Okružno javno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu odlučilo je da ne provodi istragu protiv Nenada Nešića zbog sumnje da je na predizbornom skupu nudio pomoć pri zapošljavanju u policijskim agencijama u zamjenu za izborni rezultat.

Tužiteljstvo je odbacilo kaznenu prijavu Transparency Internationala u BiH (TI BiH), jer, kako su naveli, ne može utvrditi identitet osobe čiji se glas čuje na dostavljenom audio snimku.

Ovakva odluka je donesena iako je Nešićeva stranka Demokratski narodni savez (DNS) u zvaničnom saopćenju pred izbornom komisijom potvrdila da je upravo Nešić izrekao sporne riječi, uz obrazloženje da nije obećao zapošljavanje samo članovima stranke, već pomoć svim Višegrađanima pri prijavama za posao, objavila je ova organizacija na svom portalu. Transparentno.ba.

TI BiH podnio je kaznenu prijavu u rujnu 2024. godine na temelju audio snimka predizbornog skupa DNS-a u Višegradu, na kojem Nešić poziva okupljene na “dobar rezultat” i pobjedu na izborima, a zatim govori o mogućnostima zapošljavanja Višegrađana u institucijama i policijskim agencijama na razini BiH.

– Ne znam jeste li vidjeli, prije par dana je raspisan natječaj za Graničnu policiju, vičite ako imate koga prijaviti, javite se, ja ću pomoći. Dogovorit ću se s kolegama u Vijeću ministara da Višegrad dobije određeni broj ljudi koji će raditi u Graničnoj policiji. Također, postoji konkurs u SIPA-i, postoji konkurs u DKPT. Riječ je o sigurnosnim agencijama gdje mogu nekako uskočiti – rekao je Nešić, ističući da ne pravi razliku između članova i aktivista SNSD-a i DNS-a.

Postupajući tužitelj je u travnju 2026. godine donio rješenje o neprovođenju istrage, uz zaključak da nije moguće utvrditi da se na snimku čuje Nenad Nešić. Ono što tužiteljstvo ne može utvrditi, utvrdila je Općinska izborna komisija Višegrad. Ovo povjerenstvo je, podsjećaju iz Transparencya, nakon njihovog izvještaja utvrdilo da je Nešić spornim obraćanjem prekršio Izborni zakon BiH, zbog čega je njegova stranka DNS kažnjena sa 3.000 KM.

DNS u tom postupku nije sporio da je Nešić govornik sa snimka, već je tvrdio da njegove riječi ne predstavljaju obećanje zaposlenja, već ponudu pomoći svim Višegrađanima koji ispunjavaju uslove konkursa, čime je stranka zapravo potvrdila identitet govornika i autentičnost obraćanja, osporavajući samo njegovo značenje i pravnu kvalifikaciju.

TI BiH uložio je žalbu na odluku o neprovođenju istrage, navodeći da su Tužiteljstvu dostavljeni audio zapis, fotografije, medijski izvještaji, objave s društvenih mreža, odluka OIK-a i saopćenje DNS-a, te zatražio saslušanje Nešića i organizatora skupa. Glavna tužiteljica je odbacila prijavu, ponovivši da nije moguće utvrditi identitet govornika niti mjesto snimanja, napominjući da bi neovlašteno snimanje moglo biti osnov za kazneni progon osobe koja ga je snimila.

– Ovakvim pristupom Tužiteljstvo zanemaruje dokaze i činjenice koje su izborni organi već razmatrali prilikom utvrđivanja odgovornosti DNS-a, uz napomenu da postoji mogućnost krivičnog gonjenja osobe koja je neovlašteno snimala i dokumentirala govor na predizbornom skupu, uprkos činjenici da se radi o javnom skupu, kao i postojanju javnog interesa da se upozori na počinjenje kaznenog djela, što je zakonom dopušteno.

Drugim riječima, tužiteljstvo poručuje da je, umjesto istrage izbornih zlouporaba javnih dužnosnika, spremno istraživati ​​one koji takve incidente prijavljuju, što može djelovati preventivno na građane, zviždače i druge osobe koje prijavljuju izborne nepravilnosti i zlouporabe javnih resursa – navodi Transpareny.

Dodaju da je odluka Tužiteljstva posebno zabrinjavajuća u kontekstu nedavnih postupaka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, koje je poruke poput “tko traži glasove, mora i raditi” i “premijer ima torbu” najviših dužnosnika Republike Srpske ocijenilo “izjavama i šalama”.

– Ovakvim odlukama šalje se poruka da ni otvorena obećanja materijalne koristi biračima neće biti učinkovito sankcionirana.

Ovaj slučaj nije iznimka, već dio šireg obrasca pravosudne neučinkovitosti. Prema saznanjima TI BiH, više od polovine prijava korupcije završi naredbom o neprovođenju istrage, dok se skoro 30 posto pokrenutih istraga naknadno obustavi.

Kada tužitelji odbiju ispitati dostupne dokaze, a vlasti svedu obećanja financirana javnim novcem na šalu ili neobaveznu izjavu, integritet izbornog procesa dodatno se narušava.

Time se ostavlja prostor javnim dužnosnicima da radna mjesta, proračunska sredstva i druga javna sredstva koriste kao instrument političke promocije, bez učinkovite institucionalne reakcije i odvraćajućih sankcija – zaključio je Transparency International.

Okružno javno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu odlučilo je da ne provodi istragu protiv Nenada Nešića zbog sumnje da je na predizbornom skupu nudio pomoć pri zapošljavanju u policijskim agencijama u zamjenu za izborni rezultat.

Tužiteljstvo je odbacilo kaznenu prijavu Transparency Internationala u BiH (TI BiH), jer, kako su naveli, ne može utvrditi identitet osobe čiji se glas čuje na dostavljenom audio snimku.

Ovakva odluka je donesena iako je Nešićeva stranka Demokratski narodni savez (DNS) u zvaničnom saopćenju pred izbornom komisijom potvrdila da je upravo Nešić izrekao sporne riječi, uz obrazloženje da nije obećao zapošljavanje samo članovima stranke, već pomoć svim Višegrađanima pri prijavama za posao, objavila je ova organizacija na svom portalu. Transparentno.ba.

TI BiH podnio je kaznenu prijavu u rujnu 2024. godine na temelju audio snimka predizbornog skupa DNS-a u Višegradu, na kojem Nešić poziva okupljene na “dobar rezultat” i pobjedu na izborima, a zatim govori o mogućnostima zapošljavanja Višegrađana u institucijama i policijskim agencijama na razini BiH.

– Ne znam jeste li vidjeli, prije par dana je raspisan natječaj za Graničnu policiju, vičite ako imate koga prijaviti, javite se, ja ću pomoći. Dogovorit ću se s kolegama u Vijeću ministara da Višegrad dobije određeni broj ljudi koji će raditi u Graničnoj policiji. Također, postoji konkurs u SIPA-i, postoji konkurs u DKPT. Riječ je o sigurnosnim agencijama gdje mogu nekako uskočiti – rekao je Nešić, ističući da ne pravi razliku između članova i aktivista SNSD-a i DNS-a.

Postupajući tužitelj je u travnju 2026. godine donio rješenje o neprovođenju istrage, uz zaključak da nije moguće utvrditi da se na snimku čuje Nenad Nešić. Ono što tužiteljstvo ne može utvrditi, utvrdila je Općinska izborna komisija Višegrad. Ovo povjerenstvo je, podsjećaju iz Transparencya, nakon njihovog izvještaja utvrdilo da je Nešić spornim obraćanjem prekršio Izborni zakon BiH, zbog čega je njegova stranka DNS kažnjena sa 3.000 KM.

DNS u tom postupku nije sporio da je Nešić govornik sa snimka, već je tvrdio da njegove riječi ne predstavljaju obećanje zaposlenja, već ponudu pomoći svim Višegrađanima koji ispunjavaju uslove konkursa, čime je stranka zapravo potvrdila identitet govornika i autentičnost obraćanja, osporavajući samo njegovo značenje i pravnu kvalifikaciju.

TI BiH uložio je žalbu na odluku o neprovođenju istrage, navodeći da su Tužiteljstvu dostavljeni audio zapis, fotografije, medijski izvještaji, objave s društvenih mreža, odluka OIK-a i saopćenje DNS-a, te zatražio saslušanje Nešića i organizatora skupa. Glavna tužiteljica je odbacila prijavu, ponovivši da nije moguće utvrditi identitet govornika niti mjesto snimanja, napominjući da bi neovlašteno snimanje moglo biti osnov za kazneni progon osobe koja ga je snimila.

– Ovakvim pristupom Tužiteljstvo zanemaruje dokaze i činjenice koje su izborni organi već razmatrali prilikom utvrđivanja odgovornosti DNS-a, uz napomenu da postoji mogućnost krivičnog gonjenja osobe koja je neovlašteno snimala i dokumentirala govor na predizbornom skupu, uprkos činjenici da se radi o javnom skupu, kao i postojanju javnog interesa da se upozori na počinjenje kaznenog djela, što je zakonom dopušteno.

Drugim riječima, tužiteljstvo poručuje da je, umjesto istrage o izbornim zlouporabama javnih dužnosnika, spremno istraživati ​​one koji takve incidente prijavljuju, što može djelovati preventivno na građane, zviždače i druge osobe koje prijavljuju izborne nepravilnosti i zlouporabe javnih resursa – navodi Transpareny.

Dodaju da je odluka Tužiteljstva posebno zabrinjavajuća u kontekstu nedavnih postupaka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, koje je poruke poput “tko traži glasove, mora i raditi” i “premijer ima torbu” najviših dužnosnika Republike Srpske ocijenilo “izjavama i šalama”.

– Ovakvim odlukama šalje se poruka da ni otvorena obećanja materijalne koristi biračima neće biti učinkovito sankcionirana.

Ovaj slučaj nije iznimka, već dio šireg obrasca pravosudne neučinkovitosti. Prema saznanjima TI BiH, više od polovine prijava korupcije završi naredbom o neprovođenju istrage, dok se skoro 30 posto pokrenutih istraga naknadno obustavi.

Kada tužitelji odbiju ispitati dostupne dokaze, a vlasti svedu obećanja financirana javnim novcem na šalu ili neobaveznu izjavu, integritet izbornog procesa dodatno se narušava.

Time se ostavlja prostor javnim dužnosnicima da radna mjesta, proračunska sredstva i druga javna sredstva koriste kao instrument političke promocije, bez učinkovite institucionalne reakcije i odvraćajućih sankcija – zaključio je Transparency International.

Tužiteljstvo BiH odlučilo je da neće provoditi istragu protiv Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS-a i lidera SNSD-a, zbog proklinjanja genocida na sastanku čelnika političkih stranaka na državnoj razini (Trojka-SNSD-HDZ) u hotelu Grand u Konjicu u lipnju 2023. godine.

Kaznena prijava Tužiteljstvo BiH protiv Dodika podnio je Jasmin Duvnjak, izaslanik u Domu naroda FBiH u prošlom sazivu, koji je u prijavi naveo da je Dodik na ovaj način grubo minimizirao, negirao ili pokušao opravdati zločin genocida koji se dogodio u Srebrenici 1995. godine.

Postupajući po nalogu Tužiteljstva, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prikupila je podatke s internetskih preglednika, odnosno tekstove s internet portala koji govore o tom događaju.

Također, kao svjedoci su saslušani podnositelj zahtjeva Jasmin Duvnjak, kao i ministar obrane BiH Zukan Helez koji je prisustvovao sastanku.

SIPA je dostavila i službenu zabilješku u kojoj stoji da sastanak nije audio ni video sniman te da ne postoji transkript sa sastanka.

– Uzimajući u obzir navode kaznene prijave i provedene provjere, tijekom kojih je uhićen i podnositelj kaznene prijave, te uvidom u druge materijalne dokaze, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je ocijenilo da u konkretnom slučaju ne postoji osnov sumnje na obilježje kaznenog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, mržnje i netrpeljivosti iz članka 145.a stavak 3. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine – stoji u odluci koju je potpisala tužiteljica Biljana Golijanin.

U obrazloženju odluke, između ostalog, stoji da je “potrebno da konkretno postupanje bude objektivno podobno za izazivanje nasilja i mržnje”.

– Imajući u vidu činjenični opis kaznenog djela iz članka 145.a Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, isti bi morao sadržavati činjenice i okolnosti koje se odnose na namjerno ponašanje prijavljenog i koje bi sadržavale svijest prijavljenog da upućivanjem pogrdnih riječi izaziva ili može izazvati nacionalnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima, u konkretnom slučaju, a na temelju raspoloživih dokaza u predmetu nije utvrđena takva namjera ili namjera – navodi se, između ostalog.

Također se ističe da je “sastanak bio zatvorenog tipa, da nije sniman, odnosno ne postoji transkript sastanka, te s tim u vezi nije bilo moguće pribaviti dokaze koji bi potkrijepili osnov sumnje, a u svjetlu drugih pribavljenih dokaza kao što su izjave saslušanih svjedoka, kao i imajući u vidu činjenicu da su mediji dalje prenijeli izjave uvaženog ministra obrane BiH Zukana Heleza”.

– Radnju izvršenja promatramo kroz posljedice, odnosno potrebno je da su poduzete radnje koje stvaraju ili produbljuju mržnju, odnosno posljedica poduzetih radnji treba biti takva da javnost osjeti potrebu reagirati na izrečene izjave, točnije poduzeti neke društveno nedopuštene radnje, koje se u konkretnom slučaju nisu ni dogodile nakon predmetnog događaja jer nema dokaza da je kazneno djelo počinjeno na način da potiče širu javnost na nasilje – stoji u rješenju iz kojeg se zaključuje da prijavljeno djelo nije bilo kazneno djelo.

Cijelu odluku možete vidjeti u nastavku.