Kako u samo nekoliko koraka od stabilnog javnog poduzeća napraviti novog gubitaša? Recept je očito u rukama Uprave BH Telecoma, koja je “daleko od očiju javnosti” odobrila rizičnu kupovinu Telemacha, ne obazirući se na crvene alarme revizora baš u trenutku kada je njegova sestrinska Elektroprivreda pucala po šavovima.

I dok Vlada FBiH u ponedjeljak raspravlja o tome hoće li biti u ulozi spasitelja ili suučesnika, pitanja zastupnika u Parlamentu Federacije BiH Mirze Čelika otvaraju “Pandorinu kutiju” ovih stotina milijuna maraka teških stjecanja – od fantomskih ugovora bez potpisa do provizija kojima je zabranjeno razmišljati svojom glavom.

Tako je Uprava BH Telecoma, tvrtke u većinskom vlasništvu Federacije BiH, jučer na sjednici koja je održana daleko od očiju javnosti odlučila da će ipak proučiti rizičnu akviziciju BH Telemacha i Telemacha Crne Gore, iako su revizori upozoravali na rizik i mogućnost da BH Telecom zapadne u dugove i krizu.

Do ove odluke dijeli ih još sjednica Skupštine društva koja je zakazana za ponedjeljak, 20. srpnja ove godine. Kakva će biti odluka Vlade FBiH još je neizvjesno, iako bi Vlada, prema saznanjima Faktora, ovog puta trebala zaustaviti akviziciju, za razliku od prošlog puta kada je premijer Nermin Nikšić imao primjedbe i tražio dodatne informacije.

Godinama su javna poduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH predstavljana kao nositelji gospodarskog razvoja, no neka od njih trenutno se suočavaju s ozbiljnim financijskim problemima.

Elektroprivreda BiH, nekada jedna od najuspješnijih državnih kompanija, posljednjih godina bilježi značajne gubitke i suočava se s poslovnim izazovima, zbog čega se sve više postavlja pitanje odgovornosti za upravljanje javnom imovinom.

Nakon što je Uprava BH Telecoma jučer donijela odluku o nastavku procesa akvizicije kompanije Telemach BiH, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Mirza Čelik upozorava da bi konačnu odgovornost za jednu od najvećih poslovnih odluka u povijesti BH Telecoma mogla snositi Vlada Federacije BiH kao većinski vlasnik te kompanije.

Zbog toga od Uprave i Nadzornog odbora BH Telecoma traži odgovore na niz pitanja i kompletnu dokumentaciju vezanu uz planiranu kupnju.

Čelik je uputio deset pitanja Upravi BH Telecoma tražeći detaljna pojašnjenja o pripremi i provedbi procesa akvizicije Telemacha BiH, navodeći da javnost ima pravo znati na temelju koje će analize biti donesena odluka o kupnji vrijednoj stotine milijuna maraka.

Od Uprave traži odgovor hoće li članovi povjerenstva koje analizira dokumentaciju moći pregledavati kompletnu izvornu dokumentaciju ili samo materijale koje prodavatelj dostavlja putem cloud servera ili druge elektroničke platforme.

Zatražio je i pojašnjenje hoće li povjerenstvo imati uvid u kompletnu financijsku, pravnu, tehničku i komercijalnu dokumentaciju, uključujući ugovore s dobavljačima sadržaja, ključnim poslovnim partnerima, evidenciju svih sudskih i arbitražnih postupaka, poreznih obveza, dugovanja i potraživanja te procjenu vrijednosti imovine i obveza tvrtke.

Jedno od pitanja odnosi se i na način rada povjerenstva, odnosno je li ispravno da njegovi članovi neće imati mogućnost unositi izdvojena mišljenja ili primjedbe u konačno izvješće te na temelju kojeg akta je to eventualno propisano.

Čelik traži dostavljanje odluke o imenovanju povjerenstva, odluke o imenovanju članova, poslovnika ili uputa za rad, zadataka povjerenstva i rokova za izradu izvješća.

Čelik u pismu također traži informacije o svim sudskim sporovima koji se vode protiv ili u korist Telemachusa BiH, uključujući njihovu procijenjenu vrijednost i moguće finansijske posljedice, kao i analizu svih komercijalnih ugovora, posebno ugovora o distribuciji televizijskog sadržaja.

Posebno traži odgovor je li točno da ugovor s Arenom Sport nije zaključen od ožujka ove godine, iako se program emitira, te da postoje otvorena financijska pitanja koja bi nakon eventualne akvizicije mogla pasti na teret BH Telecoma.

Zastupnik također traži informaciju o tome je li prije slanja ponude za kupnju obavljen nezavisni pravni, financijski i komercijalni due diligence međunarodno priznate konzultantske tvrtke, uz ime konzultanta, datum izrade i izvršni sažetak nalaza.

Također, zahtijeva cjelovitu procjenu svih financijskih, pravnih i regulatornih rizika koje bi BH Telecom preuzeo realizacijom ove akvizicije, kao i odgovor na pitanje hoće li kompletno izvješće komisije biti dostavljeno Nadzornom odboru, Vladi Federacije BiH i Skupštini BH Telecoma prije donošenja konačne odluke o kupovini i eventualnom kreditu.

U zahtjevu ističe da je riječ o transakciji izuzetno visoke financijske vrijednosti koja može imati dugoročne posljedice na poslovanje BH Telecoma i javna sredstva, zbog čega traži da se na sva pitanja odgovori u zakonskom roku i dostavi kompletna tražena dokumentacija.

Kako u samo nekoliko koraka od stabilnog javnog poduzeća napraviti novog gubitaša? Recept je očito u rukama Uprave BH Telecoma, koja je “daleko od očiju javnosti” odobrila rizičnu kupovinu Telemacha, ne obazirući se na crvene alarme revizora baš u trenutku kada je njegova sestrinska Elektroprivreda pucala po šavovima.

I dok Vlada FBiH u ponedjeljak raspravlja o tome hoće li biti u ulozi spasitelja ili suučesnika, pitanja zastupnika u Parlamentu Federacije BiH Mirze Čelika otvaraju “Pandorinu kutiju” ovih stotina milijuna maraka teških stjecanja – od fantomskih ugovora bez potpisa do provizija kojima je zabranjeno razmišljati svojom glavom.

Tako je Uprava BH Telecoma, tvrtke u većinskom vlasništvu Federacije BiH, jučer na sjednici koja je održana daleko od očiju javnosti odlučila da će ipak proučiti rizičnu akviziciju BH Telemacha i Telemacha Crne Gore, iako su revizori upozoravali na rizik i mogućnost da BH Telecom zapadne u dugove i krizu.

Do ove odluke dijeli ih još sjednica Skupštine društva koja je zakazana za ponedjeljak, 20. srpnja ove godine. Kakva će biti odluka Vlade FBiH još je neizvjesno, iako bi Vlada, prema saznanjima Faktora, ovog puta trebala zaustaviti akviziciju, za razliku od prošlog puta kada je premijer Nermin Nikšić imao primjedbe i tražio dodatne informacije.

Godinama su javna poduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH predstavljana kao nositelji gospodarskog razvoja, no neka od njih trenutno se suočavaju s ozbiljnim financijskim problemima.

Elektroprivreda BiH, nekada jedna od najuspješnijih državnih kompanija, posljednjih godina bilježi značajne gubitke i suočava se s poslovnim izazovima, zbog čega se sve više postavlja pitanje odgovornosti za upravljanje javnom imovinom.

Nakon što je Uprava BH Telecoma jučer donijela odluku o nastavku procesa akvizicije kompanije Telemach BiH, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Mirza Čelik upozorava da bi konačnu odgovornost za jednu od najvećih poslovnih odluka u povijesti BH Telecoma mogla snositi Vlada Federacije BiH kao većinski vlasnik te kompanije.

Zbog toga od Uprave i Nadzornog odbora BH Telecoma traži odgovore na niz pitanja i kompletnu dokumentaciju vezanu uz planiranu kupnju.

Čelik je uputio deset pitanja Upravi BH Telecoma tražeći detaljna pojašnjenja o pripremi i provedbi procesa akvizicije Telemacha BiH, navodeći da javnost ima pravo znati na temelju koje će analize biti donesena odluka o kupnji vrijednoj stotine milijuna maraka.

Od Uprave traži odgovor hoće li članovi povjerenstva koje analizira dokumentaciju moći pregledavati kompletnu izvornu dokumentaciju ili samo materijale koje prodavatelj dostavlja putem cloud servera ili druge elektroničke platforme.

Zatražio je i pojašnjenje hoće li povjerenstvo imati uvid u kompletnu financijsku, pravnu, tehničku i komercijalnu dokumentaciju, uključujući ugovore s dobavljačima sadržaja, ključnim poslovnim partnerima, evidenciju svih sudskih i arbitražnih postupaka, poreznih obveza, dugovanja i potraživanja te procjenu vrijednosti imovine i obveza tvrtke.

Jedno od pitanja odnosi se i na način rada povjerenstva, odnosno je li ispravno da njegovi članovi neće imati mogućnost unositi izdvojena mišljenja ili primjedbe u konačno izvješće te na temelju kojeg akta je to eventualno propisano.

Čelik traži dostavljanje odluke o imenovanju povjerenstva, odluke o imenovanju članova, poslovnika ili uputa za rad, zadataka povjerenstva i rokova za izradu izvješća.

Čelik u pismu također traži informacije o svim sudskim sporovima koji se vode protiv ili u korist Telemachusa BiH, uključujući njihovu procijenjenu vrijednost i moguće finansijske posljedice, kao i analizu svih komercijalnih ugovora, posebno ugovora o distribuciji televizijskog sadržaja.

Posebno traži odgovor je li točno da ugovor s Arenom Sport nije zaključen od ožujka ove godine, iako se program emitira, te da postoje otvorena financijska pitanja koja bi nakon eventualne akvizicije mogla pasti na teret BH Telecoma.

Zastupnik također traži informaciju o tome je li prije slanja ponude za kupnju obavljen nezavisni pravni, financijski i komercijalni due diligence međunarodno priznate konzultantske tvrtke, uz ime konzultanta, datum izrade i izvršni sažetak nalaza.

Također, zahtijeva cjelovitu procjenu svih financijskih, pravnih i regulatornih rizika koje bi BH Telecom preuzeo realizacijom ove akvizicije, kao i odgovor na pitanje hoće li kompletno izvješće komisije biti dostavljeno Nadzornom odboru, Vladi Federacije BiH i Skupštini BH Telecoma prije donošenja konačne odluke o kupovini i eventualnom kreditu.

U zahtjevu ističe da je riječ o transakciji izuzetno visoke financijske vrijednosti koja može imati dugoročne posljedice na poslovanje BH Telecoma i javna sredstva, zbog čega traži da se na sva pitanja odgovori u zakonskom roku i dostavi kompletna tražena dokumentacija.

BH Telecom odlučio je sazvati skupštinu dioničara za 20. srpnja i kao jednu od točaka dnevnog reda dati suglasnost na akviziciju BH Telemacha i Telemacha Montenegro.

Kako Faktor neslužbeno doznaje, jučer je održana sjednica Nadzornog odbora BH Telecoma, na kojoj su dva člana podnijela ostavke, a Vlada FBiH ekspresno imenovala dva člana, te da je odmah nakon toga zakazana nova sjednica Nadzornog odbora na kojoj je odlučeno da se ide na Skupštinu dioničara i reaktivira plan akvizicije Telemacha.

Ova informacija je Faktoru neslužbeno potvrđena iz Vlade FBiH.

I dok oporba u federalnom Parlamentu uzalud traži ocjene opravdanosti ovog višemilijunskog posla, menadžment i Vlada FBiH zajednički pokazuju vrhunsku disciplinu ignoriranja upita javnosti i medija.

I dok se poslovni potezi od strateške važnosti za državni kapital odvijaju iza zatvorenih vrata i instant smjenama uprava, možemo samo nagađati kupuje li BH Telecom tržišnog konkurenta i je li to isplativo za tvrtku i cijelu FBiH ili kupuje mir unutar trojke koalicije u kojoj postoje evidentna trvenja, pa tako i oko kupovine Telemacha.

Faktor je zvao i generalnog direktora BH Telecoma Amela Kovačevića, kontaktirao nas je kao i uvijek, rekao da mu smetamo, ali kad je već kontaktirao nas – da pitamo šta nas zanima. U Telekomu ne odgovaraju na pisane upite Faktora, iako sam direktor kaže da imaju cijeli odjel kojem je to u opisu posla. Sam direktor Kovačević u telefonskim razgovorima ne odgovara na konkretna pitanja, već se osvrće na Telekomove plaćene oglase u novinama, iz kojih bi valjda sve trebalo biti jasno, vezano uz naša pitanja.

Novinarske upite o ovoj i brojnim drugim temama Federalna vlada ignorira.

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Mirza Čelik (DF) potvrdio je da su informacije kojima raspolaže Faktor tačne, a već je uputio službeni dopis BH Telecomu tražeći odgovor da li su napravili detaljnu procjenu Telemacha.

– Evo ja vam zvanično kažem da znam da su na licu mjesta imenovana dva nova člana Nadzornog odbora, da je pripremana akvizicija Telemacha, pa neka me demantiraju, jer ne odgovaraju na pitanja zastupnika – rekao je Čelik za Faktor.

Vlada Federacije BiH je na današnjoj telefonskoj sjednici dala prethodnu suglasnost za imenovanje vršitelja dužnosti članova Nadzornog odbora JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. do okončanja natječajne procedure, a najdulje do tri mjeseca.

Odlukom Vlade vršitelji dužnosti članova Nadzornog odbora su Faris Godinjak, Mirela Kapetanović i Ajla Popovac Behmen.

Kako se navodi u obrazloženju, ova odluka je donesena kako bi se osigurao kontinuitet u radu organa upravljanja i poslovanja Aerodroma Sarajevo.

Vlada je prije toga dala suglasnost za razrješenje dosadašnjih članova Nadzornog odbora, što je uslijedilo nakon odluke Vrhovnog suda Federacije BiH.

Razrješenje članova Nadzornog odbora provedeno je radi osiguranja zakonitosti, stabilnosti i neometanog poslovanja javnog poduzeća, a predstavlja izvršenje sudske mjere.

Također, Vlada je ovlastila Tomislava Stapića da sudjeluje u radu i odlučivanju na predstojećoj Skupštini JP Međunarodna zračna luka Sarajevo doo Sarajevo.

Ove promjene su od ključne važnosti za očuvanje stabilnosti u poslovanju Zračne luke Sarajevo i nastavak njenog učinkovitog funkcioniranja.

Vlada Federacije BiH usvojila je informaciju Federalnog ministarstva prometa i komunikacija o potrebi hitnog donošenja odluke o upravljanju Javnim poduzećem Međunarodna zračna luka Sarajevo doo, s ciljem stabilizacije upravljačke strukture i izbjegavanja negativnih posljedica na poslovanje ovog poduzeća.

Kako je najavljeno, Vlada FBiH će bez odlaganja razmotriti i postupiti po Prijedlogu odluke o davanju prethodne suglasnosti za razrješenje članova Nadzornog odbora, kao i po Prijedlogu odluke o davanju prethodne suglasnosti za imenovanje vršitelja dužnosti članova Nadzornog odbora, radi uspostave funkcionalnog sustava upravljanja u ovom javnom poduzeću.

Zaključkom Vlade zaduženo je JP Međunarodna zračna luka Sarajevo da, po prijemu navedenih odluka, bez odlaganja poduzme sve potrebne radnje u cilju realizacije Zaključka Općinskog suda u Sarajevu od 14.01.2026.

To uključuje i provedbu upisa u sudski registar, kako bi se spriječile moguće negativne posljedice na poslovanje društva i očuvao status operatera zračne luke.

Ujedno, zadužuje se Federalno ministarstvo prometa i komunikacija da prati realizaciju ovog zaključka io tome izvješćuje Vladu Federacije Bosne i Hercegovine.

U informaciji se, između ostalog, navodi da je JP Međunarodni aerodrom Sarajevo o novonastaloj situaciji, nastaloj nakon Zaključka Općinskog suda u Sarajevu, obavijestio resorno ministarstvo i Vladu FBiH.

Tim zaključkom naloženo je Zračnoj luci da u roku od 30 dana dopuni prijavu za upis ovlaštenih osoba u sudski registar, dostavljanjem odluka Nadzornog odbora o razrješenju i imenovanju članova Uprave.

Sudske odluke, istrage i politički sukobi ostavili su najvažniju zračnu luku u zemlji u pravnom vakuumu.

Dok se čeka rasplet upravljačkih struktura, otvoreno je pitanje zakonitosti imenovanja i mogućih tužbi.

U pozadini svega – promjene pravila koje su izazvale ozbiljne sumnje i pažnju tužiteljstva.

Pitanje na koje još nema odgovora jest hoće li Vlada Federacije BiH poništiti natječaj koji je Nadzorni odbor JP Međunarodna zračna luka Sarajevo raspisao 7. studenoga za izbor Uprave ove tvrtke.

Riječ je o pozicijama generalnog direktora, izvršnog direktora za zračni promet i usluge te izvršnog direktora za razvoj zračnih luka.

Iz Ministarstva prometa i komunikacija Federacije BiH za Faktor su kazali da je natječaj bio raspisan i da je to učinio Nadzorni odbor ove tvrtke, ali u trenutku kada je Komisija trebala podnijeti izvještaj Nadzornom odboru JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, Vrhovni sud Federacije BiH donio je odluku o razrješenju dužnosti tri člana Nadzornog odbora, tako da nije bilo kvoruma.

– Vlada FBiH bi uskoro trebala imenovati nove članove Nadzornog odbora Aerodroma Sarajevo, kako bi onda odlučili što će s natječajem – ističu u Ministarstvu.

Na pitanje postoji li mogućnost tužbi protiv kandidata koji su se već prijavili i prošli gotovo sve procedure, u Ministarstvu ističu da na to pitanje ne mogu odgovoriti jer svatko može slobodno angažirati odvjetnika, obratiti se nadležnom sudu.

Nakon što je POSKOK početkom studenoga izuzeo dokumentaciju iz Zračne luke, među ostalim i onu vezanu uz promjenu Statuta društva, za koju je zadužen Nadzorni odbor, sada je sve, kako stvari stoje, na čekanju.

Pitanje je tko smije provesti natječaj do kraja s obzirom na postupanje Federalnog tužiteljstva.

Kako doznaje Faktor, na natječaj su se prijavili Sanjin Ramezić, bivši direktor Aerodroma Sarajevo kojeg je Vrhovni sud FBiH razriješio dužnosti, te Alan Bajić, također bivši direktor Aerodroma Sarajevo.

Izmjenama Statuta stoji da ravnatelj više ne mora imati iskustvo u zrakoplovstvu, kao ni završen fakultet strojarstva, niti pet godina iskustva u zrakoplovstvu, što je dosad bio ključni uvjet za imenovanje.

Također, izvršni direktor za promet sada može imati diplomu ekonomiste, ali ne mora imati iskustvo u području poslovanja zračnih luka, od čega najmanje tri godine u prihvatu i otpremi zrakoplova i robe, te licencu instruktora za prihvat i otpremu.

Također, u Ministarstvu smo pitali što se sada događa s Amadeom Mandićem, kojeg je Vlada nakon svih ovih događaja imenovala vršiteljem dužnosti direktora JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, s obzirom na to da je Općinski sud u Sarajevu odbio upisati Mandića u Registar i dao rok od mjesec dana da se sve obavi na zakonit način.

Iz Ministarstva su za Faktor kazali da sud nije odbio registraciju, već ju je samo produžio za mjesec dana radi dopune zahtjeva i da nema nikakvih problema u obavljanju dužnosti Amadea Mandića.

S druge strane, Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH i jedan od zastupnika koji su odbacili prijavu u Registar Općinskog suda u Sarajevu i tražili da Sud odbije upis Amadea Mandića u Registar, kazao je za Faktor da Skupština društva nije ta koja može imenovati generalnog direktora, već da to može samo Nadzorni odbor, au ovom slučaju nema kvorum.

– Sud je odlučio po zakonu, kako je i trebao, Nadzorni odbor u trenutku kada je Vrhovni sud F BiH razriješio tri svoja člana, ja sam se trebao razriješiti, a Vlada je trebala dati suglasnost Skupštini da imenuje novi Nadzorni odbor, ali neće po zakonu, bahati su i tu se opet treba uključiti POSKOK – rekao je Čelik.

Jasmina Bišćević-Tokić (SDA), zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da je sama odluka o imenovanju Amadea Mandića donesena suprotno Zakonu o privrednim društvima u FBiH.

– Skupština nema ovlasti da imenuje vršitelja dužnosti direktora bez odluke na prijedlog Nadzornog odbora i prethodne suglasnosti Vlade FBiH. Osim toga, Nadzorni odbor u ovom trenutku ne može odlučivati ​​jer nema kvorum, a na to smo više puta upozoravali. Također, natječaj je završen i koliko imam informacija, liste su napravljene, tako da je to sada veliki teret za Vladu – ističe Bišćević-Tokić.

Safudin Čengić više nije na čelu Centrotrans Eurolinesa. Naime, na sjednici Nadzornog odbora imenovan je novi predsjednik Uprave te je potvrđen mandat četvorici dosadašnjih članova Uprave.

Za predsjednika Uprave Centrotransa na četiri godine imenovan je Edin Lončarić, koji dolazi iz redova Centrotransa.

Lončarić, s 24 godine rukovodećeg iskustva i dva mandata člana Uprave Centrotransa, gotovo deset godina obnašao je funkciju predsjednika Uprave za Bosnu i Hercegovinu Sejari grupe, koja je ujedno i većinski vlasnik Centrotransa.

Novi sastav Upravnog odbora čine: Naila Hadžić, prva dopredsjednica Upravnog odbora, a članovi su Vedad Smailhodžić, Saudin Parić i Elmin Škulj. Za tajnika Društva imenovan je Benaris Dedić.

Nakon što je prije dva dana istekao mandat direktoru JP Olimpijski bazen Otoka Avdiji Hasanoviću, Nadzorni odbor ove firme danas je izabrao vd direktora koji nije uposlenik.

Time će se raniji natječaj za izbor ravnatelja poništiti i raspisati novi.

Sjednica Nadzornog odbora trajala je dva i pol sata i bila je prilično dramatična.

Naime, na sjednici je razriješena dosadašnja predsjednica Nadzornog odbora Amela Mustafić i izabrana nova predsjednica NO.

Podsjećamo, radnici se mjesecima žale na mobing koji nad njima provodi sada već bivši direktor Hasanović, inače kadar Naroda i Pravde, te da je firmu, koja je ranije poslovala pozitivno, doveo u gubitak veći od 800.000 KM.