnika i specijalista koji su uključeni u njegovo liječenje.

Stoga je, prema istom izvoru, odlučeno da se liječenje nastavi u Rusiji.

Izvor također tvrdi da je ruski predsjednik Vladimir Putin osobno predložio da se Khamenei liječi u Rusiji tijekom telefonskog razgovora s iranskim predsjednikom Massoudom Pezeshkianom prošli četvrtak.

Iranski dužnosnici, uključujući i samog Khameneija, navodno su razmotrili prijedlog i odlučili ga prihvatiti.

Khamenei je, prema tim izjavama, prebačen u Rusiju u četvrtak navečer, a brigu o njemu preuzeli su ruski liječnici uz pomoć nekoliko iranskih kolega koji su ga pratili.

Jedan policajac je poginuo, a dvojica su ranjena u eksploziji koja se rano jutros dogodila u centru Moskve, nakon što je napadač aktivirao eksplozivnu napravu pored patrolnog vozila.

Rusko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da se napad dogodio na trgu u blizini željezničke stanice Savelovski, piše The Guardian.

Prema priopćenju ministarstva objavljenom na Telegramu, eksplozija se dogodila nešto iza ponoći.

Stanica Savelovsky, smještena u sjevernom dijelu Moskve, jedno je od glavnih gradskih željezničkih čvorišta.

U priopćenju se navodi da je napadač prišao policajcima koji su sjedili u patrolnom vozilu, a potom je aktivirana eksplozivna naprava. Dodaje se da je i napadač preminuo na mjestu događaja.

Ruska državna novinska agencija Tass izvijestila je da je ciljano patrolno vozilo teško oštećeno, ali da se nije zapalilo.

Lokalni mediji objavili su slike policijskog automobila s razbijenim staklima u blizini željezničkih tračnica.

Područje je odmah ogradila policija, a na mjesto događaja stiglo je nekoliko vozila hitne pomoći.

Ministarstvo je prvo priopćilo da je počinitelj pobjegao. No, samo nekoliko minuta kasnije, nakon pregleda mjesta događaja i snimke nadzornih kamera, objavljeno je da je na mjestu eksplozije pronađeno tijelo napadača. Vlasti još nisu objavile detalje o vrsti eksploziva niti o mogućem motivu napadača.

Ruski istražni odbor, koji se bavi teškim zločinima, potvrdio je da je pokrenuo istragu o pokušaju ubojstva službenika za provođenje zakona i ilegalnom posjedovanju eksplozivnih naprava. Ovaj napad dolazi u kontekstu niza nasilnih incidenata u Rusiji.

U prosincu prošle godine dva su policajca poginula u eksploziji na jugu Moskve dok su pokušavali zaustaviti sumnjivu osobu, nedaleko od mjesta gdje je nekoliko dana ranije ubijen ruski general.

Tijekom četverogodišnjeg rata Moskve protiv Ukrajine zabilježen je niz ubojstava ruskih vojnih dužnosnika na ruskom tlu. Ranije ovog mjeseca, visoki časnik ruske vojne obavještajne službe ranjen je s nekoliko hitaca iz vatrenog oružja u napadu za koji je Moskva okrivila Kijev.

Deseci ukrajinskih bespilotnih letjelica danas su ciljali Moskvu, što je dovelo do zatvaranja sve četiri zračne luke u regiji, prema ruskim dužnosnicima.

Dvadeset dronova je oboreno na putu za Moskvu, rekao je gradonačelnik Sergej Sobjanin. Dronovi su danas poslijepodne i navečer četiri sata gađali glavni grad. Na teren su upućene ekipe hitne pomoći, a nema izvješća o žrtvama ili šteti.

Letovi su privremeno obustavljeni u moskovskim zračnim lukama Domodedovo, Šeremetjevo, Vnukovo i Žukovski, objavila je Rosaviatsia, ruska savezna agencija za zrakoplovstvo.

Rusko ministarstvo obrane također je izvijestilo da je 29 dronova oboreno iznad Brjanske oblasti, a nekoliko drugih dronova presretnuto je u Kaluškoj, Belgorodskoj, Tulskoj, Kurskoj i Tverskoj oblasti.

Kijev Independent nije mogao potvrditi ove tvrdnje u trenutku objave.

Ukrajina redovito izvodi napade dronovima na vojne i industrijske objekte u Rusiji.

Napadi dronovima na Moskvu zabilježeni su u nekoliko slučajeva i često su dovodili do privremenog zatvaranja zračne luke. Iako je glavni grad dobro obranjen od zračnih prijetnji, ukrajinski dužnosnici rekli su da je prekid bio u zračnim operacijama strateški način prenošenja rata Kremlja ruskom stanovništvu.

Ruske vlasti priopćile su da su tri osobe, uključujući dva policajca, poginule u eksploziji u Moskvi, javlja BBC.

Dvojica službenika prometne policije vidjeli su “sumnjivu osobu” u blizini policijskog automobila u Yeletskoj ulici u gradu, a kada su prišli osumnjičeniku da ga privedu, eksplozivna naprava je detonirana, priopćio je ruski istražni odbor.

Od zadobivenih ozljeda preminula su dva policajca, kao i još jedna osoba koja je stajala u blizini.

Napad je uslijedio dva dana nakon što je visoki ruski general ubijen u eksploziji automobila bombe u glavnom gradu u ponedjeljak.

General-pukovnik Fanil Sarvarov ubijen je nakon što je eksplozivna naprava koja je bila postavljena ispod automobila detonirana.

Glasnogovornica Istražnog odbora Svetlana Petrenko rekla je u izjavi za Telegram da se u Moskvi istražuje kazneni slučaj “u vezi s pokušajem atentata na prometne policajce”.

Zasad nema informacija o “sumnjivoj osobi”.

Zid šutnje oko smrti predstavnika srbijanske državne tvrtke za trgovinu oružjem u Moskvi.

Srbijanske državne službe ne odgovaraju na pitanja o okolnostima smrti Radomira Kurtića, djelatnika predstavništva tvrtke Jugoimport SDPR u glavnom gradu Rusije.

Nije odgovorna ni Moskva, kako tvrdi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Upravo je on potvrdio pisanje beogradskih medija o Kurtićevoj smrti. I to mjesec dana nakon što je radnik Jugoimporta preminuo u Moskvi.

Kako je rekao, “ne želi se baviti spekulacijama”, a Beograd čeka službeni odgovor Rusije na pozive, zahtjeve i zahtjeve za dostavu forenzičkih nalaza i drugih informacija iz istrage.

Na pitanja Radio Slobodna Europa (RSE) Do objave teksta ministarstva obrane, unutarnjih i vanjskih poslova te obavještajne službe – Sigurnosno-informativna (BIA), Vojnosigurnosna (VBA) i Vojno-obavještajna agencija (VOA) nisu se očitovale povodom Kurtićeve smrti.

Odgovor nije stigao ni iz tvrtke Jugoimport SDPR.

Tako je pitanje što predstavnici srbijanskog državnog trgovca oružjem rade u Moskvi, više od tri godine nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, ostalo bez službenog objašnjenja.

Srbija je nastavila političku i gospodarsku suradnju s Kremljom unatoč pozivima Zapada da se pridruži sankcijama uvedenim nakon invazije.

Vojni analitičar Aleksandar Radić rekao je za RSE da je predstavništvo Jugoimporta u Moskvi bilo administrativno i da nema diplomatski status.

– Nije riječ o visokom položaju, niti o položaju koji bi predstavnike Jugoimporta u Moskvi činio politički i diplomatski važnim osobama – dodaje.

Prema njegovim riječima, ne čudi što izvještaj o uzrocima smrti Radomira Kurtića iz Moskve kasni mjesec dana.

– S Rusima je uvijek teško u birokratskoj suradnji i mislim da nema razloga praviti priču o tome zašto su ruska policija i njeni istražni organi nezainteresirani i spori. To je njihova tradicija, nema ništa što nije u skladu s ranijim iskustvima – smatra Radić.

Ukazuje i na to da su srpske službe šutjele mjesec dana, prije nego što je slučaj izašao u javnost.

– Naravno da bi naša državna tijela trebala odraditi svoj dio posla, pozabaviti se slučajem koji je imao kobne posljedice, ali u cijelom razvoju događaja nema ničega što bi trebalo prerasti u aferu – zaključuje Radić.

Vijest o “sumnjivoj smrti” u Moskvi objavili su provladini mediji u Srbiji 16. prosinca – ne dajući previše informacija o tome što se zapravo dogodilo.

Prema njihovim tvrdnjama, Radomir Kurtić je preminuo mjesec dana ranije – na ulici u glavnom gradu Rusije, 17. novembra.

Tvrde i da su srpske sigurnosne službe obavijestile predsjednika o “sumnjivoj smrti” na sastanku.

A onda se javnosti obratila predsjednica države.

Vučić u izjavi za Radio-televiziju Srbije nije govorio o tom susretu, kao ni o svojim saznanjima.

– Imam više informacija nego što je objavljeno, ali nemam ih dovoljno – rekao je.

Također je istaknuo kako “ne želi sudjelovati u širenju sumnji i teorija zavjere”.

– Znamo da su tamo nestali određeni hard diskovi i druge stvari, ali to ne mora značiti da to ima veze sa samim događajem. Dakle, to može biti i rutinska akcija neke službe, kada utvrđuju identitet nekoga (ko je umrlo) na ulici – rekao je.

I tom je izjavom potvrdio medijske napise o “nestalim dokumentima i hard diskovima” iz predstavništva Jugoimporta u Moskvi. Jugoimport, kao državna tvrtka, jedna je od najvećih u regiji u području obrambene industrije.

Registrirana je za proizvodnju i prodaju naoružanja i vojne opreme te za razvoj složenih borbenih sustava. Kako je navedeno na stranici, oni su zaduženi i za promociju “srpske vojno-industrijske proizvodnje na svjetskom tržištu”. Njihova je zadaća i opremanje srpske vojske i policije složenim borbenim sustavima iz domaće proizvodnje i iz uvoza.

Ne puno. Kompanija Jugoimport SDPR nije se javno oglasila njegovom smrću, niti je odgovorila na pitanja RSE. Predsjednik Srbije ga je opisao kao “uzornog građanina i čovjeka koji je godinama radio u dobroj srpskoj tvrtki”.

Vučić je rekao da je Kurtić drugi mandat bio predstavnik Jugoimporta u Moskvi.

Pretragom javnih baza podataka i društvenih mreža RSE je pokušala doći do detalja o Kurtićevim aktivnostima i radu u Jugoimportu, ali nema dostupnih informacija.

Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da u slučaju preminulog predstavnika Jugoimporta “ne treba utovarivati ​​političku ili diplomatsku aferu”.

– Mislim da je osobna tragedija poprimila političke dimenzije zbog motivacije vlasti u Srbiji da se javnost time bavi na taj način – ističe.

Smatra da predsjedniku “treba što više analiza njemu nesklonih medija koji govore da on zapravo ima loše odnose s Moskvom, jer će to onda Zapad čitati kao relevantnu informaciju”.

Bruxelles i Washington traže od Beograda da se distancira od Moskve.

Suradnja Srbije i Rusije trenutno je opterećena pitanjem Naftne industrije Srbije (NIS), koja je pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva, a nije dogovoren ni novi plinski aranžman s Moskvom kojem se Beograd nadao.

Na službenim stranicama tvrtke nema podataka o predstavništvu Jugoimport SDPR-a u Moskvi – gdje se nalazi, koliko ima zaposlenih i koja su njihova zaduženja.

Vojni analitičar Aleksandar Radić za RSE je kazao kako je uobičajeno da ova državna tvrtka ima predstavništva u zemljama s kojima Srbija ima razvijene poslove u području obrane. Na toj je karti Rusija proteklih desetljeća visoko pozicionirana.

Beograd je od početka ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine tvrdio da se pridržava “načela neutralnosti” i da ne isporučuje oružje i vojnu opremu zaraćenim stranama.

Ipak, prijateljski odnosi Srbije i Rusije nastavljeni su unatoč zapadnim sankcijama, a vlasti u Beogradu ostale su među rijetkim europskim saveznicima Kremlja.

A onda je Moskva optužila Beograd da im “pokušava pucati u leđa”, jer streljivo Ukrajini isporučuje preko posrednika, među kojima se ističu pojedine članice NATO-a u Europi.

U priopćenju ruske vanjske obavještajne službe (SVR) 29. svibnja ove godine navedene su i državne tvrtke iz Srbije koje su sudjelovale u isporukama. Na popisu tvrtki koje su Ukrajini isporučile “sto tisuća granata i milijun komada streljiva za automatsko oružje” našao se i Jugoimport SDPR.

Ruska služba optužila je srpske tvrtke da sudjeluju u “antiruskim aktivnostima” i da “zaboravljaju tko su im prijatelji, a tko neprijatelji”.

Srbijanski dužnosnici u više su navrata odbacili optužbe da se streljivo izravno isporučuje Kijevu, ali su i naglasili da ne mogu utjecati na to gdje će završiti oružje koje ta zemlja legalno prodaje na međunarodnom tržištu.

Predsjednik Srbije je rekao i da je s ruskom stranom dogovorio formiranje radne skupine koja će utvrditi kako oružje srpske proizvodnje stiže na ukrajinsku frontu.

A onda je u lipnju, otprilike mjesec dana nakon ruske najave, Beograd uveo moratorij na sav izvoz oružja i vojne opreme proizvedene u domaćoj namjenskoj industriji. Izvozni embargo još uvijek je na snazi.

Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da bi bilo “neozbiljno” povezivati ​​smrt predstavnika Jugoimporta s izvozom oružja iz Srbije.

– Jer Moskva očito ima mnogo jače mehanizme pritiska na Beograd nego što bi to bio da izvrši odmazdu prema jednom čovjeku, upravitelju neke tvrtke, pogotovo u okolnostima kada embargo iz Srbije funkcionira, a tvrtke ne izvoze oružje – naglašava.

Na pitanje što Jugoimport radi u Rusiji u vrijeme embarga, Radić podsjeća da je Srbija i uvoznik oružja, a ne samo izvoznik.

– Prema našem zakonu, Jugoimport SDPR je ekskluzivni uvoznik svih strateških obrambenih sustava, a taj je popis vrlo širok, tako da ta tvrtka uvozi uglavnom sve što je potrebno vojsci – nabraja Radić.

Službeno se ne zna uvozi li i što Jugoimport trenutno iz Rusije. Iako je država po zakonu obvezna objavljivati ​​godišnja izvješća o uvozu i izvozu oružja, ti su podaci posljednji put objavljeni za 2022. godinu.

Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), od 2020. do 2024. Rusija je bila druga na listi zemalja iz kojih je Srbija uvozila oružje. U tom razdoblju 20 posto ukupnog uvoza oružja dolazi iz Rusije. Uvoz i dogovorene isporuke Srbiji otežane su zapadnim sankcijama Moskvi.