Vozači su počinili stotine prekršaja službena vozila institucija Bosne i Hercegovine u posljednje tri i po godine, a neke od kazni nisu ni plaćene.

Odgovore na pitanja koliko je prekršaja počinjeno od 1. siječnja 2023. godine službenim vozilima u vlasništvu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ministarstava, agencija i drugih bh. državna zastupnica Mia Karamehić-Abazović zatražila je instituciju od kantonalnog i entitetskih MUP-ova. Pitala je i o kojim je vozilima riječ i čije je vlasništvo, plaćaju li se kazne i postoji li praksa “pravdanja” kazni.

Do sada je stiglo sedam odgovora, ako se tako mogu nazvati. Od 12 MUP-ova samo su tri konkretno odgovorila. Ostali ili ne mogu ili neće ili još nisu stvorili odgovor.

Najkritičnije po pitanju počinjenih prekršaja službenim vozilima bilo je na području Zeničko-dobojskog kantona.

– Ukupan broj vozila u vlasništvu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ministarstava, agencija, direkcija i drugih institucija Bosne i Hercegovine u evidencijama dostupnim na dan 1. siječnja 2023. Evidentirano je 607 prekršaja. Od toga, osim motornih vozila koja u skladu sa članom 125. Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja ne podliježu sankcijama (vozila pod pratnjom, op.a.), 3l prekršajni postupak je pokrenut izdavanjem prekršajnog naloga – odgovorili su iz Uprave policije MUP-a ZDK.

Dali su i pregled čija su vozila činila prekršaje. Najviše ih je počinjeno službenim vozilima u vlasništvu Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (čak 210 prekršaja), zatim Predsjedništva BiH (64 prekršaja), Državne agencije za istrage i zaštitu – SIPA (45 prekršaja), Vijeća ministara BiH (26 prekršaja), Parlamenta BiH (15 prekršaja), Ministarstva obrane BiH (40 prekršaja), Ministarstva vanjskih poslova BiH. BiH (15), po 16 prekršaja počinjeno je vozilima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstva financija i trezora i Ministarstva sigurnosti BiH. Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine (devet), Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (pet), Ministarstvo komunikacija i prometa i Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine po dva.

Vozila Tužilaštva BiH na području ZDK imala su devet prekršaja, a Suda BiH 64 prekršaja.

– Od ukupno 607 evidentiranih prekršaja, 31 vozaču izdan je prekršajni nalog. Od toga su za 25 prekršaja plaćene nove kazne, dok za šest prekršajnih naloga kazne nisu plaćene – navode iz ZDK.

U Livanjskom kantonu službena vozila BiH institucija počinila su devet prekršaja. Protiv osam osoba pokrenut je prekršajni postupak pred općinskim sudom, a za jedan prekršaj izrečena je novčana kazna koja je i plaćena.

– Registrirana vozila su motorno vozilo Audi, vlasništvo Vijeća ministara BiH, motorno vozilo Volkswagen Golf, te motorno vozilo Volkswagen Transporter u vlasništvu Granične policije BiH.

U praksi nema “opravdanja” izricanja novčanih kazni prilikom korištenja službenih vozila, a predmetni slučajevi se postupaju isključivo prema važećim zakonskim propisima – navode iz Uprave policije MUP-a Livanjskog kantona.

U ovom periodu na području Posavskog kantona nije bilo evidentiranih prekršaja, stoji u odgovoru MUP-a.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona odgovorili su da ne postoje posebne baze podataka koje se odnose isključivo na vozila institucija BiH, te nisu u mogućnosti dostaviti tražene podatke. Dodaju da je potrebno dati preciznije podatke, poput registarskih oznaka ili podataka o vozaču, kako bi mogli provjeriti u evidenciji.

Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo citirala je odredbe zakona, između ostalog, da se “podaci iz evidencije osuđenih osoba mogu davati samo ako za to postoje opravdani razlozi”, da se “podaci iz evidencije osuđenih osoba mogu dostavljati samo drugom sudu, nadležnom tužiteljstvu, organima unutarnjih poslova i inspekcijskim organima…”.

– S obzirom da su Zakonom o prekršajima BiH i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja prekršajne evidencije propisane nadležnosti i postupak dostavljanja podataka iz prekršajne evidencije, nismo u mogućnosti dati odgovore na postavljena pitanja – navode iz Uprave policije MUP-a KS.

Iz Federalne uprave policije napominju da nemaju ovlasti za evidentiranje prometnih prekršaja te da je to u nadležnosti kantonalnih ministarstava unutarnjih poslova.

Iz MUP-a RS su istakli da tražene podatke nisu u mogućnosti dostaviti zbog specifičnosti tehničko-pravnih načina funkcioniranja registra novčanih kazni i prekršajnih evidencija, pojašnjavajući da je pretraga uvjetovana unosom preciznih identifikacijskih podataka, kao što su osobni podaci vozača, registracija vozila, te da će podatke rado dostaviti ukoliko budu dostavljeni ti specifični podaci.

Izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini stupile su na snagu 27. svibnja ove godine. godina.

Neke od najznačajnijih novina, osim pooštravanja kazni, su uvođenje stavki u Zakon koje dosad nisu postojale.

Vožnja s ovjesom po prvi je put precizno definirana. Kazne su od 2.000 do 3.000 KM uz oduzimanje vozačke dozvole na šest mjeseci, dok je u najtežim slučajevima predviđeno trajno oduzimanje motornog vozila.

Kazne za korištenje mobitela u vožnji i nevezivanje sigurnosnog pojasa povećane su sa dosadašnjih 100 na iznos od 200 do 400 KM.

Uvedena je mogućnost trajnog oduzimanja vozila za upravljanje neregistriranim vozilom, kao i u slučaju odbijanja alkotesta ili vožnje za vrijeme zabrane.

Prema novim odredbama vožnjom u pijanom stanju smatra se i prolazak kroz crveno dva ili više puta unutar 20 minuta. Zatim se vozilom kreće kolnikom u naselju brzinom većom od 40 km/h iznad najveće dopuštene brzine ili najveće dopuštene brzine određene prometnim znakom ili općim ograničenjem brzine.

Prekoračenjem brzine izvan naselja smatra se i vožnja brzinom većom od 60 km/h iznad najveće dopuštene brzine, tada kada vozač pretječe kolonu vozila u kojoj svoje vozilo prelazi ili se kreće duž pune uzdužne crte koja odvaja prometne trake kolnika.

Osim toga, vožnja u pijanom stanju je i vožnja vozilom s koncentracijom alkohola većom od 1,5 g/kg ili upravljanje vozilom pod utjecajem opojnih droga ili psihoaktivnih tvari.

Ukoliko je zbog navedenih radnji došlo do prometne nesreće, predviđene su znatno strože sankcije. Novčana kazna od 400 do 1.000 KM, zabrana upravljanja motornim vozilom od jednog do šest mjeseci i dva kaznena boda.

Novčanom kaznom od 1.000 KM kaznit će se i vozač koji odbije alkotest ili test na droge, a osim novčane kazne predviđeno je i zadržavanje do 12 sati, zabrana upravljanja vozilom od dva do šest mjeseci, te dva kaznena boda.

S obzirom na to da je prošlo gotovo dva mjeseca od primjene Zakona, zanimalo nas je jesu li pooštrene kazne dale rezultate. Kontaktirali su ministarstva unutarnjih poslova u kantonima u Federaciji BiH, kao i MUP-ove entiteta Republika Srpska. Ovo su njihova iskustva.

Od početka primjene izmjena i dopuna Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini do 30. lipnja ove godine, policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo izdali su ukupno 754 prekršajna naloga prometnim prekršiteljima, a koji se odnose na navedene izmjene i dopune Zakona.

– Najviše naloga, njih 417, izdano je vozačima koji su za vrijeme upravljanja vozilom koristili mobilni telefon ili drugi uređaj suprotno odredbama članka 33. navedenog Zakona.

Izdato je 119 prekršajnih naloga vozačima motornih vozila koji su grubom nepažnjom narušili sigurnost drugih učesnika u saobraćaju na način da je njihovo ponašanje okarakterisano kao obijesna vožnja – kazali su za Faktor iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Od samog početka primjene novih zakonskih rješenja policijski službenici MUP-a SBK na terenu bilježe pozitivne pomake u svijesti i disciplini vozača.

– Evidentno je da su pooštrene kazne djelovale preventivno. Građani pokazuju visok stepen odgovornosti, shvaćajući da je primarni cilj ovih promjena spašavanje ljudskih života, a ne sama represija – kazali su za Faktor iz MUP-a SBK.

U proteklih mjesec dana na području Srednjobosanskog kantona evidentirana su ukupno 273 prekršaja koji potpadaju pod odredbe koje su obuhvaćene novim, pooštrenim kaznenim mjerama.

– Analizirajući podatke, najviše sankcija izrečeno je za sljedeće prekršaje, a distrakcija i pasivna sigurnost ravnopravno dijele prva dva mjesta. Evidentirano je ukupno 97 prekršaja nepropisnog korištenja mobitela tijekom vožnje.

Zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa napisano je ukupno 117 prekršaja, a zbog vožnje pod utjecajem alkohola 46 prekršaja. Preostali dio statistike se odnosi na prekomjernu buku i nepropisno preticanje kolone – dodaju iz MUP-a SBK.

Najveće kazne izrečene u ovom razdoblju iznose 2.000 KM, a prosječne kazne kreću se od 400 KM do 1.000 KM, odnosno do maksimalnih fiksnih iznosa predviđenih za pojedinačne teže prekršaje.

– Najveće kazne su prije svega za vožnju pod utjecajem alkohola, te za mobitele i pojaseve, odnosno od 200 do 400 KM. Osim novčanih kazni, za teže prekršaje poput alkohola, vozačima su izricane i zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilom – kazali su za Faktor iz MUP-a SBK.

U akcijama kontrole prometa koje su provedene na području Tuzlanskog kantona u periodu od 27. svibnja do 24. lipnja 2026. godine, s posebnim akcentom na prekršaje obustave vožnje, te ostale prekršaje obuhvaćene izmjenama i dopunama Zakona, evidentirani su brojni prekršaji.

– Zabilježili smo 476 prekršaja zbog “nekorištenja sigurnosnog pojasa”, 353 prekršaja zbog “uporabe mobilnog telefona tijekom vožnje”, 77 prekršaja zbog “upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola ili pod utjecajem opojnih droga ili drugih psihoaktivnih sredstava”, 39 prekršaja zbog “odbijanja testiranja na prisutnost alkohola ili opojnih droga”, 32 prekršaja zbog “prekoračenja brzine kretanja” i jedan prekršaj za “preticanje kolone vozila” – kaže za Faktor Sprečić glasnogovornica MUP-a TK Adnana.

Napominje kako je cilj ovih aktivnosti prevencija teških posljedica po zdravlje i život sudionika u prometu, a koje su nerijetko uzrokovane prekršajima upravljanja vozilom u nekontroliranom stanju, kao i nekorištenja sigurnosnog pojasa i korištenja mobilnog uređaja tijekom upravljanja vozilom.

Dodaje da su oštrije kazne dale rezultate.

Policijski službenici Uprave policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona na terenu bilježe pozitivne promjene u ponašanju sudionika u prometu.

– Primjetno je veće poštivanje prometnih propisa, posebice kada su u pitanju prekršaji za koje su izmjenama Zakona propisane strože kazne. Iako je za donošenje konačnih zaključaka potreban duži period praćenja, dosadašnji pokazatelji ukazuju na pozitivan preventivni učinak novih zakonskih rješenja, kaže Ilijana Miloš, glasnogovornica MUP-a HNK.

U proteklih nekoliko mjeseci na području Hercegovačko-neretvanskog kantona evidentirano je ukupno 136 prometnih prekršaja za koje su Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH propisane povećane kazne.

– Najveći broj izrečenih sankcija odnosi se na korištenje mobilnog uređaja tijekom vožnje, nekorištenje sigurnosnog pojasa i vožnju pod utjecajem alkohola, korištenje uređaja i uređaja za ometanje uređaja za mjerenje brzine. Riječ je o prekršajima koji su jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća i njihovih težih posljedica – kaže Miloš.

Najveća kazna izrečena od početka primjene izmjena i dopuna Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH na području ovog kantona iznosi 3.000 KM.

– Kazna je izrečena za prekršaj iz članka 42.a stavak 2. koji je sankcioniran člankom 234.b. stav 3. navedenog Zakona – kazala je za Faktor Ilijana Miloš, glasnogovornica MUP-a HNK.

Napominjemo, član 42.a stav 2. definira konkretne prekršaje koji se smatraju nesavjesnom (bahatom) vožnjom, dok član 234.b stav 3. propisuje rigorozne kazne od 3.000 KM do 5.000 KM, 9 mjeseci zabrane upravljanja vozilom i 4 kaznena boda ako je tom vožnjom prouzročena prometna nesreća.

U MUP-u RS kažu da je navedeni period prekratak da bi se moglo govoriti o rezultatima, odnosno da su izmjene Zakona o cestovnom prometu doprinijele poboljšanju ponašanja sudionika u prometu.

– Od početka primjene zakonskih odredbi o obustavi vožnje evidentirani su prekršaji na području svih policijskih uprava u Republici Srpskoj. Najviše ih je evidentirano na području Policijske uprave Banja Luka (67), zatim Doboj (47), Prijedor (35), Trebinje (31), Bijeljina (24), Gradiška (19), Istočno Sarajevo (17), Mrkonjić Grad (11), Zvornik (10) i Foča (7), kazala je za Faktor Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću MUP-a Republike Srpske.