Današnja sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH vrlo je važna za građane Federacije koji su oštećeni izmjenom članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kojom je uveden diferencirani obračun najniže starosne mirovine u FBiH, model prepisan iz manjeg bh. entitetu RS.

Očekuju da će 33 zastupnika staviti potpise na pripremljenu dokumentaciju za upravni spor pred sudom, kako bi se konačno utvrdilo je li u redu mijenjati zakon na ovakav način.

Prije izmjene članka 81. Zakona o PIO-u, primjerice, najnižu mirovinu u Federaciji BiH primala je osoba koja je imala 15 godina staža i 65 godina života, koja sada iznosi 666,76 KM.

Izmjenama članka 81. osoba koja ima iste uvjete za mirovinu sada ima znatno manju mirovinu.

Sada za manje od 20 godina mirovinskog staža mirovina ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, kada se obračuna oko 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni. Takve poslodavce nitko nije kažnjavao, ali sada se kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni raditi za male plaće i neprijavljeni.

Zbog svega je skupina federalnih zastupnika odlučila pripremiti potrebnu dokumentaciju za pokretanje upravnog spora pred sudom zbog članka 81. Zakona o PIO-u, ali i utvrditi je li moguća retroaktivna primjena zakona.

Izmjene i dopune Zakona o PIO-u potvrđene su u Domu naroda Parlamenta FBiH 23. siječnja, a primjena zakona počela je 1. siječnja.

Za pokretanje spora pred Ustavnim sudom FBiH potrebni su potpisi 33 zastupnika.

Najniža mirovina u Federaciji iznosi 599 KM, a većina je mišljenja da su umirovljenici s ovim primanjima pravi čarobnjaci za preživljavanje mjeseca. Njihova mirovina, kao i zajamčena, niža je od naknade parlamentaraca, koja iznosi blizu 800 KM.

– Prvo što umirovljenici naprave kada dobiju mirovinu je plaćanje režija, kako ne bi ostali dužni državi. Onda idu u apoteku, a po hranu – što ostane. Ne smiju gledati rokove valjanosti proizvoda, uzimaju one koji su na akciji kojima ističe ili im je istekao rok trajanja.

Teško je onima s 599 KM, ali i umirovljenicima koji imaju 700 KM mirovine. Kako preživljavaju iz mjeseca u mjesec trebalo bi ući u Guinnessovu knjigu rekorda – rekao nam je Mustafa Trakić, predsjednik Udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.

Razgovarali smo i s umirovljenikom iz Sarajeva.

– Kad dobijem mirovinu, idem se riješiti. Kupim vreću brašna, litar ulja, ljuske od jaja, mljeveno meso za pet KM, tjesteninu, kafu. Uzimam i suho meso za 12 KM, čisto da jelo zamiriše kad napravim grah ili neku čorbu.

Od higijenskih potrepština toaletni papir, sapun, šampon. Koliko ostane novaca, kruh se kupuje svaki drugi dan i eventualno mlijeko. Što se tiče povrća i voća, možda dva paradajza ponekad ili dvije banane jer treba platiti račune za struju, vodu, kablovsku, smeće – rekla nam je umirovljenica iz Sarajeva NS.

Prema sadašnjim cijenama, izračunali smo koliko otprilike treba umirovljeniku koji prima mirovinu od 599 KM samo za hranu.

Vrećica brašna je oko sedam KM, ljuska jajeta je 11 KM, tjestenina, ovisno o proizvođaču, košta od 1,5 do 3,5 KM. Riža je tri KM, litar ulja 3,15 KM. Kilogram faširanog mesa je 20 KM, koliko košta i teletina s kostima, a junetina bez kostiju 21-22 KM, a s kostima se može naći i za 18 KM. Ovaj put nećemo o odrescima.

Kilogram filea je od 12 do 14 KM, a batak šest KM. Pola kilograma kafe je 12-13 ili 14 KM. Toalet papir najjeftiniji dvoslojni 24 kom 5,5 KM. Kilogram suhog mesa je 30 ili 40 KM. Kilogram banana košta oko tri KM, paradajza više od četiri KM, paprike pet KM, luka jednu marku, krompira 1,20 KM. Šampon je pet-šest KM, sapuni se mogu naći i po markama. Deterdžent za rublje je od 11 do 20 KM…

Samo da sastavi kraj s krajem nakon penzije potrebno mu je oko 120 KM, ako se uzme u obzir da će kupiti ljuske od jaja, ulje, brašno, rižu, tjesteninu, meso (kilogram faširanog mesa i junetinu s kostima), malo povrća i voća. Zatim pakiranje kave, higijenskih potrepština.

Za preostalih 29 dana imaju 479 KM za život. Tih dana treba kupiti kruh, mlijeko i meso za pet-šest KM, jer ono što ste ranije kupili će nestati.

A gdje su lijekovi, režije, odjeća, obuća…

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kojima se diskriminirajuće mijenja članak 81. koji se odnosi na izračun najnižih mirovina.

Hoće li Dom naroda Parlamenta FBiH potvrditi izmjene Zakona o PIO, ostaje za vidjeti.

Promjene su prepisane iz manjeg bh. entitetu RS, te uvode diferencirani obračun mirovina, pa će mnoge od tih mirovina u budućnosti biti niže od najnižih.

Što se koristi za izračun

Primjerice, sada mirovina za 15 godina staža i 65 godina života iznosi 599 KM (najniža mirovina u FBiH), koja će se budućim umirovljenicima obračunavati na temelju prosječne mirovine iz prethodne godine. Točnije, mirovina za manje od 20 godina staža ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine u FBiH. Trenutna prosječna mirovina iznosi 651 KM, a 60 posto tog iznosa iznosi 390 KM.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić prilikom svakog obrazlaganja izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ne propušta priliku reći da su izmjene članka 81. koji se tiču ​​izračuna najniže mirovine donesene na zahtjev Saveza umirovljenika FBiH. Isto je ponovio i obraćajući se federalnim poslanicima.

U ranijim istupima u medijima objasnio je zašto diferencirana stopa.

– Iz osobnog iskustva vam mogu reći da ljudi rade 15 godina i nakon toga, kada steknu pravo, od poslodavca traže da rade na crno i da u koverti dobiju veći iznos nego što bi to bilo po zakonu. Dakle, radim 15 godina, odjavim se i radim na crno. Tko će plaćati doprinose, tko će puniti proračun – rekao je Delić.

Iz Udruženja poslodavaca FBiH ranije su za Faktor kazali da u FBiH ne postoji propis koji omogućava odjavu radnika s navršenih 15 godina radnog staža, niti postoji pravni model za reguliranje radno-pravnog statusa osim onih propisanih Zakonom o radu FBiH.

– Dakle, osoba s 15 godina staža nema zakonsku osnovu tražiti od poslodavca odjavu radno-pravnog statusa s ciljem isplate plaće u novcu – kazali su nam iz Udruge poslodavaca Federacije BiH.

Za komentar smo upitali Mustafu Trakića, člana Upravnog odbora Saveza udruga umirovljenika FBiH.

– Što se tiče izmjene članka 81. Zakona o PIO-u, nikada nismo tražili izmjene tog članka na Upravnom odboru Saveza udruženja umirovljenika FBiH, ali smo, ponavljam po stoti put, rekli da ćemo podržati da mirovine sa 40 godina staža i 15 godina staža ne mogu biti iste. Nemam dopis da je Udruga tražila izmjenu članka 81. O tome se apsolutno nikada nije razmišljalo na Upravnom odboru Udruge, niti smo mi ekonomisti ili pravnici da razmišljamo o diferenciranoj stopi najniže mirovine – rekao je Trakić.

Zatražili smo mišljenje o čl.81.

– Uporno ponavljam, najveće probleme vezane uz izmjene članka 81. imat ćemo mi u udrugama umirovljenika jer nam je stavljeno na teret da je to naš zahtjev. U Parlamentu FBiH, točnije, Zastupnički dom FBiH trebao je podržati amandman zastupnika Admira Čavalića da se na izmjene članka 81. čeka još najmanje pet godina. Čak je predložio da najniže mirovine ostanu na razini od 600 KM, da se sadašnje povećaju. Mnoge firme su prestale s radom, radnici su najmanje krivi, oni su htjeli raditi, međutim, nisu imali gdje i nisu oni krivi što imaju mali staž – rekao je Trakić.

Godina za nama protekla je u borbi umirovljenika za povećanje mirovina, točnije izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju s novim parametrima za povećanje mirovina. Vlada Federacije ih je mjesecima ignorirala, ali bi se trgnuli svaki put kad bi se umirovljenici uozbiljili i zaprijetili masovnim prosvjedima.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić najavio je u siječnju 2025. da su umirovljenicima namijenili dva “jačina” jednokratne pomoći i povećanje mirovina prema bruto društvenom proizvodu i indeksu potrošačkih cijena koji nije iznosio ni pet posto, točnije 4,49 posto. U kolovozu je isplaćena samo jedna jednokratna pomoć i to od 100 KM do 250 KM. Tom prilikom Vlada FBiH je zaobišla korisnike razmjernih mirovina, uključujući i one s mirovinama do 450 KM.

Kada su umirovljenici sve češće počeli spominjati masovne prosvjede, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike počelo je raditi na izmjenama Zakona o PIO-u. Umirovljenici su tražili usklađivanje mirovina prema prosječnoj plaći u FBiH i potrošačkoj košarici, tražili su zadržavanje prava na izvanredno povećanje mirovina.

Rezultat izmjena i dopuna Zakona o PIO-u je da su uvaženi zahtjevi umirovljenika iz članka 79. koji se tiče usklađivanja mirovina. Od 1. siječnja mirovine će rasti na temelju rasta prosječne plaće u FBiH i indeksa potrošačkih cijena u omjeru 60:40. Mirovine će se povećavati dva puta godišnje u siječnju i srpnju, dok je izvanredno povećanje mirovina ukinuto.

Umirovljenici u veljači očekuju povećanje siječanjskih mirovina za 11,6 posto.

Izmjenama je omogućeno da posmrtninu nakon ukopa umirovljenika ubuduće mogu naplatiti i oni koji nisu članovi obitelji, a koji su platili troškove ukopa.

Prema ranijem članku 147. Zakona o PIO-u pravo na posmrtninu nakon ukopa člana obitelji-umirovljenika imali su samo članovi uže obitelji, muž/žena, djeca.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u cijelosti je izmijenilo članak 81. koji se odnosi na izračun najnižih mirovina. Prema ovim rigoroznim izmjenama od 1. siječnja budući umirovljenici s manje od 20 godina staža i 65 godina života imat će mirovinu koja ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine.

U 2025. godini prosječna mirovina iznosila je 651 KM, a 60 posto tog iznosa iznosi 390 KM. Prije promjena ta je mirovina bila na najnižoj razini, a sada iznosi 599 KM.

Ministarstvo je objasnilo kako je do promjena došlo na zahtjev predstavnika umirovljenika.

Na kraju treba reći da je izmjene Zakona o PIO Vlada FBiH utvrdila 23. prosinca 2025. godine i uputila ih Parlamentu FBiH koji još nije razmatrao ove izmjene, a gdje su najavljene izmjene i dopune članka 81.

Iako zakon nije odobrio Parlament FBiH, resorni ministar Adnan Delić ranije je rekao da će se, bez obzira kada zakon bude donesen, primjenjivati ​​od 1. siječnja 2026. godine.

Izmjene članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kojima se uvodi novi izračun najniže mirovine, izazvale su veliku pozornost javnosti, točnije radnika. Radi se o tome da će oni koji od 1. siječnja 2026. idu u mirovinu s manje od 20 godina staža i 65 godina života imati mirovinu manju od najniže.

Izmjene i dopune Zakona o PIO usvojila je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i uputila ih Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema postojećem Zakonu o umirovljenicima, mirovina za manje od 20 godina staža i 65 godina života iznosi 599 KM.

Izmjenom članka 81. mirovina neće biti niža od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine. Sada prosječna mirovina iznosi 651 KM, a 60 posto ovog iznosa je 390 KM.

Nadalje, prema izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u, za 25 godina, a manje od 30 godina mirovina ne može biti niža od 70 posto prosječne mirovine. Kada se sada izračuna, to je 455 KM.

Za 30 godina staža i manje od 35 godina mirovina ne može biti niža od 75 posto prosječne mirovine. To je oko 488 KM, dok za 35 godina mirovinskog staža, a manje od 40 godina, mirovina ne može biti niža od 85 posto prosječne mirovine, koja preračunato iznosi 553 KM.

Za 40 godina mirovinskog staža mirovina ne može biti niža od 95 posto predviđene mirovine, što iznosi 618 KM.

– Nakon rata većina ljudi je samo gledala raditi i dobiti plaću jer su svi mislili da će se radnik i njegova prava stabilizirati. Mnogi ljudi nemaju staža i firme su propale pa ljudi ostaju bez staža, a takvih je 60 posto, znam od muža. I ti mislis da je 390 KM ok??? A s više staža treba povećati i mirovine… dok nam gospoda u foteljama otimaju kojekakve mirovine i viškove za najmanje 2.000 KM godišnje i to vam je ok – pita se čitatelj Faktora.

Većina misli isto.

– Najveći gubitnici su ljudi koji su izašli iz rata u kojem im je tvrtka uništena, a morali su raditi da bi živjeli. Poslodavac ne plaća ništa, samo kaže: “Ako nećeš ti, naći će se netko drugi” i tako gubiš 10 i više godina staža koje ne možeš nadoknaditi – stoji u komentarima.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović ponovio je za Faktor da se ne slažu s izmjenama članka 81. Zakona o PIO.

– Mi kao Sindikat i kao Udruženje uopće nismo sudjelovali u izradi izmjena zakona vezano za članak 81. I ja ću biti na Parlamentu FBiH i reagirat ću jer smo trebali sudjelovati i to je trebalo biti na Ekonomsko-socijalnom vijeću. Do sada smo imali dobar socijalni dijalog s Vladom Federacije i čudi me da izmjene Zakona o PIO nisu bile na ESV-u. Izmjene članka 81. za nas su neprihvatljive, nije u redu da mirovine ubuduće budu manje – kaže Kurtović.

Pitali smo kako će djelovati u Parlamentu FBiH.

– Očekujemo da taj dio članka 81. ne funkcionira. Mislim da to treba definirati na sve bolji i bolji način. Riječ je o pravima radnika. Osim toga, mi kao Federacija nemamo informaciju da li je prilikom donošenja ovih izmjena zakona bilo konsultacija s Federalnim zavodom za mirovinsko i invalidsko osiguranje – kazao je Kurtović.

Demobilisani borci su jedna od kategorija koja će biti pogođena primjenom izmjena člana 81. Zakona o PIO, jer nakon završetka rata mnogi od njih nisu imali firme u kojima su radili do agresije. Kad je riječ o zapošljavanju, uglavnom su radili na crno jer o tome odlučuje poslodavac, pa su godinama radili bez dana plaćenog staža.

– Mislim da ne bi trebalo proći. Uzeli su sve ovim promjenama. Umjesto da se nagrade oni s 35 godina staža u odnosu na one s 20 godina, oni se također kažnjavaju. Pa što su učinili za buduće penzionere – pita se demobilisani borac Hamza Krkalić.

Na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i uputila ga u parlamentarnu proceduru.

Izmjene zakona trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine i njima bi se, između ostalog, uveli novi parametri za povećanje mirovina, prema prosječnoj mirovini u FBiH i indeksu potrošačkih cijena u omjeru 60:40.

Tu su i izmjene članka 81., koji su mnogi prozvali diskriminirajućim, a tiče se izračuna najniže mirovine.

Predlagač zakona, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, navelo je da su izmjene “u skladu s Ustavom Federacije BiH i načelom zabrane diskriminacije”.

Prema postojećem Zakonu o PIO-u, najnižu mirovinu imaju osobe s 15 godina staža i 65 godina života, koja sada iznosi 599 KM, a izmjenama članka 81. to će se promijeniti. Izmjenama stoji da osobe s manje od 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine. Sada je prosječna mirovina 651 KM, a 60 posto je 390 KM.

Iako je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, bio mišljenja da izmjene Zakona o PIO ne bi trebale ići u Vladu FBiH dok ne prođu Ekonomsko-socijalno vijeće za područje Federacije BiH, jer se tiču ​​sadašnjih radnika, odnosno budućih umirovljenika, to se nije dogodilo.

Kurtovića smo zamolili za komentar, ali nije se oglasio.

Velik broj građana ovu izmjenu članka 81. smatra diskriminirajućom.

– Pogodili su najugroženiju kategoriju stanovništva. Nakon završetka rata svi koji su radili bili su na crno jer poslodavci nisu uplaćivali staž i to je trajalo deset godina. I danas ima onih koji pod svaku cijenu izbjegavaju platiti radni staž zaposlenicima, a ako ste radili od 1996. do danas, bez uplate radnog staža, možete imati najviše 16 godina staža, umjesto 27 ili 28 godina. I od takvih će napraviti socijalne slučajeve. Nisu dirali parlamentarce koji odu u mirovinu, dobiju otpremnine od 20 tisuća KM i nastave raditi. Oni nisu sporni. Osim toga, što je s ljudima koji su odradili 13 ili 14 godina staža i ne mogu u mirovinu. Hoće li vratiti tolike tisuće KM – samo je jedan od komentara.

Federalni zastupnici Almedin Aliefendić i Admir Čavalić pripremili su amandman na član 81. Zakona o PIO.

– Mi smo u našem prijedlogu predložili različite postotke, a najvjerojatnije ćemo kolega Čavalić i ja unijeti amandman koji će se odnositi na ovaj dio, iako ni to nije najbolje rješenje. To je vrlo složeno pitanje. Teška je to tema. Vlast je morala pokazati dodatni senzibilitet – kaže Almedin Aliefendić.

Kaže da se dovodi u pitanje i linearno povećanje mirovina.

– Najviše primaju oni s velikim mirovinama, a najmanje oni s najnižim mirovinama, što je diskutabilno – kaže Aliefendić.

Razgovarali smo i s Admirom Čavalićem.

– U amandmanu koji ćemo predložiti podići ćemo postotke za izračun najnižih mirovina za pet do deset posto. Ova se mirovina ne može svesti na socijalnu pomoć. Dakle, iznosi moraju biti puno veći, odnosno mirovina mora biti mirovina. Želimo vidjeti ima li u Saboru volje za izmjenom članka 81. – rekao je Čavalić.

U izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju u članku 81., između ostalog, stoji da se “Korisniku kojem je obiteljska ili invalidska mirovina određena u manjem iznosu od najniže svote mirovine utvrđene ovim člankom, isplaćuje najniža mirovina koja ne može biti niža od 90 posto prosječne mirovine isplaćene za prosinac prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava, prema podacima nositelja osiguranja”.

Ovaj dio je novina u odnosu na postojeći Zakon o PIO.

Prema onome što su nam objasnili u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje, u ovim izmjenama ima nelogičnosti.

U ovom članku promijenjen je izračun za najnižu mirovinu. Ukoliko ovaj članak bude usvojen na Vladi Federacije BiH, odnosno Parlamentu Federacije BiH, budući umirovljenik s 15 godina staža i 65 godina života imat će mirovinu koja ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine u Federaciji BiH. Sada je prosječna mirovina 651 KM, a od toga 60 posto iznosi 390 KM.

Prema postojećem Zakonu o PIO-u, osobe s 15 godina staža i 65 godina života imaju mirovinu od 599 KM, što je najniža mirovina u Federaciji BiH.

– Prema izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u, osoba koja s 15 godina staža ostvari npr. mirovinu koja će biti u visini 60 posto prosječne mirovine u FBiH, kada umre, a nakon njega mirovinu naslijedi bračni drug ili netko drugi iz obitelji, primjerice dijete, ta će mirovina biti veća od one koju je imao umrli! Istovremeno, u Zakonu postoji još jedan članak koji nije mijenjan, a koji kaže da jedan član obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu, koja iznosi 70 posto mirovine umrlog.

Zaista nije logično da osoba koja naslijedi mirovinu od člana obitelji koji je za života radio, uplaćivao taj staž, ima veću mirovinu nego što je imao pokojnik. To je u slučajevima kada je umrla osoba imala mirovinu koja je niža od 90 posto prosječne mirovine – kazali su nam u Zavodu PIO FBiH.