Dok građani Kantona Sarajevo ponovo inventiraju kanistere jer vodovod puca, Uprava KJP Vodovod i kanalizacija “pečat” raspisuje natječaje za izvršne direktore i na čelo laboratorija navodno postavlja kadrove sa sumnjivim diplomama.

Zastupnik u Skupštini KS Faruk Kapidžić (SDA) postavio je niz pitanja rukovodstvu Vodovoda i kanalizacije u vezi s lažiranjem izvještaja o više od 70 posto gubitaka vode, fiktivnim tenderima i oprostom dugova povlaštenim dužnicima, dok dug poduzeća doseže 22 milijuna KM, a zaposlenici tvrde da najvažnijim objektom upravlja osoba bez odgovarajućeg stručnog znanja.

A to što pumpe gore, cijevi pucaju, nije strašno, najvažnije je raspisati natječaje za imenovanje više izvršnih direktora.

Tako je ViK Sarajevo raspisao novi natječaj za izbor člana Uprave ovog poduzeća, a pojedini predstavnici, ali i uposlenici koji su se javili portalu Faktor pitaju zašto nije raspisan natječaj za Nermina Kapidžiju, jer je on dobio novo zaduženje u novoj organizaciji u JKP Vodovod i kanalizacija.

Točnije, Kapidžija u ovom trenutku, kako je Faktoru potvrđeno iz ove kompanije, upravlja sa blizu 200 ljudi i povjeren mu je najvažniji dio ViK-a, a to je samo srce vodovoda, laboratorij.

Zaposlenici, ali i zastupnici u Skupštini KS pitaju zašto nije raspisan konkurs za Nermina Kapidžiju, s obzirom da je on dobio dodatnu obavezu koju nije imao u prethodnom konkursu, koji je, kako ističu i jedni i drugi, za njega raspisan mimo procedure jer mu prethodni mandat nije istekao.

No sve to nije spriječilo upravu tvrtke da raspiše novi natječaj za člana Uprave.

A da situacija bude jasnija, novom reorganizacijom broj izvršnih direktora smanjen je s četiri na tri izvršna direktora, tako da su izvršni direktor tvornice ViK i izvršni direktor za razvoj i investicije ove tvrtke podijelili taj sektor.

Sada je raspisan natječaj za jednog izvršnog direktora, ali ne za Nermina Kapidžiju jer je, kako tvrde neki zaposlenici u ovoj firmi poznati redakciji Faktora, zakamufliran činjenicom da nije promijenjen naziv sektora izvršnog direktora kojim rukovodi. No, opis posla je vrlo dobar jer sada upravlja samim srcem vodovoda i laboratorijem, što znači da je ViK dužan raspisati novi natječaj za Kapidžiju.

Zastupnik Kapidžić upitao je Upravu ViK-a, odnosno direktora Adnana Šeraka, povodom ovog i drugih dešavanja u ovom javnom poduzeću:

– Da li je imenovanjem Nermina Kapidžije na mjesto izvršnog direktora u ViK-u u ožujku ove godine prekršen Statut Društva, s obzirom da mu mandat ističe u novembru ove godine?

– Je li točno da je izvršni direktor za ekonomsko-pravne poslove (SEP) ponovno imenovan unatoč evidentiranom dugu ViK-a u iznosu od 22 milijuna KM i kada je točno provedena natječajna procedura za navedeno imenovanje?

– Je li po nalogu izvršnog direktora ponovno uključenje pojedinih dužnika bez podmirenja dugova, među kojima je i vlasnik višemilijunske vile koji za vodu duguje više od 17.000 KM i koga zapravo štitite?

– Je li istina da neke investitore ucjenjujete izdavanjem tehničkih suglasnosti u zamjenu za “medijsku zaštitu”?

– Zašto vam je trebalo više od 100 dana da zamijenite vodovodne i kanalizacijske cijevi u Radićevoj ulici u dužini od stotinjak metara, a imate više od 700 zaposlenih?

– Je li točno da vršite pritisak na zaposlenike da urede izvješće u dijelu koji se odnosi na gubitke vode u sustavu i jesu li stvarni gubici, unatoč svim dosadašnjim ulaganjima, stalno veći od 70 posto?

– Da li ViK bivšem radniku, sada samostalnom obrtniku, plaća usluge pravnog zastupanja u iznosu od oko 3.500 KM mjesečno?

– Da li je ViK izvršio isplatu bivšem radniku za usluge revizije u iznosu od 6.000 KM?

– Jesu li dva člana Nadzornog odbora ViK-a iz Centrotransa u kojem ste nekada radili?

– Da li je istina da NRW (jedinicu/projekt za smanjenje neohodovane vode) vodi čitač vodomjera Nermin Kapidžija sa dvije diplome fakulteta Goražde i Kiseljak?

Bonus pitanje za besplatni doktorat iz ekonomije:

Na kojem se fakultetu izučava poslovni model koji primjenjujete u ViK-u, a prema kojemu, s poskupljenjem usluga građanima, istovremeno rastu i dugovi ViK-a:

a) Internacionalno sveučilište u Goraždu

b) Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Kiseljak?

I nije dugo trebalo da iz Vodovoda i kanalizacije odgovore na objavu Faruka Kapidžića. Njihov odgovor možete vidjeti u nastavku.

Sustav EMIS, u koji se godinama kune Naida Hota-Muminović, ministrica obrazovanja KS u mirovini, zakazan je za tko zna kada.

Lani su dramu s EMIS-om proživljavali pristupnici koji su se javljali na natječaje u osnovnim i srednjim školama te roditelji koji su se prijavljivali za vrtiće, a problem se vratio i radnicima koji su se javljali na natječaje u osnovnim i srednjim školama.

Naime, velikom broju kandidata nije priznat radni staž prilikom bodovanja na natječajima jer, prema njihovim tvrdnjama, podaci o radnom mjestu u prijavama nisu odgovarali poslovima koje su radnici obavljali. Kandidati kažu da su svjedoci brojnih nepravilnosti u EMIS sustavu.

Situacija je izuzetno ozbiljna, kaže Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja KS, te navodi da prilikom prijave u PIO/MIO kandidati nisu evidentirani u skladu sa potpisanim ugovorima o radu.

– U praksi to znači da je kandidat radio kao voditelj skupine u produženom boravku, a u prijavi je naznačeno da je radio kao školski pedagog.

Ovo radno iskustvo se ne uzima u obzir prilikom bodovanja. Podaci iz prijava ne odgovaraju poslovima koje su kandidati radili.

Prilikom prijave na natječaj kandidati su koristili upute EMISA-e, dok je nadležna inspekcija postupila drugačije. Kandidati su oštećeni i nisu im bodovani posao koji godinama rade i časno rade – kaže Sivro.

Brojni kandidati potvrdili su ovu priču na društvenim mrežama i upozoravaju da nisu točno bodovani.

– Nekome je odbijeno nekoliko godina staža. Meni je npr. 6 godina od nadzora i to u Povjerenstvu koje se vodilo uputama, a ne Pravilnikom naravno. Jer se upis ne slaže s radnim mjestom u PIO izvodu.

Paradoks je da čak i da smo ulazili prema izvatku PIO-a, Povjerenstvo to sigurno ne bi verificiralo. Isto se događa i s asistentima koji su se javili na natječaj – napisala je jedna kandidatkinja.

– S obzirom na to da je staž stečen kao asistent u odjelu negdje bodovan s 0,5, a negdje s 0,75, žalio sam se Povjerenstvu, na 0,5, što je odbijeno, te u dvije škole i Inspekciji. No, dobila sam isti odgovor kao i moje kolegice iz produženog boravka.

Vodila sam se uputama iz Modula i Pravilnika. S obzirom na to da u veljači nisam mogla potpisati ugovor, jer sam postala majka (ostale kolegice u drugim školama jesu), i zaista nisam mogla dobiti informaciju na drugim mjestima, konkretno u pojedinim školama, gdje se spominje “Potvrda” (koja se ne spominje ni u Pravilniku, ni u Uputama iz Modula), kojom bih trebala potvrditi da sam radila kao asistent, jer kao takva nisam bila prijavljena.

Bila sam savjetnik za razrednu nastavu ili suradnik u nastavi u osnovnoj školi, ništa od navedenog ne postoji u EMIS-u pri upisu u praksu – piše druga kandidatkinja.

Kandidati pitaju i zašto im je prilikom provjere uskraćen upis staža jer, kako navode u uputama EMIS-a, stoji da staž upisuju kako je napisano u ugovorima, s obzirom na to da šifre i zanimanja upisana u PIO/MIO ne odgovaraju ugovorima.

– Ako Ministarstvo obrazovanja KS ne može osigurati da škole prijavljuju radnike u evidencije mirovinskog i invalidskog osiguranja (PIO) u skladu s poslovima koje stvarno obavljaju, onda neka izmijeni Pedagoške standarde i normative obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi i Nastavne planove i programe te ih uskladi s nomenklaturom zanimanja i šiframa zanimanja.

Ako to ne mogu neka daju ostavke i neka ministrica Hota-Muminović i njene kolege daju otkaz na poslu. Također, tražimo da odmah isprave nezakonitosti i nepravde koje čine kroz EMIS sustav zapošljavanja radnika – kazao je Sivro.

Iako su pitali, od ministrice Hota-Muminović nisu dobili odgovor, a teško da će ga i dobiti.

Federalna uprava civilne zaštite raspisala je natječaje za nekoliko radnih mjesta, iako su većina tih pozicija već popunjena državnim službenicima, dok istovremeno Vlada Federacije BiH izbjegava zauzeti jasan stav o statusu privremeno imenovanog ravnatelja Aldina Brašnjića.

Prema Faktorovim saznanjima, stegovna prijava protiv Brašnjića odbačena je bez jasnog obrazloženja, a cijeli slučaj vezan uz Brašnjića već je predmet istrage POSKOK-a.

Iako se Vlada Federacije BiH službeno nije izjasnila o natječajima koje je raspisala Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ), u prvoj polovici lipnja objavljena su dva natječaja.

Menadžment FUCZ-e traži četiri pripravnika, šefa Kabineta direktora, glavnog inspektora, šefa Odsjeka za uništavanje eksplozivnih naprava, višeg stručnog suradnika za zaštitu na radu, inspektora za vatrogastvo u Sarajevu i stručnog suradnika za pripremu specijaliziranih jedinica.

I sve to ne bi bilo čudno da na većini ovih pozicija državni službenici ne rade godinama.

Jasmina Biščević – Tokić (SDA), zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, u travnju je pitala FUCZ, Agenciju za državnu službu Federacije BiH i Vladu FBiH kako je moguće raspisivati ​​natječaj za radna mjesta na kojima već rade državni službenici i kako taj natječaj može raspisivati ​​privremeno postavljeni ravnatelj kojeg također istražuje POSKOK.

Odgovor na zastupnička pitanja nikada nije stigao, a zakon i Poslovnik o radu Vlade FBiH kažu da je odgovor morao biti proslijeđen zastupniku, jer su federalni organi uprave dužni to učiniti prema članku 239. Također, institucije i pojedinci dužni su dostaviti jasnije odgovore u roku od 15 dana od dana postavljanja zastupničkog pitanja.

Biščević – Tokić kazala je za Faktor da je parlamentarni nadzor nad institucijama i tijelima zagarantiran Ustavom, te da je detaljno uređen kroz propise Parlamenta FBiH i Vlade FBiH.

Pažnju su izazvale i informacije uposlenika FUCZ-a koji tvrde da se protiv pomoćnika direktora koji već godinama sjede na tim pozicijama ne vode disciplinski postupci.

Potom je Administrativnoj komisiji Vlade Federacije BiH stigla stegovna prijava protiv Aldina Brašnjića, privremeno imenovanog ravnatelja, o čijem statusu se još uvijek vodi spor, ali i predmet kojim se bavi Posebni antikorupcijski odjel Vrhovnog suda Federacije BiH (POSKOK).

Disciplinska prijava protiv ravnatelja Federalne uprave civilne zaštite Aldina Brašnjića razmatrana je na sjednici Vlade Federacije BiH održanoj 15. lipnja ove godine pod točkom 48. dnevnog reda, saznaje Faktor.

Za sada nije poznato kakav je zaključak Vlada FBiH donijela niti kakav je stav zauzela prema navodima prijave.

Neslužbeno, Faktoru je rečeno da Administrativna komisija nije htjela razmatrati stegovni predmet, uz obrazloženje da to treba Vladi FBiH jer je ona imenovala Brašnjića.

Međutim, kako je rečeno Faktoru, Vlada FBiH je odbila zahtjev. No, službenu potvrdu nismo uspjeli dobiti.

Kako Faktor neslužbeno doznaje je da je disciplinsku prijavu na sjednici Vlade FBiH obrazložio Vojin Mijatović, potpredsjednik Vlade FBiH i ministar razvoja, poduzetništva i obrta u Vladi FBiH, te predsjednik Administrativnog povjerenstva.

Faktor je kontaktirao ministra Mijatovića i pitao da li je podnio stegovnu prijavu i zašto je to ostalo bez zaključka Vlade FBiH, a on je u svom maniru odgovorio da informacije tražimo u Sekretarijatu Vlade FBiH.

Na našu konstataciju da za to nema potrebe ako je on podnositelj stegovne prijave i ako je to obrazložio ministrima, Mijatović je rekao “hoćete li da vam objasnim na španjolskom, ako ne razumijete bosanski, vi iz Faktora očito ne razumijete bosanski”. Ministar Mijatović nam je sve to objasnio na perfektnom srpskom s naglaskom, na što smo odgovorili da može objasniti na kojem god jeziku hoće, jer mi sve razumijemo.

Podsjetimo, u slučaju koji istražuje POSKOK, a u kojem je glavni akter Aldin Brašnjić, jedan od svjedoka je i Vojin Mijatović.

No, prema saznanjima Faktora, u stegovnoj prijavi dostavljenoj Administrativnoj komisiji nije inzistiralo na provođenju stegovnog postupka pod svaku cijenu. Podnositelji su naveli da se postupak može provesti samo ako se utvrdi da Aldin Brašnjić ima status rukovodećeg državnog službenika, ističući da je njegovo imenovanje od samog početka izvršeno suprotno odredbama Zakona o državnoj službi Federacije BiH.

Prema navodima podnositelja (skupina djelatnika), prijava sadrži konkretne činjenice, službene akte i primjere postupanja za koje se sumnja da nisu u skladu sa zakonom.

Posebno je problematičan pravni temelj po kojem Brašnjić obnaša funkciju ravnatelja Federalne uprave civilne zaštite i status na temelju kojeg donosi odluke koje proizvode pravne posljedice za državne službenike i samu instituciju.

Podnositelji smatraju da bi eventualni izostanak jasnog stava Vlade FBiH predstavljao poruku o odnosu institucija prema navodima koji su im dostavljeni.

U međuvremenu, temeljem odluka koje je donio Brašnjić, izvršene su značajne kadrovske promjene, promijenjena je organizacijska struktura Federalne uprave civilne zaštite, te su pokrenuti brojni postupci protiv državnih službenika.

Prema dostupnim informacijama, s navodima iz prijave upoznata su nadležna istražna tijela, a Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK) u ovom slučaju provodi izvide.

Stoga, navode podnositelji, više nije pitanje postoje li informacije o spornim okolnostima, već kada će nadležne institucije donijeti konkretne odluke i poduzeti odgovarajuće korake iz svoje nadležnosti.

Pritom ostaje nepoznato je li Vlada FBiH, nakon razmatranja stegovne prijave, podržala postupke Aldina Brašnjića ili utvrdila postojanje spornih okolnosti, ali o tome nije zauzela jasan stav.

Podsjetimo, Faktor je već pisao o tome da je grupa radnika – službenika zaposlenih u FUCZ podnijela krivičnu prijavu protiv privremeno imenovanog direktora, kao i protiv.

Političke stranke u Bosni i Hercegovini u proteklih osam godina dobile su više od 13 milijuna KM donacija, a svaka peta marka uplaćena je s računa privatnih tvrtki, od kojih su neke dobile milijunske ugovore s javnim sektorom, piše portal Transparency Internationala u BiH. Transparentno.ba.

Prema podacima koje prikuplja i objedinjuje platforma Integrity Watch BiH, od 2019. do 2025. godine dodijeljena su 32.973 natječaja ponuditeljima koji su financijski pomogli rad stranaka, a vrijednost radova premašila je 20 milijuna maraka.

Ovu platformu pokrenuo je Transparency International u Bosni i Hercegovini, a analiza prikupljenih podataka pokazuje da pojedini donatori nakon financiranja partija dobivaju javne ugovore višestruko veće vrijednosti, pa se postavlja pitanje jesu li formalno skromne donacije ulaznica u sustav javnih nabava.

Jedan od najvećih političkih donatora u zemlji je Azmir Husić, biznismen iz Tuzle. On je krajem 2022. godine putem svoje firme “Heez transport” Stranci demokratske akcije (SDA) uplatio donaciju od 50.000 maraka.

Prethodno je bio član Pokreta demokratske akcije (PDA) kojemu je također pomagao istim iznosom do odlaska. Paralelno s Husićevim prelaskom u SDA, “Heez transport” je počeo dobivati ​​milijunske poslove u rudniku uglja Kreka, koji su se uglavnom odnosili na iznajmljivanje rudarske mehanizacije.

Inače, u tom periodu koalicioni partneri DF i SDA kadrovirali su rudnike unutar Elektroprivrede BiH. Od siječnja 2022. do danas sklopljeni su deseci poslova vrijednih preko 10,6 milijuna maraka, od kojih je najvrjedniji, za iskop otkrivke, vrijedan 5,24 milijuna KM, sklopljen u veljači 2023. godine.

Željko Vrkačević, vlasnik tvrtke “Braco i Sinovi” iz Brčko distrikta, u dva je navrata s ukupno 13.000 maraka pomogao Ujedinjenu Srpsku, stranku Nenada Stevandića, koja sa SNSD-om dijeli vlast u Republici Srpskoj. Ova tvrtka je Vladi Republike Srpske za 36 milijuna maraka prodala casino hotel Theatrum u Brčkom, koji je kasnije preuređen u “Srpsku kuću”.

Inače, brat Željka Vrkačevića, Dražen, zastupnik je u Skupštini Brčko distrikta i predsjednik općinskog odbora Ujedinjene Srpske u ovom mjestu. Milan Šuvak, vlasnik firme Šumil iz Bosanske Dubice, jedan je od najvećih finansijera Narodne stranke Srpske (NPS) Darka Banjca, a donacije uplaćuje kao fizička osoba.

U 2022. godini platio je 19.990 maraka, a kako je Banjac direktor banje Mlječanica, neprikosnoveni je gospodar tendera u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Od zamjene krova, krečenja, izgradnje bungalova i sportskih terena, pa čak i otkupa jaja, ova tvrtka je dobila poslove vrijedne oko 18 milijuna maraka.

Treba napomenuti da je financiranje političkih stranaka zabranjeno tvrtkama koje posluju direktno s izvršnom vlasti, pa su stranke zbog brojnih prijava koje je SIP-u dostavio Transparency International u BiH morale vratiti novac donatorima, a većina ih je prestala navoditi pravne osobe kao donatore u svojim izvješćima.

Umjesto toga, financijskim izvješćima stranaka počele su dominirati donacije fizičkih osoba, a zanimljivo je da je prošle godine izostala potpora gospodarstvenika političkim strankama te da su glavni donatori uglavnom stranački dužnosnici.

Tijekom 2025. godine kroz 1.366 donacija donirano je 2,26 milijuna maraka, pokazuju podaci iz njihovih financijskih izvješća objavljenih na web stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

Baza podataka Integrity watch BiH pokazuje da priljev novca drastično skače u izbornim ciklusima, dok u godinama bez izbora taj intenzitet drastično opada.

Prošle godine je također zanimljivo da je od ukupno pristiglih donacija čak 1,8 milijuna maraka završilo kod stranaka iz Republike Srpske, dok su stranke iz Federacije BiH prikupile tek manji dio od oko 465.000 KM.

Najviše novca prikupio je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), 427.220 KM od 197 donacija. Najveći donator je Zoran Tegeltija, sadašnji ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje BiH, koji je u studenom prošle godine dao 10.000 KM.

Ispod njega je Igor Milojević, dužnosnik Gradskog odbora Trebinje koji je svoju stranku pomogao sa 9.000 KM i doktor Mikajlo Lazić, direktor bolnice Sveti Vračevi iz Bijeljine sa donacijom od 8.000 KM. Isti iznos, odnosno 8.000 KM, donirao je i Dalibor Tomaš.

Po 5.000 KM donirali su Goran Maričić, direktor Porezne uprave RS, Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banja Luka, Denis Šulić, bivši ministar trgovine i turizma u Vladi RS, Miloš Lukić, direktor Službenog glasnika Republike Srpske.

Na drugom mjestu po ukupnim donacijama je Socijalistička partija koja je kroz 122 donacije prošle godine dobila 317.765 KM.

U ovoj stranci najveće donacije iznosile su 5.000 maraka, a uručili su ih, između ostalih, Denis Stevanović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine, Nikola Vukčević, zastupnik u Skupštini grada Banjaluka, Igor Kneginić, predsjednik Skupštine grada Prijedora.

Narodna fronta Jelene Trivić treća je po ukupnom iznosu primljenih donacija u 2025. godini sa prikupljenih 252.725,42 KM.

Najveći donatori, od ukupno 78, su Milivoje Nović, Tanja Vukmirović i Žarko Tešić sa po 10.000 KM, članovi Glavnog odbora stranke.

Naredna dva mjesta zauzimaju stranke iz Republike Srpske. To su Ujedinjena Srpska sa donacijom od 217.376 KM i Republikanska stranka Srpske koja je prijavila priloge od 182.525,40 KM.

Kada su u pitanju stranke sa sjedištem u Federaciji BiH, prva po donacijama je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) koja je kroz 105 donacija dobila 156.433,90 KM.

Najveći prilog od 5.000 KM dao je Mijo Stanić, ministar financija u Vladi Županije Posavske, a slijede Lucija Iljić Džojić, Damir Živković i Đuro Delić sa po 4.000 KM.

Stranka demokratske akcije (SDA) druga je po donacijama FBiH s iznosom od 90.116,8 KM.

Stanku je najviše pomogao federalni zastupnik Salko Zildžić s 10.000 KM, a ova politička organizacija jedna je od rijetkih koju su pomogle i privatne tvrtke s ukupnim iznosom od 10.400 KM.

Stranka Snaga naroda Rama Isaka imala je značajnije donacije u ovom entitetu, a najveći doprinos dao je biznismen Dario Pekić.

Uglavnom, kada se spoje podaci iz prošle godine s onima na platformi Integrity Watch BiH iz 2018. godine, najviše donacija imala je SDA, 2.321.016,59 KM.

Drugi je SNSD koji je prikupio 1.195.736,3 KM, dok je treća po donacijama Ujedinjena Srpska koja je za osam godina donirala 1.195.736,3 KM.

Zanimljivo je da se među najvećim donatorima nalazi i jedna politička stranka, a to je Narodni demokratski pokret, koji je u dva navrata u 2022. godini Socijalističkoj partiji donirao ukupno 45.000 KM.

Inače, pored financiranja političkih stranaka, Integrity Watch BiH prati javne nabave i imovinska stanja izabranih dužnosnika.

Platforma pruža uvid u to kako se troši javni novac, tko dobiva javne ugovore i koji se postupci koriste, kako se financiraju političke stranke, uključujući izvore donacija, te kako izabrani javni dužnosnici prijavljuju svoju imovinu.

Prije dva dana u prostorije je ušla Financijska policija Federacije BiH Međunarodni aerodrom Sarajevosaznaje Faktor.

Kako Faktorov izvor tvrdi, razlog ulaska Financijske policije su javne nabave, odnosno natječaji koji su se provodili prošle, ali i ranijih godina.

Sve se događa u trenutku kada je JP Međunarodni aerodrom Sarajevo konačno dobilo vd uprave i to “na mišiće”, s obzirom na to da Dino Selimović, koji trenutno obavlja funkciju vd direktora, nema potrebne kvalifikacije, pa je tada Ured za zakonodavstvo FBiH rekao da Selimović može obavljati tu funkciju jer je v.d.

Faktor je već pisao o ugovorima, aneksima i drugim “vezama” u Sarajevskoj zračnoj luci, a posljednji tekst je bio o javnim nabavama dosadašnjeg v.d. direktora Amadea Mandića.

I dok se čekala odluka Sudskog registra hoće li Amadeo Mandić biti upisan u Sudski registar, a Vlada Federacije BiH pokušavala stabilizirati upravljačku strukturu JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, Mandić je potpisivao odluke o kupovini luksuznih parfema novcem JP.

Prema dokumentaciji u koju je Faktor imao i ima uvid, Mandić je odobrio kupovinu 60 skupocjenih parfema u vrijednosti od skoro 10.000 KM namijenjenih, kako se navodi, “poslovnim partnerima”.

Nedugo zatim uslijedila je nova kupovina – dodatnih 20 parfema, ovaj put u vrijednosti od skoro 3.000 KM.

Ukupno blizu 13.000 KM javnog novca potrošeno na luksuzne poklone.

Preciznije – iznos koji je uprava zračne luke isplatila luksuznoj parfumeriji je 9.948,71 KM po prvom rješenju i 2.612,00 KM po drugom rješenju.

Sve se to događalo u vrijeme kada Mandić formalno-pravno još nije bio upisan u registar Općinskog suda u Sarajevu kao direktor Zračne luke.

Podsjetimo i da je Vrhovni sud Federacije BiH izrekao mjere zabrane bivšem direktoru ove tvrtke Saninu Rameziću i dvojici članova Nadzornog odbora JP Međunarodni aerodrom Sarajevo.

Nadzorni odbor je početkom ožujka Vladi FBiH dostavio listu uspješnih kandidata na kojoj je i Sanin Ramezić, kojem je Vrhovni sud FBiH zabranio obavljanje bilo kakvih poslova u Aerodormu.

Sindikat osnovnog odgoja i obrazovanja KS podnio je zahtjev ministrici obrazovanja KS Naidi Hota – Muminović za raspisivanje konkursa u maju.

– Ako natječaji budu raspisani u lipnju ili u najgorem slučaju u srpnju, radnici koji će raditi na natječajnoj proceduri neće moći koristiti godišnji odmor koji im je zajamčen pozitivnim zakonskim propisima, dok će radnici koji rade na određeno čekati i ne znati gdje će i hoće li raditi u novoj školskoj godini.

Smatramo da svaki radnik zaslužuje svoj godišnji odmor iskoristiti na najbolji mogući način, jer samo tako ćemo imati zadovoljnog radnika koji će spremno dočekati nove izazove koji su pred njim – navode iz sindikata.

Zatim su dodali:

– Nadamo se da ćete najkasnije do 1. svibnja izdati rješenja o raspoređivanju radnika i da će javni natječaji za upražnjena radna mjesta ove godine konačno biti raspisani na vrijeme.

Napomenuli su da su zadužili povjerenike sindikalnih podružnica da prate provođenje Pravilnika s kriterijima za proglašavanje radnika za čijim je radom u potpunosti ili djelomično prestala potreba u osnovnim i srednjim školama kao javnim ustanovama na području Kantona Sarajevo, posebno vodeći računa o poštivanju procedura i rokova propisanih navedenim Pravilnikom u školama, te vjeruju da s te strane neće biti kašnjenja.

Ured za antikorupciju Kantona Sarajevo od 2019. godine zaprimio je ukupno 161 prijavu koja se odnosi na rad i ponašanje KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo, a neke od njih se odnose na natječajne procedure, zapošljavanje i vjerodostojnost diploma zaposlenika.

Istovremeno, posljednji potezi uprave ove tvrtke, uključujući raspisivanje natječaja prije isteka mandata dosadašnjih direktora i planove reorganizacije ključnih sektora, izazvali su zabrinutost dijela radnika koji upozoravaju na moguće kršenje statuta i moguće posljedice po stabilnost vodoopskrbnog sustava u Kantonu Sarajevo.

Prijave se, kako je za Faktor kazao Erdoan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije KS, odnose na konkursne procedure, diplome, zapošljavanje….

– Izdato je 18.000 prekršajnih naloga, a 24 izvještaja su otišla Kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu – kazao je Kafedžić za Faktor.

Na čelu ove firme je Adnan Šerak, kadar Naroda i pravde, a kako za Faktor tvrdi grupa radnika ove firme, koji zbog pritisaka i disciplinskih mjera kojima su izloženi ne smiju navesti imena i prezimena, u toku su procesi koji bi mogli dovesti u pitanje sigurno vodosnabdijevanje Kantona Sarajevo.

U tvrtki ViK završena je natječajna procedura za izvršnog direktora za investicije i tehničke poslove i izvršnog direktora za ekonomske i pravne poslove, a u ponedjeljak, 16. veljače, obavljeni su razgovori s kandidatima.

Zanimljivo je da je raspisan natječaj za izvršnog direktora za investicije i direktora za ekonomsko-pravne poslove, iako sadašnjima mandat istječe tek u studenom ove godine, dok za izvršnog direktora za vodosustav nije raspisan natječaj, iako direktoru ovog pogona mandat istječe krajem veljače i za njega je prema Statutu ViK-a bilo obavezno raspisati natječaj.

ViK je u međuvremenu, pod pritiskom javnosti, produžio mandat sadašnjem direktoru ove tvornice za još tri mjeseca, iako se time krši postojeći statut tvrtke.

Grupa radnika ViK-a, poznatih redakciji Faktora, tvrdi da je u planu objedinjavanje sektora vodoprivrednih sustava i sektora za investicije i tehničke poslove, a na čelo tog jedinstvenog sektora planiraju postaviti ekonomistu po struci, sadašnjeg direktora sektora investicija Nermina Kapidžiju.

To bi, kako su nam rekli izvori iz tvrtke, bio presedan jer je voditelj sektora vodoprivrede do sada uvijek bio inženjer.

Prema njihovim riječima, riječ je o najvažnijem sektoru koji se tiče neposredne opskrbe i kvalitete vode, a ako njime upravlja osoba koja nije stručna u tom području, posljedice za građane mogu biti katastrofalne.

Osim toga, to bi bilo izravno kršenje Statuta ViK-a jer važećim statutom nije predviđeno objedinjavanje sektora i izbor direktora na to mjesto, a ukoliko bi se na čelo tog novog jedinstvenog sektora doveo već izabrani izvršni direktor Sektora investicija, došlo bi i do kršenja zakonskih procedura.

U međuvremenu je natječaj završen te su izabrani Amar Nović za izvršnog direktora Sektora za ekonomske i pravne poslove, a Nermin Kapidžija za izvršnog direktora Sektora za investicije, iako su obojica još u mandatu koji traje do studenog. Tvrtka, međutim, vodoopskrbu nije spojila s investicijama, no kako tvrde upućeni, to bi se moglo dogoditi ako se promijeni Statut.

Erdoan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije KS, kaže za Faktor da prijava za ovaj slučaj još nije evidentirana u njegovom sistemu, pa ne zna da li je stigla.

– Što se tiče prijave na natječaj koji je raspisan u KJKP Vodovod i kanalizacija za 13 pozicija, mi smo prijavu dobili 2. veljače 2026. godine, poslali smo je kantonalnoj inspekciji, utvrđene su nepravilnosti i sve smo proslijedili resornom ministarstvu, ali do danas nismo dobili nikakav odgovor – ističe Kafedžić.

Mladen Pandurević, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS-a, kazao je za Faktor da je od KJKP Vodovod i kanalizacija zatraženo da dostave informacije, te da će ih Ministarstvo proslijediti Uredu za borbu protiv korupcije KS.

– Napominjem da mi nemamo nikakve veze s natječajima u poduzećima i u njima ne sudjelujemo – kazala je Pandurević.

Iako smo pisanim putem tražili komentar od menadžmenta KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo, isti nije stigao. Pokušali smo i telefonski stupiti u kontakt s direktorom firme Adnanom Šerakom te smo mu pisali poruke na koje do danas nije odgovorio.

Više prijava protiv direktora Energoinvesta dd Sarajevo Mirze Ustamujića, kao i prijave u kojima se on, između ostalih, spominje, proslijeđeno je Posebnom odjelu Federalnog tužiteljstva (POSKOK) iz Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo, potvrđeno je za Faktor iz POSKOK-a.

U POSKOK-u za Faktor kažu da se najviše prijava odnosi na nezakonita zapošljavanja i natječaje.

Istovremeno, grupa dugogodišnjih zaposlenika te tvrtke uputila je pismo Parlamentu FBiH i medijima optužujući aktualnu upravu za obmane, manipulacije poslovnim rezultatima i kontroverzne poteze oko cijena plina.

Zaposlenici u anonimnom pismu tvrde da je stvarno stanje u tvrtki mnogo gore nego što se javnosti predstavlja. Navode da, nakon gotovo dvije godine mandata sadašnje uprave, Energoinvest nema značajnijih novih inženjerskih projekata niti dugoročno osiguranih poslova.

Prema njihovim tvrdnjama, projekti koji se predstavljaju kao uspješni zapravo su započeti u vrijeme prethodne uprave. Osobito osporavaju najave o pokretanju proizvodnje transformatora, tvrdeći da tvornica ne postoji i da je riječ o propagandnoj priči.

Autori pisma smatraju da se u javnosti svjesno stvara slika uspješnog poslovanja kako bi se sadašnji menadžment zaštitio od političke i pravne odgovornosti.

Uposlenici dovode u pitanje i način obračuna cijene plina tijekom 2025. godine. Dosadašnja praksa je bila da Energoinvest kvartalno dostavlja prijedlog korekcije cijene nadležnom ministarstvu i Vladi Federacije BiH.

Kako tvrde, ta je praksa prošle godine promijenjena. Nakon uredno dostavljenog prijedloga za prvo tromjesečje, tvrtka nije poslala nove kalkulacije u drugom i trećem tromjesečju, iako je ruski dobavljač Gazprom u tom razdoblju dva puta smanjivao nabavnu cijenu plina.

Gazprom je u istom razdoblju dva puta smanjio nabavnu cijenu plina – u drugom kvartalu za 2,33 posto, a u trećem za dodatnih 3,85 posto. Istodobno je tečaj američkog dolara prema konvertibilnoj marki, koji je korišten u obračunu početkom godine, do 1. listopada pao za 13,05 posto.

Energoinvest novi prijedlog korekcije cijena dostavlja tek u četvrtom tromjesečju, kada Gazprom dodatno snižava cijenu za 1,63 posto, no sniženje se odnosi samo na to razdoblje, dok su razlike nastale u prethodnim kvartalima prevaljene na potrošače.

Istovremeno je došlo do značajnog pada tečaja dolara u odnosu na konvertibilnu marku, ali se, navodi se u pismu, te promjene nisu odrazile na račune građana i poduzeća. Novi prijedlog cijena dostavljen je tek u četvrtom tromjesečju, dok su razlike iz prethodnih mjeseci ipak naplaćene potrošačima.

Financijski podaci objavljeni na Sarajevskoj burzi pokazuju da je kompanija u prvih šest mjeseci 2025. godine ostvarila neto dobit od oko 7,1 milijun KM, nekoliko puta više nego godinu ranije.

Prihodi od trgovine plinom čine gotovo cjelokupnu djelatnost tvrtke, a zahvaljujući računovodstvenim razlikama tvrtka je, prema procjenama, ostvarila značajnu maržu. Do kraja godine najavljena je dobit od oko 15 milijuna KM, uz prosječnu plaću od 3.200 KM.

Direktor Mirza Ustamujić ranije je izjavio da se veće plaće uglavnom odnose na novozaposlene, dok dugogodišnji radnici primaju oko 2.000 KM.

Prijave koje sada obrađuje POSKOK odnose se, kako tvrdi skupina radnika, između ostalog na navodne nezakonite modele zapošljavanja i dvojbene odluke o sponzorstvima teška gotovo milijun KM.

Ustamujić odbacuje sve optužbe, tvrdeći da su cijene plina zakonski korigirane te da je BiH među zemljama s najnižim cijenama plina. Također navodi da su nadležne policijske institucije već provjerile prijave.

– Ništa od ovoga nije istina. Sve šteti firmi koja nakon trideset godina konačno posluje pozitivno – rekao je Ustamujić za Faktor.

Financijska izvješća pokazuju smanjenje zaduženosti i povećanje kapitala društva, što ukazuje na bolju likvidnost i stabilizaciju poslovanja. No, ključna polemika ostaje pitanje koliko se pad nabavne cijene plina doista prenosi na krajnje korisnike.

Konačna cijena plina, podsjećaju upućeni, ne ovisi samo o Energoinvestu, već prolazi kroz regulatorne i političke procedure odobravanja, zbog čega razlika između nabavne i konačne cijene često postaje predmet javnih i političkih prijepora.

Jasmina Biščević-Tokić (SDA), zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, kaže za Faktor da je na adresu Parlamenta FBiH stigla koverta koja je potpisana “ja i neki urednici novinskih portala”.

– U dopisu su iznesene brojne optužbe na račun direktora Energoinvesta. Na sljedećoj sjednici ću kroz zastupnička pitanja zatražiti sve informacije o cijenama plina za drugo i treće tromjesečje, kao i je li Vladi dostavljen novi prijedlog kalkulacije cijene plina. Također, vezano za nova zapošljavanja, sponzorstva i reprezentacije.

Želim naglasiti da od svih nadležnih institucija i inspekcijskih tijela očekujem da u okviru svojih zakonskih ovlasti profesionalno i nepristrano rade svoj posao i utvrde sve relevantne činjenice.

Dužnost mi je kao zastupniku postavljati pitanja od javnog interesa i tražiti transparentnost u radu javnih poduzeća i ustanova. Drago mi je da građani prepoznaju moj rad u Saboru i da mi se obraćaju s informacijama i inicijativama, jer to potvrđuje da zastupnička funkcija ima smisla samo kada je u službi javnosti i zaštite javnog interesa – rekla je Biščević-Tokić.