Snovi su plemenita stvar. Donekle ljekovit, pogotovo u sredinama u kojima je teško promijeniti mišljenje. S vremenom vicevi postaju gotovo basne, a basne, opet, imaju neku čudnu snagu, smekšaju i najokorjeliji um, pa čovjek shvati da stvari mogu izgledati drugačije nego što ih je vidio.

Helem, jedan takav vic vezan je za tetku jednog od naših najvećih akademika. Kažu da je u prvoj polovini prošlog stoljeća u Ključ prvi put sletio avion. Bio je to događaj o kojem se pričalo mjesecima. Narod se okupio da vidi neviđeno čudo, a teta, ne žaleći dukat, odluči se provozati i vidjeti Ključ iz ptičje perspektive.

Kad je avion sletio, a teta ponosno izašla među okupljeni svijet, netko ju je upitao: “Dobro, ženo, zašto si toliko platila vožnju?”

Teta je, kažu, zastala, pogledala masu i slavodobitno odgovorila: “Pa da pljunem po Ključu”.

Ovih dana oko novog helikoptera okupljene su takozvane političke elite Kantona Sarajevo.

Da čovjek ne zna o čemu se radi, pomislio bi da je u Sarajevo stigla letjelica koja će promijeniti tok naše svakodnevice u Sarajevu.

U stvarnosti, Kanton Sarajevo je kupio helikopter.

Ne bilo koji helikopter. Helikopter oko kojeg se okupilo gotovo pola političke scene Kantona Sarajevo, kao da je upravo sletio Apollo 11, a ne onakva letjelica kakvu ozbiljno organizirane uprave nabavljaju bez posebnih ceremonija, svečanih govora i zajedničkog fotografiranja.

Teško je procijeniti tko je bio zadovoljniji. Pilot koji ga je donio ili političari koji su se utrkivali tko će se što bolje plasirati ispred objektiva.

Šteta samo što ni helikopter nije mogao progovoriti. Da helikopter može govoriti, vjerojatno bi prvo pitao gdje je hangar. I odmah potom tražio da ga se makne od kamera.

Jer nije mala stvar već prvog dana postati najfotografiraniji stanovnik Kantona.

Helikopter će, po svojoj prirodi, jednog dana prevoziti unesrećene, gasiti požare, tražiti nestale i spašavati živote.

Ali prije prve misije spašavanja morao je obaviti i onu političku. Morao je obaviti misiju spašavanja političkog rejtinga. Uhar želi osvojiti koji politički poen, a helikopter prikazati kao stvar o kojoj ovisi svakodnevni život.

Niz zajedničkih fotografija. Niz singlova. Red objava na Facebooku. Zatim Instagram. Dakle X. Da ne uvrijedim ni LinkedIn. Svatko je imao svoj kadar, svoj kut i svoju verziju priče.

Najmanje se moglo pomisliti da je svatko od prisutnih sudjelovao u projektiranju letjelice, pregovarao s proizvođačem, zategao zadnji vijak na rotoru i osobno obavio probni let.

Posebno je zanimljiva politička matematika. Helikopter je kupio Kanton Sarajevo, novcem građana. No, sudeći po broju fotografija i statusa na društvenim mrežama, ispada da su ga svi prisutni kupili iz svog džepa.

Nabavka helikoptera znakovita je ilustracija nepostojanja elementarne političke kulture u našem političkom biću.

Politička kultura nam je slaba jer je svaka javna nabava prilika za konferenciju, svako otvaranje prilika za govore, a svaka kaseta prilika za desetke fotografija. S tim znanjem, kako možete očekivati ​​da će helikopter proći bez svoje male političke ture.

Jer kod nas nije dovoljno nešto učiniti. Puno je važnije znati tko je bio u prvom redu kad se to dogodilo.

I zato je ovaj helikopter, prije nego što poleti prema Bjelašnici, Igmanu ili nekom nesretnom planinaru, već prošao svoju najzahtjevniju rutu.

Obišao je gotovo sve profile domaćih političara.

Dakle, nije problem što je Kanton Sarajevo kupio helikopter. Naprotiv. Super je što je stečeno i nadati se da je sve “po zakonu”. Problem je što je od sasvim normalne nabave napravljena atrakcija u kojoj je samo letjelica ostala na zemlji, dok su političke ambicije letjele puno više od nje.

A možda je to, zapravo, bila njegova prva službena misija.

Ne da spašava ljude.

Nego donositi što više političkih bodova.

Federalni revizori su u Izvješću o finansijskoj reviziji Federalnog ministarstva boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata za 2025. godinu ukazali na nabavku informatičke opreme u vrijednosti od 57.000 KM. Točnije, utvrđivali su pogodovanje određenom proizvođaču, a time i diskriminaciju ostalih ponuditelja.

– Nabavka informatičke opreme procijenjene vrijednosti 57.000 KM izvršena je putem natječaja za dostavu ponuda. Naručitelj je dužan prema ponuditeljima postupati ravnopravno i nediskriminirajuće, na način da osigura pošteno i aktivno tržišno natjecanje. Propisano je da tehničke specifikacije moraju omogućiti svim ponuditeljima ravnopravan i nediskriminatoran pristup natjecanju, te da se ne smiju odnositi, između ostalog, na određenog proizvođača, robne marke, patente, tip i sl. ako bi se time favorizirali ili isključivali pojedini poslovni subjekti ili određeni proizvodi – navode, između ostalog, federalni revizori i dodaju:

– Uvidom u tehničku specifikaciju u dokumentaciji za nadmetanje, za opremu koja je predmet nabave, utvrđeno je da su pojedine detaljne specifikacije diskriminirajuće.

Naveli su primjer da je potrebna oprema “stolno računalo – tip 1” i “tip 2”, kombinacija slušalica i mikrofona. Bitrate je naveden…

Prilikom nabave prijenosnog računala navedeno je koja može biti minimalna veličina zaslona, ​​da prijenosno računalo ne smije biti teže od 1,5 kilograma, kakva treba biti baterija i napajanje, skener…

U revizorskom izvješću navodi se da takvi zahtjevi, u kombinaciji s ostalim postavljenim specifikacijama, ograničavaju konkurenciju i odnose se na određenog proizvođača ili marku, odnosno diskriminiraju.

– Dokumentaciju je preuzelo 29 ponuđača, dostavljene su dvije ponude, a ugovor je zaključen nakon provedene e-aukcije u vrijednosti od 56.850 KM. Iako su u ovom postupku dostavljene dvije ponude, detaljno preciziranje pojedinih zahtjeva u tehničkoj specifikaciji odnosi se na favoriziranje određenog proizvođača ili marke opreme, što nije u skladu s člankom 54. Zakona koji definira da tehničke specifikacije moraju svim kandidatima/ponuditeljima omogućiti jednak i nediskriminirajući pristup natjecanju.

Na temelju izvršene revizije konstatirano je da Ministarstvo javnih nabava u jednom konkurentskom zahtjevu za dostavu ponuda ugovorene vrijednosti od 56.850 KM nije postupilo sukladno Zakonu u dijelu izrade natječajne dokumentacije u dijelu tehničke specifikacije na način da svim ponuditeljima omogući ravnopravan i nediskriminirajući pristup nadmetanju – navode federalni revizori.

Ima neke gorke ironije u tome da se u općini u kojoj svaka druga ulica vapi za poštenim asfaltom najbrže rješava pitanje službenog komfora.

Kupovina famozne stolice za 1.100 KM u Starom gradu prava je slika i prilika kako se brkaju prioriteti čim se zasjedne na vlast. Stolica vrijedna 930 KM bez PDV-a, koja je navodno nabavljena za potrebe kabineta šefa Irfana Čengića (SDP), izazvala je kritike na njegov račun na društvenim mrežama.

Možda će načelnik Čengić uvjeravati javnost da se radi samo o “administrativnim troškovima”, dok neki od korisnika X mreže navode da se “radi o stolici srednje niže klase s ekstremnom maržom, što je uobičajeno na nekonkurentnom tržištu Bosne i Hercegovine. Ne znam čemu ovakva drama”. Međutim, ljudima koji svaku marku okrenu tri puta prije nego što je potroše, to izgleda kao čista bahatost.

Da stvar bude gora, stolac je samo vrh sante leda. Nije riječ samo o jednoj fotelji, već o cijeloj “zlatnoj garnituri” koja se polako skuplja u kabinetu, a zbog koje se Čengić već neko vrijeme proziva.

Kada spojite olovku od 750 KM, kojom je valjda lakše potpisivati ​​proračunske rupe i astronomske račune za taksi iz Amerike, dobijete profil vlasti koja živi u nekom svom paralelnom svijetu.

Građani na mrežama sve glasnije sugeriraju da se gradonačelnik “srednjoškolac” koji je ravno iz školskih klupa uskočio na proračunske jasle prelako navikao na luksuz koji nikada nije morao sam zaraditi.

Federalni zastupnik Admir Čavalić je u sklopu zastupničkih pitanja na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH upitao Vladu Federacije zašto je smanjena stavka za nabavu nafte i naftnih derivata u FBiH za 2025. i 2026. godinu.

– Zašto je u planu poreznih rashoda, odnosno prihoda od poreza na obvezne rezerve nafte i naftnih derivata iz 2025. godine, koji je potpisala Vlada Federacije BiH, premijer, drastično smanjen iznos za otkup naftnih derivata u cilju formiranja rezervi nafte i naftnih derivata u FBiH?

Sa iznosa od milijun KM u 2023. i 2024. godini pretočeno je u 2025. iu ovu plansku 2026. godinu oko 200.000 KM, dok se, s druge strane, u promatrane četiri godine na troškove administracije i skladištenja odnosilo 38,5 milijuna KM. Samo 5,8 posto ukupnih rashoda odnosilo se na konkretnu nabavu nafte i naftnih derivata, koja je sada prijeko potrebna u kontekstu ove geopolitičke krize kojoj svjedočimo – upitao je Čavalić i dodao:

– I onda dobijemo neki dan saopštenje iz terminala FBiH da oni imaju ograničene rezerve, samo za bolnice, policiju i slično… A mi imamo taj plan utroška koji pokazuje da se ciljano smanjivala nabava nafte i naftnih derivata, pitam se zašto. Tko je donio tu odluku i zašto?