Kada je potrebno povećati dnevnice nezaposlenim borcima na federalnom nivou, one se povećavaju u feningu, pa su od 2023. godine do sada sa pet KM povećane na 6,20 KM. Minimalna plaća je ove godine povećana za 27 KM, ali je zato osnovna plaća državnim službenicima, ministrima, parlamentarcima povećana sa 480 KM na 540 KM.

U 2025. godini nedostajalo je novca za liječenje oboljelih građana, ali ne smije nedostajati za mnoge nadzorne i upravne odbore, pa tako predsjednici pojedinih nadzornih odbora u federalnim institucijama i poduzećima imaju mjesečnu naknadu od nekoliko tisuća KM.

Zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH Muamer Zukić na jednoj od sjednica postavio je pitanje kolike su naknade članovima nadzornih i upravnih odbora javnih poduzeća i ustanova na razini Federacije BiH koje imenuje Vlada Federacije BiH.

U odgovoru na Zukićevo pitanje Federalno ministarstvo okoliša i turizma dostavilo je dopis Javnog poduzeća Nacionalni park Una Bihać u kojem se navodi da je mjesečna naknada predsjedniku Nadzornog odbora jednaka prosječnoj kvartalnoj neto plaći isplaćenoj u FBiH u posljednja tri mjeseca.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, neto prosječna plaća u FBiH iznosi 1.706 KM, a nešto ranije iznosila je 1.683 KM.

Mjesečna naknada članovima Nadzornog odbora Nacionalnog parka Una iznosi 80 posto prosječne tromjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Odgovor je dostavio i Fond za zaštitu okoliša FBiH.

– Predsjednik Upravnog odbora Fonda ima pravo na mjesečnu naknadu u neto iznosu u visini dvije prosječne plaće isplaćene u Federaciji u prethodna tri mjeseca prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku. To je blizu 3.400 KM mjesečno.

Članovi Upravnog odbora imaju pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 80 posto od iznosa mjesečne neto naknade predsjednika Upravnog odbora, što je oko 2.700 KM.

Predsjednik Nadzornog odbora ima pravo na mjesečnu naknadu u neto iznosu od 1,5 prosječne neto plaće isplaćene u FBiH u prethodna tri mjeseca. Članovi imaju pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 80 posto neto naknade predsjednika NO-a – stoji u odgovoru Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

Kada je u pitanju Nadzorni odbor JP Filmski centar Sarajevo, predsjednik ima mjesečnu naknadu od 600 KM, a članovi po 480 KM. Što se tiče Odbora za reviziju, predsjednik ima plaću od 300 KM, a članovi po 240 KM.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine održat će 19. svibnja izvanrednu sjednicu na kojoj će, između ostalog, razmatrati Prijedlog zakona o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Predlagač je Klub bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Riječ je o zakonskom prijedlogu koji će omogućiti proporcionalnu zastupljenost na svim razinama u Federaciji Bosne i Hercegovine, od općina, kantona, FBiH i sudova.

Muamer Zukić (SDA), predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda u ovom domu, kazao je za Faktor da je riječ o zabrani, kojom se precizira ustavno načelo proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u javnim institucijama, tijelima uprave, upravnim organizacijama, sudovima, na cijelom području Federacije i svim njenim razinama, na razini FBiH, kantona, gradova i općina, kako u pogledu imenovanja, tako i u pogledu zapošljavanja.

– U ovom nacrtu predložili smo da se u narednih pet godina primjenjuje popis iz 2013. godine. Nećemo odustati od popisa stanovništva iz 1991. godine, prema Aneksu 7, ali smo predvidjeli jednu privremenu, prijelaznu fazu, gdje će se računati proporcionalna zastupljenost u odnosu na popis iz 2013. godine, uz mogućnost odstupanja od 10 posto, kako bismo došli do nekih realnih okvira – rekao je Zukić.

Zukić je pojasnio da je cilj zakona spriječiti stvaranje jednonacionalne strukture u institucijama bilo gdje.

– Ovaj zakonski prijedlog, kao i svi drugi zakoni, temelji se na Ustavu Bosne i Hercegovine, a Ustav kaže da će se u Bosni i Hercegovini primjenjivati ​​proporcionalna zastupljenost, kada je riječ o popunjavanju funkcija i pozicija, od države, preko entiteta pa do nižih razina. Imamo te zakone, ali oni nemaju sankcije i ne primjenjuju se.

Evo primjera, recimo Stolac, gdje su Bošnjaci 38 posto stanovništva, nema niti jednog direktora Bošnjaka, ili recimo da u nekoj ustanovi imate nekoliko spremačica Bošnjakinja, sve ostalo su Hrvati – pojašnjava Zukić.

Ističe da je ovaj zakonski prijedlog podržalo šest stranaka, te da će ići u redovnu proceduru.

– Zahtjev su potpisali delegati pet političkih stranaka, neki od njih iz opravdanih razloga nisu prisustvovali sjednici Kluba, ali su dali podršku – kazao je Zukić.

Ističe da je razgovarao i s Damirom Džebom, predsjedavajućim Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda PFBiH, te da nije imao primjedbi.

– Dogovorili smo se da idemo s Nacrtom zakona, da idemo u redovnu proceduru, kako bismo uskladili ono što je potrebno – istaknuo je Zukić.

Kantonalni odbor Stranke demokratske akcije Tuzlanskog kantona (SDA TK) predložio je Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA Bosne i Hercegovine, za kandidata za člana Predsjedništva BiH na predstojećim Općim izborima koji će se održati u oktobru.

Prema riječima Muamera Zukića, potpredsjednika Odbora SDA TK i člana Predsjedništva SDA BiH, zvanični prijedlog je upućen vrhu stranke.

– Dugo se priča o ovoj temi, ne samo u Tuzlanskom kantonu. SDA nije brzo izašla s kandidatom za člana Predsjedništva BiH. Bilo je dosta konzultacija. Kao velika i ozbiljna stranka obavljeno je dosta formalnih i neformalnih razgovora, nakon čega smo krenuli u formalne prijedloge – istaknuo je Zukić.

Prema njegovim riječima, na nedavno održanoj sjednici Predsjedništva BiH dogovoreno je da se do sljedeće sjednice obave konsultacije na kojima će biti donesena zvanična odluka.

– Naš Kantonalni odbor je odmah izašao s prijedlogom, iako smo imali inicijalni prijedlog na već održanoj sjednici Predsjedništva. Pojedini mediji objavili su da se radilo o hitnoj telefonskoj sjednici. Naravno, može se govoriti o nekim formama, ali nije bilo ništa brzo i hitno. Izvršni odbor, te predsjednici gradskih organizacija kao i drugi uglednici sa područja TK su se dugo savjetovali, nakon čega je donesena konačna odluka – pojasnio je Zukić.

Istakao je da je Kantonalna organizacija iz Tuzlanskog kantona prva zvanično kandidirala Izetbegovića, a prema unutarstranačkoj proceduri, u narednim danima će i ostali ogranci stranke poslati svoje prijedloge.

– Ostali ogranci će vrlo brzo poslati svoje prijedloge, a vjerujem da ćemo vrlo brzo, sigurno do sredine svibnja, imati sjednicu Predsjedništva BiH na kojoj će biti donesena zvanična odluka – tko će biti kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima – zaključio je Zukić.

Uoči izvanredne sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, sazvane za 15. travnja, klubovi delegata triju konstitutivnih naroda ne žele prejudicirati kako će se svi ili većina njihovih zastupnika izjasniti o novopredloženom zakonu o Južnoj plinskoj interkonekciji.

– Mogu reći da će Klub hrvatskih izaslanika, odnosno oni koji su u taj klub izabrani legitimnom političkom voljom, podržati navedeni zakon. Za ostale koje stvarno nije izabralo hrvatsko biračko tijelo ne znam kako će glasati jer još nisu ispratili dvotrećinsku većinu unutar Kluba. Što se tiče samog zakona, izražavam veliko zadovoljstvo što je cijeli projekt na ovaj način doveden u realne okvire i što smo ostavili nepovoljan dio za cijeli projekt i, ako hoćete, preglasavanje hrvatskih zastupnika u Vladi FBiH iu Parlamentu FBiH. Hrvati su preglasani kada je riječ o donošenju sadašnjeg zakona i mislim da on nije provodiv – kazao je za Fenu Damir Džeba, predsjednik Kluba hrvatskih delegata.

Prema njegovim riječima, novopredložena zakonska rješenja ulijevaju sigurnost jer američki investitor osigurava stabilan proces i tijek izgradnje projekta Južne interkonekcije, te se uvažavaju svi stavovi oko same realizacije projekta u kantonima kroz koje bi plinovod trebao proći.

Muamer Zukić, predsjedavajući Kluba Bošnjaka, ne želi prejudicirati stav tog kluba prije njegove sjednice 15. aprila.

– Naravno, mogu se voditi činjenicom da je Klub Bošnjaka podržao prvi temeljni tekst zakona i da se neki zaključak može izvući iz načina na koji su u srijedu glasovale političke stranke u Zastupničkom domu čiji su zastupnici zastupljeni i u Domu naroda. To znači da bi Klub Bošnjaka mogao podržati zakon, ali ne mogu zvanično reći konačan stav prije spomenute sjednice Kluba – ponovio je.

Stranka demokratske akcije, čiji je Zukić član, izrazila je potporu projektu Južne interkonekcije na razini svojih središnjih tijela, “a pitanja koja su u srijedu eventualno postavljena u Zastupničkom domu bila su usmjerena na postizanje rješenja koje će značiti realizaciju projekta Južne interkonekcije na terenu, uzimajući u obzir činjenicu da smo opredijeljeni za diverzifikaciju u opskrbi plinom, što je interes Bosna i Hercegovina“.

Osjetljiv na pitanje državne imovine

– S druge strane, Sjedinjene Američke Države stoje iza ovog projekta kao strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine i odlučni smo da imamo odnos sa zapadnom obitelji kada je u pitanju opskrba plinom. Stoga je podrška projektu neupitna, a pojedina pitanja i dileme vezane su i za stručni dio. Pravno smo osjetljivi na pitanje državne imovine. Bilo je mnogo razgovora u Zastupničkom domu i tražen je način za dodatna osiguranja i garancije kako ne bi bilo nikakvih dilema i nedoumica u vezi s tim – kazao je Zukić.

Iz Kluba Srba u Domu naroda predsjedavajuća Vesna Saradžić samo je rekla da ne može prejudicirati kako će se njegovi članovi izjasniti o zakonu dok se sjednica tog kluba ne održi također 15. travnja, istog dana kada bi trebao izvanredno zasjedati i Dom naroda u cjelini.

Novopredloženi zakon o Južnoj interkonekciji moraju prihvatiti oba doma Federalnog parlamenta u identičnom tekstu kako bi mogao stupiti na snagu.

Zastupnički dom to je u srijedu potvrdio znatnom većinom glasova na izvanrednoj sjednici, dok je sjednica Doma naroda za 15. travnja također najavljena kao izvanredna i samo s ovom točkom dnevnog reda.

Na tajnom elektroničkom glasovanju u srijedu u Zastupničkom domu podršku je dalo 79 zastupnika, dva su bila protiv, a jedan je bio suzdržan.

Na početku sjednice zakon je zastupnicima obrazložio federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Prije svega, naveo je da je trasa budućeg plinovoda u FBiH ostala ista kao i u prethodnom planu, s tim da su novopredloženim zakonom planirani određeni krakovi, kao i novi pravac od Kladnja do Tuzle, čime će započeti plinofikacija u industrijskom dijelu Federacije i približiti se Termoelektrani Tuzla.

U tekst novopredloženog zakona uvršteno je i ime investitora, američke tvrtke. U važećoj zakonskoj regulativi kao investitor i transporter plina navedena je domaća kompanija BH Gas, ali projekt još nije realiziran na terenu, što je hitna potreba, rekao je Lakić. S druge strane, istaknuo je, Europska unija najavila je prestanak isporuka ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.

Prema riječima ministra Lakića, predlagač novog zakona pošao je od činjenice da su novi partneri u Pismu namjere izrazili i financijsku spremnost za izgradnju plinovoda, što je i interes Federacije BiH. Novopredloženim aktom predviđeno je sklapanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, pa je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije pristupilo definiranju temeljnih postulata budućeg ugovora, vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.

Lakić je istaknuo i da tvrtka BH Gas ovim zakonom ne prestaje s radom i da joj predstoji izgradnja zapadnog i sjevernog pravca plinovoda, te tvrtka ostaje transporter u postojećem plinskom sustavu i razvija se. Prema njegovim riječima, novopredloženi pravac prema Tuzli praktično je početak plinofikacije sjevera.

Na kraju, svaku promjenu vlasničkog udjela mora odobriti Federalni parlament, kazao je također ministar. Inače, propisano je da investitor nema obvezu plaćanja naknade za izvlaštenje čestica u javnom vlasništvu na trasi budućeg plinovoda, ali je dužan obeštetiti vlasnike izvlaštenih privatnih čestica koje će postati dobrom od općeg interesa.

Tijekom saborske rasprave o zakonu podršku su u srijedu u Zastupničkom domu i prije glasovanja najavili zastupnički klubovi Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice-Hrvatskog narodnog saveza (HDZ-HNS), Demokratske fronte (DF) i Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine, te zastupnici nekih manjih klubova. ili pojedinačni nezavisni predstavnici.

Za razliku od njih, Stranka za BiH najavila je da neće podržati zakon prvenstveno zbog napuštanja koncepta da državna tvrtka BH Gas bude nositelj investicije i davanja te uloge privatnoj tvrtki bez značajnijeg iskustva u ovoj oblasti, kako je rečeno.

SDA i DF su također iznijeli određene primjedbe, ali su i pored toga najavili podršku zbog značaja realizacije projekta Južne interkonekcije za privredu i građane Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine, posebno jer je Europska unija najavila zabranu uvoza plina iz Rusije od 1. siječnja 2028. godine.

Jedna od primjedbi iz klupa Demokratske fronte je uvrštavanje naziva tvrtke investitora projekta u tekst zakona.

Iz Stranke demokratske akcije poručili su da će unatoč “neobičnom, eksperimentalnom rješenju uvedenom u zakon o pronalasku investitora” ipak glasati pozitivno, smatrajući da je investitor ozbiljan jer iza njega stoji i State Department.

SDA je u srijedu raspisala stanku u zasjedanju prije završetka saborske rasprave o zakonu, želeći, kako su naveli, otkloniti neke dileme oko pojedinih budućih odredbi, a jedna od njih je hoće li nekretnine na trasi izgradnje Interkonekcije Jug nakon završetka izgradnje biti u vlasništvu države ili eventualno postoje nedoumice u vezi s tim.

U ime Kluba HDZ-HNS-a Mladen Bošković ustvrdio je da je sadašnji zakon o Južnoj interkonekciji izglasan u Federalnom parlamentu preglasavanjem zastupnika stranaka s hrvatskim predznakom. Izrazio je zadovoljstvo što su u međuvremenu aktualizirane izmjene i dopune tog zakona.

Što se tiče unošenja imena investitora u tekst, Bošković smatra da je namjeravani investitor najbolji za interese Federacije BiH. Kazao je i da se njegov zastupnički klub zalaže za depolitizaciju ovog projekta, kao i da on osobno vjeruje da plinovod u FBiH neće ostati samo na trenutno definiranim trasama.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” Federalna vlada uputila je Parlamentu na očitovanje. Zastupnički dom jučer je prihvatio njezin prijedlog da se ovaj akt razmatra po hitnom postupku. Ista procedura predložena je i Domu naroda.

– Investitor će realizirati projekt izgradnje plinovoda izgradnjom interkonekcijskog transportnog plinovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i na pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, izgradnjom odvojaka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i odvojak Čapljina te izgradnjom dodatnog pravca Kladanj – Tuzla – navodi se u tekstu novopredloženog zakona.

Već je poznato da će trasa ukapljenog plina sa zapada ulaziti u Bosnu i Hercegovinu, odnosno u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba biti postignut odgovarajući dogovor, kao i ugovor između Vlade FBiH i definiranog investitora projekta.

Vlada je 14. siječnja usvojila informaciju resornog ministarstva u kojoj je preciziran investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je tekst zakona utvrđen u formi prijedloga na sjednici Vlade 25. ožujka.

Kako se navodi u tekstu, naziv tvrtke investitora je AAFS Infrastructure and Energy doo, registrirana u Sarajevu iu potpunom vlasništvu američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Ova tvrtka ranije je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje plinovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.

Pismo namjere i ponuda AAFS-a potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, čiji je cilj daljnje unapređenje energetske sigurnosti Federacije BiH i omogućavanje privlačenja stranih investicija uz diverzifikaciju izvora opskrbe plinom, priopćeno je prošlog mjeseca iz Federalne vlade.