Novo zaduženje Vlade Federacije BiH od 50 milijuna KM kod komercijalnih banaka, koje dolazi nakon neuspjelih pokušaja izdavanja obveznica, otvorilo je ozbiljna pitanja o stabilnosti javnih financija i načinu upravljanja proračunom.

Dok vlast tvrdi da je riječ o redovnom servisiranju unutarnjeg duga, ekonomisti i oporba upozoravaju na sve dublje oslanjanje na kredite bez jasnih planova kako će se taj novac vratiti.

Upozorenja su sve glasnija, Federacija ulazi u začarani krug u kojem se stari dugovi otplaćuju novim kreditima po sve nepovoljnijim uvjetima, a istovremeno se najavljuju milijarde za socijalna davanja i očekuju izbori.

Građane je iznenadila nova vijest da se Vlada Federacije BiH planira zadužiti kod komercijalnih banaka za 50 milijuna KM kako bi servisirala unutarnji dug Federacije BiH u 2026. godini.

Federalno ministarstvo financija objavilo je javni poziv za nabavu dugoročnog kredita s rokom otplate od sedam godina, uključujući poček od 12 mjeseci.

Kredit bi se otplaćivao u dvanaest jednakih polugodišnjih rata.

Ministarstvo financija FBiH zaprimat će ponude banaka do 8. travnja 2026. godine.

Admir Čavalić, predsjedavajući Povjerenstva za ekonomsku politiku i financije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kazao je za Faktor da sve ovo pokazuje ono o čemu se već razgovaralo prilikom usvajanja proračuna Federacije BiH za ovu godinu i deficita koji će biti u proračunu.

– Vlada FBiH se oslanja na zaduženje u komercijalnim bankama ako to ne može ostvariti izdavanjem obveznica na burzi. Zatim se ide na izravno zaduživanje, što se sada i radi. To nam, nažalost, govori da će se Vlada sve više zaduživati, što znači da će biti sve nepovoljnije i pitanje je što će i kako biti za idući proračun – kaže Čavalić.

Miralem Galijašević (SDA), član Komisije za ekonomsku politiku i financije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, ističe za Faktor da ovaj dug još jednom pokazuje da Vlada FBiH ne zna kako riješiti likvidnost budžeta, pa sve više upadaju u spiralu zaduženja Federacije BiH i građana.

– S obzirom na to da Vlada FBiH kroz vrijednosne papire nije uspjela osigurati novac za tekuće potrebe, morala je tražiti kredit od komercijalnih banaka. Ne razumijem Vladinu politiku i samohvalisanje i nemaju se čime pohvaliti. Čudna je politika Vlade, s obzirom na dešavanja u svijetu i činjenicu da će sve poskupjeti, oni bi se trebali pobrinuti da građanima olakšaju, a ne da pišu hvalospjeve o sebi, kao da su najbolja Vlada u povijesti – rekao je Galijašević.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za Faktor da je i ovaj dug “skromniji” u odnosu na neke druge, prije svega prošlogodišnju emisiju obveznica Londonskoj burzi od 350 milijuna eura i najavu slične ili veće emisije u ovoj godini, ili enormno dugovanje BH Telecoma planirano za problematično preuzimanje Telemacha, ali je ipak dodatno opterećenje za budućnost – kaže Gavran.

Dodaje kako je poseban problem što za većinu dugova, pa tako ni za ovaj, ne postoje jasni i produktivni planovi korištenja sredstava koji bi osigurali mogućnost otplate.

– Umjesto toga, novac se uglavnom “gubi” u proračunskoj potrošnji i kada dođe vrijeme otplate, ponovno se posuđuje (obično pod nepovoljnijim uvjetima) za otplatu prethodnog duga – zaključuje Gavran.

Muhamrem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i stručnjak za javne finansije, kaže za Faktor da mu sve ovo s Vladom FBiH i zaduživanjem liči na poslovicu “drži vodu dok gospodari odu”.

– Čekaju se izbori, imamo i potez povećanja mirovina za otprilike dvije milijarde KM, gdje se raspoređuje novac koji nemamo. Sve je to ured za pomoć umirovljenicima, ali ne možete napraviti “ruku u proračunu” od dvije milijarde koje treba negdje naći. Nije to više tako lako naći, troškovi zaduživanja su skočili i još uvijek skaču zbog ovih inflatornih pritisaka po svijetu, tako da imate problem za problemom – rekao je Karamujić.

Naglašava da je i ovo s mirovinama bio vrlo populistički potez jer u Federaciji BiH imate gotovo pola milijuna umirovljenika, a predstoje izbori.

– Nio nije protiv socijalnog učinka pomoći umirovljenicima, ali neodrživo je svake godine zaduživati ​​se za dvije milijarde KM da biste to otplaćivali. Ne možemo to izdržati, “ubit ćemo” i ono malo privrede što imamo – rekao je Karamujić.

Postavio je i pitanje zar nije bilo bolje napraviti dobru ekonomsku politiku i onda to gospodarstvo razvijati.

– Imamo to što imamo i zbog toga imamo tu posljedicu da moramo ići okolo i tražiti novac po nepovoljnim kamatama jer im nitko neće dati dvije milijarde za mirovine, moraju se zaduživati. To nisu samo problemi na razini FBiH, nego iu Kantonu Sarajevo, svugdje je loše upravljanje financijama. Strateškog horizonta nema, čekaju se izbori, da se dobije ako je moguće i onda će se problemi riješiti – ističe Karamujić, te dodaje da je problem što nema domaćinskog ponašanja, te da ga nije bilo prije, ali ovaj put je definitivno problem.

Ističe da nije nikakva novost da investitori ne žele kupovati obveznice, jer je Vlada FBiH u proračunu najavila da idu u ogroman deficit, a da će to sada htjeti iskoristiti oni koji posuđuju novac.

– Ovo nije održivo i ovako dalje ne može, i sad dokle ćemo to trpjeti, ali nažalost nemamo alternativu – zaključuje Karamujić.

Proračunom Federacije BiH za 2026. godinu planirani su dugoročni primici od domaćeg zaduživanja u ukupnom iznosu do 400.000.000 KM, od čega bi se planirano zaduženje trebalo realizirati emisijom obveznica Federacije BiH u iznosu do 200.000.000 KM i dugoročno kreditno zaduženje u iznosu do 200.000.000 KM.

Vlada Federacije BiH donijela je odluku o zaduživanju kod četiri komercijalne banke za ukupno 125 milijuna KM radi održavanja tekuće likvidnosti proračuna, a trošak kamata i obrade kredita za to jednogodišnje “krpanje rupa” iznosit će gotovo 3,74 milijuna KM.

Iako se Vlada poziva na povoljne kamate i međunarodnu praksu, stručnjaci upozoravaju da je riječ o ekonomski neodgovornom zaduživanju za potrošnju, a ne za razvoj, što dugoročno produbljuje fiskalne probleme Federacije.

Riječ je o kratkoročnim kreditima u iznosu od pet do 50 milijuna KM kod ukupno četiri banke koje posluju u Bosni i Hercegovini. Sva četiri kredita su za održavanje tekuće likvidnosti.

Dugovanja su: Kod ASA banke u iznosu od 50.000.000 KM, kod Intesa Sanpaolo banke u iznosu od 50.000.000 KM, kod Privredne banke Sarajevo u iznosu od 20.000.000 KM, kod Union banke Sarajevo u iznosu od 5.000.000 KM.

Zbroj pojedinačnih odluka donesenih za svaku banku je 125.000.000 KM, iako u samoj odluci stoji iznos od 120 milijuna.

Odlukom o zaduživanju između ostalog se navodi:

– Imajući u vidu hitnost osiguranja kratkoročnih izvora financiranja i optimizacije troškova financiranja, te poštujući dobru međunarodnu praksu upravljanja likvidnošću trezora, Federalno ministarstvo financija je zatražilo od banaka s kojima ima uspostavljen poslovni odnos (četiri transakcijske banke: Union banka, PBS banka, Intesa Sanpaolo banka i ASA banka) da se izjasne da li su u mogućnosti osigurati kratkoročne revolving kredite i okvirne kratkoročne. kredite s rokom dospijeća 31. veljače 2026. godine. prosinca 2026. godine, po kamatnoj stopi od 1,99 posto godišnje, a čija je kamatna stopa ekvivalentna kamatnim stopama s posljednje aukcije šestomjesečnih trezorskih zapisa koja je održana 18. studenog 2025. godine (kamatna stopa iznosila je 1,988 posto), uz jednokratnu naknadu za obradu kredita od 0,1 posto.

Trošak naknade za obradu kredita od 0,1 posto iznosa kredita ekvivalentan je trošku izdavanja trezorskih zapisa istog ili sličnog volumena.

Intesa San Paolo, 50 milijuna KM, kamata 1,99 posto, obrada jedan posto, ukupan iznos kamate 1.495.000 KM.

Privredna banka Sarajevo 20 milijuna KM; kamata 1,99 posto, prerada jedan posto, 598.000 KM kamata i Union banka pet milijuna KM, kamata 1,99 posto, prerada jedan posto, što je ukupno 149.500 KM.

Muharem Karamujić, stručnjak za javne financije i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ističe za Faktor da je apsolutno neprihvatljivo bilo kakvo zaduživanje radi pokrivanja troškova poslovanja.

– Ekonomska logika nalaže da je jedino prihvatljivo zaduživanje za investicijske radove i za isplativa ulaganja, za razvoj. Zamislite, imate kućanstvo i zadužujete se da biste otišli na večeru, u kino, u kazalište, potrošili, povrata nema, to je potrošnja, tko će to vratiti… Trošite više nego što štedite, a nekad to netko mora vratiti. Ako ne ulažete da proširite svoj dohodovni kapacitet, onda nešto nije u redu, a u Federaciji BiH se upravo to događa – objašnjava Karamujić.

Ističe da je riječ o neprimjerenom populističkom pristupu koji kaže “daš ti meni, ja ću sad potrošiti, a tko će vratiti”, briga me.

– Nema ekonomskog principa, krajnje je nepametno, da ne kažem glupo vođenje gospodarstva. To je neodrživo, nemoguće. To nam rade jer mogu i misle da će kupiti biračko tijelo prije izbora. No, to je krajnje neodgovorno – kaže Karamujić.

Ističe da nema ekonomije te da i laik zna da ne može trošiti više nego što štedi i zaduživati ​​se za pokrivanje troškova potrošnje.

– Potrošnja i investicija nisu isto, potrošnja je završni čin, ideš se zadužiti, odeš na godišnji odmor i to je gotovo, a kad se zadužiš i uložiš, to je druga stvar, investicija treba vratiti uloženo. To su ogromne razlike – objašnjava Karamujić.

Dodaje da se Vlada FBiH sada zadužila da bi mogla trošiti, sada “krpaju rupe” u proračunu, a da Federacija uopće nema ekonomsku politiku.