Sinoć je počelo ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed, s dva na tri. Naizgled mala promjena na satu, ali ozbiljan izazov za naše tijelo i svakodnevni život. Pomicanje sata utječe na mozak, san i zdravlje.

Promjene vremenskih uvjeta, posebice dugotrajne oborine, u kombinaciji s pomicanjem sata, mogu utjecati i na psihu i na fizičko stanje. Često se javljaju promjene raspoloženja i osjećaj blagog pada energije.

Iako se pomicanje sata u BiH provodi već četiri desetljeća, sve se više pažnje privlači njegovim utjecajima na zdravlje, posebice na san i cirkadijalni ritam, piše Nova.rs.

Sam čin pomicanja sata često nema dramatičan učinak, ali posljedice postaju vidljive već na početku radnog tjedna.

– U nedjelju se nećemo toliko osjećati, jer ćemo se probuditi u skladu s našim biološkim satom, ali već sutradan doći će do sudara biološkog i društvenog ritma. U ponedjeljak ćemo se morati probuditi prema našem društvenom satu. I shvatit ćemo da smo jedan sat ukrali snu i noći i dodali ga danu. To je dan u kojem ćemo imati najviše posljedica, bit ćemo umorniji, pospaniji i manje energije – dr. Dragan Hrnčić, neurofiziolog i stručnjak za poremećaje spavanja.

– Iako je riječ o pomaku od samo sat vremena, učinak na organizam nije zanemariv, jer pomičemo cijeli biološki ritam – naglašava Hrnčić.

Najosjetljivije skupine su ljudi s određenim navikama i zdravstvenim stanjem.

– Osobe koje pripadaju takozvanom kasnovečernjem kronotipu – “sovama”, koje inače teško rano ustaju – dodaje liječnica.

Posebno su izloženi adolescenti, ali i kronični bolesnici.

Iako je prilagodba relativno kratka, nagla promjena može biti izazov.

– Promjena će trajati do sedam dana, no problem je što se događa iznenada – kaže Hrnčić.

Posebno je važno izbjegavati navike koje dodatno remete san.

– Ljudi često posežu za većom količinom kave ili poslijepodne odrijemaju, umjesto 20 minuta, sat ili dva i tako dodatno odgađaju večernji san, što nije cilj – kaže liječnica.

Svjetlost također igra ključnu ulogu.

– Naš organizam vrijeme ne mjeri satom, već svjetlom. Danju je važno biti izložen svjetlu, a navečer stvarati mrak – taj pomak “navija” naš biološki sat – objašnjava dr. sc. Krigla.