Medvjed je ozlijedio četiri osobe u rezidencijalnoj četvrti Fukushime, na sjeveroistoku Japana.

Ovo je posljednji u nizu napada koji se odvijaju u dijelu zemlje gdje medvjedi posljednjih godina sve više ulaze u naseljena mjesta, javlja Euronews.

Nakon dojave iz tvornice Fukushima Steel Works o napadu na dvoje zaposlenika, policija i vatrogasci požurili su na mjesto događaja u četvrti Sasakino.

Na snimkama nadzornih kamera vidi se kako crni medvjed lovi radnika u blizini ulaza. Dok muškarac u svojim dvadesetima pokušava pobjeći, medvjed ga obara na tlo. Životinja je potom ušla u krug tvornice i ozlijedila još jednog radnika, muškarca u šezdesetim godinama.

Medvjed još uvijek nije uhvaćen. Vjeruje se da je u krugu druge tvrtke, koju je policija opkolila.

Zatvorene su dvije obližnje škole, uključujući i Osnovnu školu Noda, koja je nastavu održavala online i izdala upozorenje građanima da “izbjegavaju nepotrebne izlaske i čuvaju se”.

Ovaj napad uznemirio je stanovnike i oživio strahove od prošle godine, kada je zbog napada medvjeda na sjeveru zemlje također bila angažirana vojska.

Prošle godine u prefekturi Akita napadnuto je više od 60 ljudi, od kojih je četvero umrlo. Prema podacima japanskog Ministarstva okoliša, 2025. godina bila je rekordna s više od 230 napada medvjeda u kojima je 13 ljudi izgubilo život.

Stručnjaci pojašnjavaju da se sve češći upadi sve veće populacije medvjeda odvijaju u regiji čija populacija ubrzano stari i smanjuje se i gdje je sve manje ljudi obučenih za lov na ove životinje.

U ožujku je japanska vlada procijenila populaciju medvjeda na 57.800 i usvojila plan upravljanja koji poziva na sustavno smanjenje njihovog broja.

Planom je predviđeno da se u sljedećih pet godina broj općinskih suzbijanje medvjeda utrostruči na 2500, a broj zamki za medvjede udvostruči.

Nedavno su medvjedi viđeni i u zapadnim predgrađima Tokija, što je natjeralo službenike parka da postave dodatne zamke i objave upozorenja na društvenim mrežama.

Vlada je pojačala kampanju informiranja javnosti, pozivajući planinare i berače gljiva da provjere dojave o viđenjima medvjeda i da izbjegavaju boravak na otvorenom u ranim jutarnjim i večernjim satima, kada su medvjedi najaktivniji.

U priručniku Ministarstva zaštite okoliša savjetuje se ne paničariti pri susretu s medvjedom, već se polako povući bez okretanja leđa i bježanja. U slučaju napada, kao posljednja mjera navodi se ležanje na trbuhu, sklupčanje i rukama zaštititi vrat.

– Cilj je izbjeći smrtonosnu ozljedu – naveli su u priručniku.

Iran je obustavio komunikaciju sa Sjedinjenim Državama preko posrednika zbog izraelskih napada na Libanon, izvijestila je poluslužbena iranska novinska agencija Tasnim, citirajući CNN.

Prema pisanju agencije, iranski pregovarački tim više neće sudjelovati u pregovorima niti razmjenjivati ​​poruke s Washingtonom preko posrednika dok se ne ispune zahtjevi Teherana i Hezbollaha.

Tasnim navodi da je situacija u Libanonu bila ključni element prethodnog sporazuma o prekidu vatre, te tvrdi da je sporazum sada prekršen na svim frontama, uključujući i Libanon.

– Neće biti dijaloga dok se ne ispoštuju stajališta Irana i Hezbollaha – stoji u izvješću uz zahtjev za obustavom izraelske vojne operacije i potpunim povlačenjem izraelskih snaga s okupiranih područja.

Istodobno, iranski mediji javljaju da je Teheran potpuno blokirao Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza za transport nafte i plina. Iran je ranije tvrdio da dopušta određenim brodovima prolaz kroz ovaj strateški plovni put pod vlastitim uvjetima.

Također je najavljeno da će tjesnac Bab al-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim oceanom, biti blokiran takozvanom “frontom otpora”.

Iran je blizak saveznik jemenskog Houthi pokreta koji kontrolira značajan dio Jemena, zemlje smještene uz ovaj iznimno važan morski prolaz.

CNN ističe da su izvori iranski mediji.

Iran je spreman ispaliti znatno više projektila dugog dometa na Izrael i druge zemlje Bliskog istoka nakon što je brzo otkopao svoja podzemna skladišta, za što stručnjaci kažu da naglašava ograničenja američke strategije bombardiranja.

Koristeći jednostavnu opremu kao što su buldožeri i kiper kamioni, Iran je ponovno otvorio najmanje 50 od 69 ulaza u podzemne raketne baze tunela oštećenih u američkim i izraelskim napadima.

Analitičari procjenjuju da Iran još uvijek ima blizu tisuću projektila pohranjenih duboko pod zemljom, kojima bi sada mogao ponovno biti dostupan, piše CNN.

Napadi Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela tjednima su ograničavali pristup Irana podzemnim projektilima uništavajući ceste i zatrpavajući ulaze u tunele. Ali satelitske slike koje je analizirao CNN pokazuju kako se Iran odupro tim skupim vojnim kampanjama, sugerirajući da se raketni kapaciteti Teherana ne mogu uništiti samo ciljanjem ulaza u tunele.

Iako su Iran i SAD postigli preliminarni dogovor o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, pred nama su mjeseci rada na detaljima sporazuma.

Ako se sukob nastavi, Iran je u poziciji “nastaviti ispaljivati ​​projektile sve dok ima lansere i posadu, čak i ako se proizvodnja zaustavi”, rekao je Sam Lair, istraživač u Centru za proučavanje neproliferacije Jamesa Martina, koji analizira iranske raketne sposobnosti.

– Ništa ne sprječava da se lanseri ponovno naoružaju ogromnom zalihom projektila koje Iranci još posjeduju.

To je možda razlog zašto SAD oklijeva ponovno ući u sukob iako Izrael za to lobira.

Tijekom borbi, Iran je radio uz veliki rizik kako bi iskopao ulaze u tunele, a SAD i Izrael često su ciljali opremu korištenu za njihovo čišćenje.

Ti su radovi omogućili Teheranu da nastavi ispaljivati ​​projektile, iako znatno smanjenim intenzitetom.

Od prekida vatre prije više od sedam tjedana, napori Irana da obnovi baze značajno su se ubrzali.

CNN je utvrdio da je Iran dosad deblokirao 50 od 69 ulaza u tunele za 18 podzemnih raketnih postrojenja koje su napali SAD i Izrael.

Na primjer, u raketnoj bazi u Dezfulu do 12. svibnja ponovno su otvorena četiri od pet ulaza u podzemni objekt.

Iran je također popravio druge dijelove baza, uključujući ceste koje su SAD i Izrael bombardirali kako bi spriječili kretanje raketnih bacača.

Satelitske snimke pokazuju da su sada gotovo svi krateri zatrpani, a na dva mjesta ceste su čak i preasfaltirane.

– Američka vojska vješta je u postizanju taktičkog uspjeha, a zakopavanje i suprotstavljanje iranskim raketnim snagama izvrstan je primjer toga – rekao je Lair.

Međutim, ako nije popraćen nizom razumnih strateških ratnih ciljeva i ostvarivom teorijom pobjede, može se pretvoriti u strateški neuspjeh, dodao je.

Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell nije odgovorio na konkretna pitanja o nalazima CNN-a, ponovivši raniju izjavu da je “američka vojska najmoćnija na svijetu i ima sve što je potrebno da djeluje u vrijeme i na mjestu koje predsjednik odabere”.

Iranska mreža podzemnih raketnih baza, čija je izgradnja započela prije više od 20 godina, nudi značajnu zaštitu projektilima i lanserima.

Dubina objekata, od kojih se neki nalaze ispod stotina metara stijena, ograničava sposobnost američke i izraelske vojske da napadnu same baze.

Stručnjaci vjeruju da Iran još uvijek ima blizu 1000 projektila pohranjenih u podzemnim objektima.

Ta zaliha, smještena duboko ispod površine, vjerojatno nije pretrpjela značajniju štetu od napada na ulaze, pogotovo ako se uzme u obzir da je izraelska vojska na sličan način napala ulaze u tunele tijekom Dvanaestodnevnog rata prošle godine.

– Oni su se za ovakvu vrstu rata pripremali 20 godina – rekao je Timur Kadishev, viši istraživač na Institutu za istraživanje mira i sigurnosnu politiku Sveučilišta u Hamburgu, koji proučava iranske projektile.

– Vrlo su spremni, dodao je.

Kako bi ponovno otvorio baze, Iran je koristio raznu građevinsku opremu. Satelitske slike pokazuju utovarivače kako skupljaju krš dok kamioni pune kratere zemljom.

U bazi izvan Khomeina sredinom travnja, snimke su pokazale najmanje deset građevinskih vozila angažiranih na čišćenju ulaza.

Napadi na iranske tvornice također možda neće spriječiti Teheran da obnovi proizvodne kapacitete onoliko dugo koliko to žele SAD i Izrael.

Tijekom Dvanaestodnevnog rata neke od istih tvornica također su napadnute. Iako su nedavni napadi bili puno rašireniji, satelitske slike pokazale su da je Iran već obnovio neke od objekata koji su bili meta prošlog lipnja.

Procjene američkih obavještajnih službi pokazuju da je Iran već obnovio ključne vojne kapacitete, uključujući ponovno pokretanje proizvodnje bespilotnih letjelica i zamjenu lansera projektila i proizvodnih pogona.

– Iranci su prekoračili sve rokove koje je obavještajna zajednica postavila za obnovu – rekao je jedan američki dužnosnik za CNN.

Izraelski okupatori zapalili su džamiju i nekoliko palestinskih vozila u selu Jibiya, sjeverozapadno od Ramallaha, u petak ujutro, izvijestila je službena novinska agencija WAFA.

Lokalni izvori rekli su WAFA-i da su okupatori ušli u selo, zapalili džamiju i nekoliko vozila te ispisali rasističke parole po zidovima kuća.

U odvojenom incidentu, okupatori su napali palestinske kuće u gradu Al-Lubban al-Sharqiya, južno od Nablusa, izvijestila je WAFA.

Sigurnosni izvori rekli su agenciji da su napadači napali kuće duž glavne gradske ceste i razbili nekoliko vrata, izazivajući paniku među ženama i djecom.

Na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući istočni Jeruzalem, došlo je do eskalacije izraelskih vojnih operacija, uključujući racije, uhićenja, pucnjavu i pretjeranu upotrebu sile, uz sve veći broj napada okupatora na Palestince i njihovu imovinu.

Od listopada 2023. u napadima izraelske vojske i okupatora ubijeno je 1.155 Palestinaca, oko 11.750 ranjeno, a gotovo 22.000 uhićeno, prema službenim palestinskim podacima.

Vrane najčešće napadaju ljude u svibnju jer je to razdoblje kada u gnijezdima imaju mlade ili tek izležene ptiće koji uče letjeti.

Tada postaju izrazito teritorijalni i zaštitnički nastrojeni, pa svaki prolaznik, biciklist ili pas koji priđe gnijezdu može biti doživljen kao prijetnja.

Po svojim napadima posebno su poznate sive vrane i druge vrste vrana koje prave gnijezda na drveću u gradovima, parkovima i naseljima.

U svibnju i početkom lipnja mlade vrane često se mogu vidjeti na tlu ili na nižim granama. Roditelji tada kruže iznad i glasno vrište, a ponekad trče prema ljudima te ih čak mogu kljucati ili zakačiti pandžama po glavi.

Napadi su općenito pokušaj zastrašivanja, a ne stvarni napad s ciljem ozljeđivanja. Najčešći ciljevi su:

– ljudi koji prolaze ispod stabla s gnijezdom,

– ljudi sa šeširima ili sjajnim predmetima,

– biciklisti i trkači jer se brzo kreću,

– psi koji vrane vide kao predatore.

Ako vas vrana počne slijediti ili letjeti na vas:

– mirno se udaljite od tog područja,

– nemojte agresivno mahati rukama,

– ne dirajte mladunce na tlu,

– zaštitite glavu torbom ili rukom ako vas boli,

– izbjegavajte isto mjesto nekoliko dana ako znate gdje je gnijezdo.

Ornitolozi često objašnjavaju da vrane pamte lica ljudi i mogu prepoznati ljude koji su ih prethodno uznemirili. Zbog toga ponekad ista osoba više puta doživi “napad” na istom mjestu.

To je inače sezonska pojava i obično završava krajem lipnja kada mladi ptići ojačaju i napuste gnijezda.

Ako ste jedan od milijuna entuzijasta, IT administratora ili igrača koji koriste alate za praćenje CPU temperature i performansi hardvera, obratite pažnju.

Tvrtka CPUID potvrdila je da je njihova stranica bila meta napada, a prema posljednjoj analizi Kaspersky GReAT tima, situacija je ozbiljnija nego što se prvobitno mislilo.

Iako je prvotno objavljeno da je kompromis trajao samo šest sati, istraživači su utvrdili da su maliciozni linkovi bili aktivni punih 19 sati.

Tijekom tog razdoblja, umjesto originalnih datoteka, korisnici su sa službenih stranica preuzimali modificirane pakete koji su sadržavali tzv. STX WAR.

Radi se o funkcionalnom “backdoor” malwareu koji napadačima omogućuje potpuni udaljeni pristup zaraženom računalu i krađu osjetljivih podataka.

Napad nije zahvatio samo dva najpoznatija programa, već ukupno četiri CPUID proizvoda.

Napadači su koristili provjerenu taktiku. U legitiman softver umetnuli su zlonamjernu biblioteku pod nazivom CRYPTBASE.dll. Stručnjaci savjetuju da datoteku CRYPTBASE.dll potražite unutar mape u koju ste instalirali CPU-Z ili HWMonitor. Ako je ta datoteka “nepotpisana” (nema digitalni certifikat tvrtke), vaš je sustav vjerojatno ugrožen.

Pokrenite potpuno skeniranje svojim antivirusnim softverom. Na sreću, budući da su napadači koristili već poznatu infrastrukturu, većina suvremenih antivirusnih rješenja već prepoznaje i blokira ovaj malware.

Ako ste napredni korisnik, provjerite DNS zapisnike za sumnjive veze s nepoznatim domenama.

Zanimljivo je da su istraživači ovaj napad povezali s kampanjom iz ožujka ove godine, kada su na sličan način distribuirani lažni FileZilla klijentski instalacijski paketi, što ukazuje na organiziranu skupinu koja cilja na popularne besplatne alate.

– Napadi na opskrbni lanac jedni su od najtežih za obranu jer korisnici s pravom vjeruju službenim web stranicama – rekao je Kaspersky, dodavši kako su u posljednjih godinu dana takvi napadi postali najčešća prijetnja tvrtkama diljem svijeta.

Iranski mediji izvijestili su o eksplozijama u središnjem gradu Isfahanu u srijedu navečer, s aktiviranom protuzračnom obranom u nekoliko dijelova zemlje, unatoč dvotjednom prekidu vatre sa Sjedinjenim Državama.

Novinska agencija Mehr izvijestila je da su eksplozije odjeknule u Isfahanu, ne navodeći uzrok ili moguću štetu.

Mediji su izvijestili da je protuzračna obrana aktivirana i u nekoliko iranskih gradova, uključujući Kerman, Isfahan, Parand i Robat Karim.

Nakon pakistanske posredničke uloge, američki predsjednik Donald Trump u utorak je najavio dvotjedno primirje s Iranom, rekavši da je Teheran predstavio izvediv prijedlog pregovora od deset točaka.

Objava je stigla manje od dva sata prije roka koji je Trump opetovano produljivao Iranu da ponovno otvori Hormuški tjesnac i prihvati sporazum ili se suoči s uništenjem cijele svoje civilizacije.

Izraelska vojska (IDF) objavila je u srijedu da je zaustavila napade na Iran nakon što je okončala val napada tijekom noći, ali je naglasila da je i dalje spremna odgovoriti na svako kršenje primirja koje je objavio Washington.

“U skladu s direktivama političkog vodstva, IDF je prekinuo vatru u operaciji protiv Irana i potpuno je spreman vojno odgovoriti na svako kršenje”, objavila je vojska u objavi na platformi društvenih medija X.

“Tijekom noći, IDF je izveo široki val napada gađajući položaje za lansiranje projektila i lansere diljem Irana, kako bi značajno smanjio svoje vojne sposobnosti”, stoji u priopćenju.

Vojska je dodala da “nastavlja provoditi ciljane kopnene operacije protiv Hezbollaha” u Libanonu.

Izrael podržava odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da dva tjedna obustavi udare na Iran, ali primirje ne uključuje Libanon, priopćeno je tijekom dana iz ureda premijera Benjamina Netanyahua, javlja Reuters.

Izraelska vojska napala je više od 100 lokacija “unutar deset minuta” u Libanonu, u najvećem koordiniranom napadu od početka trenutne ofenzive u zemlji, priopćila je vojska u srijedu, javlja Anadolija.

Vojno priopćenje tvrdi da su napadi bili usmjereni na mjesta povezana s Hezbollahom u više područja u Bejrutu, dolini Beqaa i južnom Libanonu.

Vojska je tvrdila da su ciljana mjesta uključivala zapovjedne i kontrolne centre i drugu infrastrukturu korištenu za pokretanje napada na izraelske ciljeve.

Hezbolah nije odmah komentirao izraelsku tvrdnju.

Napadi su uslijedili nekoliko sati nakon što su SAD i Iran u utorak objavili dvotjedno primirje s ciljem otvaranja puta konačnom dogovoru o okončanju rata koji su Washington i Tel Aviv pokrenuli protiv Teherana 28. veljače, u kojem su tisuće ubijene i ranjene.

Pakistanski posrednici rekli su da primirje uključuje Libanon, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao da nije.

Hezbolah se do sada pridržavao primirja unatoč nastavljenim izraelskim napadima.

Libanonski mediji izvijestili su da je najmanje osam ljudi ubijeno, a 22 ranjeno u izraelskom napadu na južni libanonski grad Sidon u srijedu nakon što je proglašen prekid vatre.

Izrael je izveo zračne napade i kopnenu ofenzivu u južnom Libanonu od Hezbollahovog prekograničnog napada 2. ožujka, unatoč prekidu vatre koji je stupio na snagu u studenom 2024.

Libanonske vlasti su priopćile da je od tada u izraelskim napadima ubijeno najmanje 1530 ljudi, a 4812 ranjeno.

Zamjenik iranskog ministra mladeži i sporta Alireza Rahimi pozvao je mlade da formiraju “ljudski lanac” oko elektrana u zemlji suočeni s prijetnjama SAD-a da će uništiti postrojenja.

U video obraćanju Rahimi je pozvao “mlade, sportaše, umjetnike, studente i profesore” da se okupe oko “nacionalnih resursa koji pripadaju budućnosti Irana”, bez obzira na politička uvjerenja.

Poziv je uslijedio nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio novim napadima na iransku infrastrukturu ako Teheran ne otvori Hormuški tjesnac do roka.

Trump je ponovno pomaknuo rok za Iran da postigne dogovor ili otvori Hormuški tjesnac, ovaj put s ponedjeljka na utorak.

Zaprijetio je da će Iran, ako ne bude dogovora, “čekati pakao”.

Iranska državna novinska agencija IRNA izvijestila je u ponedjeljak da je Teheran odbio najnoviji prijedlog primirja, nakon čega je Trump izdao zlokobno upozorenje da je rok u utorak u 20 sati konačan.

– Neće imati mostove. Neće imati elektrane. Neće imati ništa – rekao je Trump.

Nakon što je glavni tajnik UN-a António Guterres upozorio SAD da su napadi na civilnu infrastrukturu zabranjeni međunarodnim pravom, Trump je rekao novinarima da ga “uopće ne brine” mogućnost da takvi napadi počine ratne zločine.