Prema posljednjim informacijama koje su prije dva dana objavljene na službenim stranicama Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), Klinici za onkologiju nedostaje osam citostatika, važnih terapija u liječenju malignih bolesti.

To su: Etoposide cap. a 50 mg, Flurouracil amp., Endoxan amp., Abiraterone tbl., Anastrazol tbl., Votrient tbl., Pazopanib tbl. i Exemestan tableta.

I Univerzitetski klinički centar (UKC) Tuzla suočava se s nestašicom ove trepije. Prema jučerašnjim informacijama, ovoj zdravstvenoj ustanovi nedostaje i osam citostatika i to: Nilotinib 200mg cps., Lenalidomid 25mg, Fluorouracil amp. 250 i 500 mg, Idarubicin amp., Mitoxantrone amp., Abiraterone Accord tbl. 500 mg, Etopozid cps. 100 mg i Darolutamid (Nubeqa) tbl. 300 mg.

Kao razloge nedostatka citostatika iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH navode: kašnjenja u proizvodnji pojedinih lijekova, nemogućnost uvoza od strane dobavljača, probleme s interventnim uvozom neregistriranih lijekova, za što je potrebno pribaviti uvoznu dozvolu Federalnog ministarstva zdravstva, kao i kontrolu serija u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.

– Osim navedenog, dugotrajni postupci nabave, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, često su problem s kojim se Zavod susreće. Nedostatak određenih lijekova, kako sa esencijalne Kantonalne liste, tako i sa Federalne liste lijekova, problem je s kojim se zdravstvene ustanove svakodnevno susreću, jer lijek koji trenutno nedostaje zdravstvenim ustanovama već sutra može biti isporučen zdravstvenoj ustanovi – navode iz Zavoda.

Dodaju da u najvećem broju slučajeva postoji nadomjesna terapija za nedostajući citostatik, a ukoliko je nema, Federalni zavod svakom osiguraniku (ako je indikacija za lijek u skladu s Odlukom o Listi lijekova Fonda solidarnosti) u relativno kratkom roku osigurava povrat novca za kupljene lijekove.

– U Zavodu kontinuirano djelujemo i poduzimamo sve mjere koje su u našoj nadležnosti sukladno Zakonu o javnoj nabavi kako bismo osigurali dostupnost svih lijekova iz Odluke o Listi lijekova Fonda solidarnosti koje nabavljamo za zdravstvene ustanove i pacijente kojima je preko nadležnih povjerenstava odobreno korištenje tih lijekova, a svjedoči i činjenica da trenutno nabavljamo blizu 190 lijekova, od čega više od 100 su citostatici. U svakom trenutku ulažemo maksimalne napore u suzbijanju ovakvih i sličnih situacija pravovremenim prikupljanjem informacija o mogućim neželjenim kretanjima u opskrbljenosti tržišta lijekovima, kao i otkupom raspoloživih zaliha kako bismo izbjegli ili u što većoj mjeri skratili nestašice – ističu iz Federalnog zavoda.

Kako dalje dodaju, Zavod svakodnevno provodi intenzivnu komunikaciju s nositeljima dozvola i veledrogerijama u svezi rješavanja problema u opskrbi tržišta lijekovima kako bi se osigurala razmjena svih raspoloživih informacija i pravodobno otklonili eventualni poremećaji u opskrbi.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) obavijestio je danas (11. maja) građane da im nedostaje osam citostatika.

Kako stoji na službenim stranicama te zdravstvene ustanove, Klinika za onkologiju na listi ima 89 citostatika od kojih nedostaju: etopozid cap. a 50 mg, flurouracil amp, endoksan amp, abirateron tbl, ribociklib tbl, xtandi tbl, anastrazol tbl i pazopanib tbl.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla također je saopšteno da im nedostaju citostatici: nilotinib 200 mg cps, lenalidomid 25 mg, fluorouracil amp. 250 i 500 mg, idarubicin amp, mitoxantrone amp, abiraterone accord tbl. 500 mg i etopozid cps. 100 mg.

Vlasti godinama ne mogu riješiti problem

Citostatici su iznimno važna terapija u liječenju onkoloških bolesnika. Riječ je o antitumorskim tvarima koje se koriste u sustavnoj metodi liječenja malignih bolesti – kemoterapiji.

Kemoterapija ili citostatska terapija danas je dio standardnog terapijskog procesa za većinu malignih bolesti, uz operacije, zračenje i određene biološke lijekove.

Kod nas je problem što takvih lijekova nema, a nadležni ga godinama ne mogu riješiti.

Kao i kod svih drugih bolesti, tako i u onkologiji postoji nešto što se živi – “zlatni sat”, odnosno vrijeme u kojem se, prema riječima prof. dr.sc. Maje Banjin, onkologinje, pacijentu treba napraviti svu potrebnu dijagnostiku, a zatim uključiti adekvatnu terapiju.

– To se odnosi i na citostatike. No, kod nas se događa da onkološki pacijenti mjesecima čekaju na listama, a najblaže što mogu reći jest da je to – nedopustivo – ističe Banjin.

Valja istaknuti da klinički centri nisu ti koji nabavljaju te lijekove. Nabavka citostatika isključiva je odgovornost Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine.

Udruge koje okupljaju oboljele od malignih bolesti neprestano apeliraju na nadležne da riješe problem, ističući da onkološki bolesnici ne bi trebali čekati ni dana na liječenje.

– Naši članovi prisiljeni su kupovati lijekove u inozemstvu jer ne mogu čekati da se Fond solidarnosti smiluje i nabavi ih. Čekaju li, zdravlje im se drastično pogoršava, a mnogima je i život u pitanju. Riječ je o lijekovima koji se koriste u prvoj fazi liječenja, a zamislite situaciju kada onkološki pacijent iz drugog grada dođe u Sarajevo, a onda ga na KCUS-u dočeka informacija da terapije nema i da, ako želi da je dobije, mora je nabaviti sam. U takvoj situaciji pacijentu ostaju dvije mogućnosti – ostati bez lijeka ili poslati nalaze hematologu u drugu državu i na osnovu recepta KCUS-a dobiti novi s kojim će moći kupiti citostatike u apoteci. Nakon što se to riješi, lijek se mora transportirati u Bosnu i Hercegovinu, što često zna biti komplicirano. To je sudbina i svakodnevna borba jednog onkološkog pacijenta u Bosni i Hercegovini – kaže Zlatan Planinčić, predsjednik Udruženja “Mijelom u BiH”.

Kaže da je odavno postalo beskorisno pitati Federalni zavod – zašto nema citostatika.

– Zavodi najčešće odgovore da je razlog neispravnost lijeka, ponekad je problem u nabavi ili nije potpisan ugovor ili vam jednostavno kažu – svako malo…, i tako godinama. Da ne kažem da sve košta, nisu to mali novci. Naravno, pacijent čeka nadoknadu, a lijek treba kupiti i za sljedeći mjesec. Uz citostatike treba imati novca i za druge lijekove, vitamine i dodatke prehrani kako bi se izborili s opakom bolešću. Umjesto da se učini sve da mu se olakša život, onkološkom pacijentu u BiH se zagorčava život jer država ne može osigurati ni osnovne stvari – naglašava Planinčić.

O razlozima nedostatka citostatika pitali smo i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, ali odgovor do objave teksta nije stigao.

U ranijem odgovoru, na naš upit o nedostatku citostatika, iz Federalnog zavoda su, između ostalog, kazali da je “više razloga dovelo do privremenih prekida u isporuci citostatika, kao što su zastoj u proizvodnji, reorganizacija proizvodnje, kašnjenje u proizvodnji serije namijenjene tržištu BiH i drugi”.

– Osim toga, na opskrbljenost lijekovima utječu globalne nestašice nekih supstanci, uvjeti transporta, kao i zakonom propisana obavezna kontrola lijekova pri uvozu na naše tržište – odgovorili su nam iz Federalnog zavoda početkom siječnja ove godine.

Dodali su da “u većini slučajeva postoje alternativna rješenja u primjeni terapije, a da u slučaju nepostojanja alternative, odnosno zamjenskog lijeka, Zavod pacijentima omogućuje pravo na povrat novca za kupljeni lijek, uz priloženu medicinsku dokumentaciju”.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH dostavila je obrazloženje za postupke koje, s obzirom na obim posla, provodi za citostatike koji se nalaze na listi nedostajućih u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Kako navode iz Agencije, za lijek eligard 7,5 mg kontrola je obavljena 16. veljače 2026. godine i lijek se može staviti na raspolaganje pacijentima, dok je za lijek dorolutamid tbl.-darolutamib (Nubeqa-Bayer) nalaz donesen u prosincu prošle godine.

Za fulvestrant inj. podnesen je zahtjev 13. veljače 2026. godine za osiguranje lijeka u pakiranju koji nije u skladu s dozvolom za stavljanje u promet u BiH i uzet je kao prioritet.

Nadalje, za lijek inlyta/axitinib podnesen je nepotpun zahtjev za neprilagođeno pakiranje lijeka.

Iz Agencije kažu da su tražili dopunu zahtjeva, ali da je proizvođač nije dostavio.

Što se tiče lijekova flurouracil amp, uniblastin amp. i vinkristin amp. nisu registrirani u našoj zemlji te stoga, kako navode iz Agencije, nemaju dozvolu za stavljanje u promet u BiH.

– S obzirom da su navedena tri lijeka neophodna za jednog ili više naših pacijenata, entitetska ministarstva zdravstva na zahtjev veledrogerije odobravaju interventni uvoz – pojašnjavaju iz Agencije za lijekove.

Ističu da za svoj lijek sunitinib caps. 12,5 mg. i sunitinib caps. 25 mg. nema manjka.

– Na tržištu postoji više proizvođača navedena dva lijeka, a tenderska isporuka je vezana za određenog proizvođača – kazali su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Podsjetili su da Agencija ne nabavlja lijekove, odnosno da je njezin posao sudjelovati u osiguravanju kvalitetnih, učinkovitih i sigurnih lijekova u skladu sa svojim djelokrugom rada.

Podsjetimo, KCUS je 16. veljače na svojoj službenoj stranici objavio informaciju da njihovoj Klinici za onkologiju nedostaje 17 citostatika i to: anastrazol tbl. etopozid kap. a 50 mg, eligard 7,5 mg, flurouracil amp, karboplatin amp, fulvestrant inj., mesna amp, uniblastin amp, vinkristin amp, inlyta/axitinib, capecitabine/ecansya tbl, sunitinib caps. 12,5 mg, sunitinib caps. 25 mg, dorolutamid tbl, oksaliplatin amp i irinotekan amp.

Na listu nedostajućih lijekova dodan je Pazopanib-votrient tbl, ali je navedeno da je citostatik trebao biti isporučen – 16. veljače 2026. godine.

Klinici za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nedostaje 17 citostatika, iznimno važnih lijekova u liječenju onkoloških bolesnika, objavljeno je na službenoj stranici te zdravstvene ustanove.

Kako se navodi, Klinika za onkologiju na listi ima 89 citostatika, od kojih nedostaju: anastrazol tbl. etopozid kap. a 50 mg, eligard 7,5 mg, flurouracil amp, karboplatin amp, fulvestrant inj., mesna amp, uniblastin amp, vinkristin amp, inlyta/axitinib, capecitabine/ecansya tbl, sunitinib caps. 12,5 mg, sunitinib caps. 25 mg, dorolutamid tbl, oksaliplatin amp i irinotekan amp.

Na listi nedostajućih lijekova uvršten je i Pazopanib-votrient tbl, ali je navedeno da je citostatik trebao biti isporučen – jučer, 16. veljače 2026. godine.

Informacija o nestašici 17 citostatika objavljena je dva dana nakon što je generalna direktorica KCUS-a prim. Izv. dr.sc. Alen Pilav održao je sastanak s Vlatkom Martinović, ravnateljicom Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH koji je nadležan za nabavu ovih lijekova.

Kako je navedeno u najavagodine, fokus sastanka je bio unapređenje sistema isporuke citostatika, te je zaključeno da “pacijenti moraju biti iznad svih administrativnih i sistemskih izazova, budući da u obje ustanove postoje problemi s nabavkom lijekova koji, kako je rečeno, prevazilaze nadležnost i KCUS-a i Federalnog zavoda”.

Dok nadležni održavaju sastanke od kojih pacijenti nemaju nikakve koristi, do tada najteži, onkološki bolesnici, bore se za preživljavanje.

Na društvenim mrežama pacijenti svakodnevno postavljaju upite – mogu li u nekoj od ljekarni u zemlji dobiti citostatik i koliko košta?

– Nama je to svakodnevica. Pacijentice se bore i snalaze kako znaju i umiju, jer su davno shvatile da su nažalost prepuštene same sebi – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruženja oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa”.

U prošloj godini KCUS-u je dnevno nedostajalo pet do 10 osnovnih citostatika, a sada ih je od 10 do 20, što znači da je, kaže Glušac, situacija sve gora.

– Jedina svijetla točka su liječnici koji zajedno s nama prolaze istu muku. I njima je teško, jer znaju što nam treba, ali nisu u stanju postupati prema nama na način na koji se to radi u drugim zemljama. Oni najbolje znaju kakav će biti rezultat, s kakvim ćemo se posljedicama suočiti jer ne dobijemo adekvatnu terapiju na vrijeme, što niti naša Vlada zna, niti ih to izgleda zanima. Onkološki pacijenti su kolateralna šteta dok se svađaju koliko je u čijem mandatu učinjeno. Kamo sreće da se barem imaju s čime natjecati, a ne tko je napravio manje zlo – naglašava Glušac.

Iz Federalnog zavoda ranije su na upit Faktora odgovorili da su razlozi nedostatka citostatika različiti za svaki lijek, pa su naveli: zastoj u proizvodnji, reorganizacija proizvodnje, kašnjenje u proizvodnji serije namijenjene BiH. tržište.

Osim toga, kako su kazali, na opskrbljenost lijekovima utječu globalne nestašice pojedinih supstanci, uvjeti transporta, kao i obavezna, zakonom propisana kontrola lijekova pri uvozu u Bosnu i Hercegovinu. tržište.

Iz Zavoda su poručili pacijentima da u većini slučajeva postoje alternative za lijek koji nedostaje, a ako to nije slučaj, pacijentu će biti vraćen novac za kupljeni lijek.

Ali Seda Sefić, ispred projekta “Glasaj za život”, naglašava da razlozi nedostatka citostatika, koje navodi Federalni zavod, nisu realni i da ovakvim odgovorima samo žele zamazati oči oboljelima.

– Kada imate dobro razrađen sustav planiranja, financiranja i nabave, ne može se dogoditi takva situacija, da u jednoj zdravstvenoj ustanovi, u ovom slučaju najvećoj u državi, u kojoj se liječi najveći broj onkoloških pacijenata u BiH, nedostaje 17 citostatika. Zato se ne mogu složiti s objašnjenjem Zavoda koji očito u svemu kasni, a rezultat je sve više lijekova koji nedostaju našim pacijentima. Brane se da smo malo tržište i da farmaceutske kuće nisu zainteresirane, pa Slovenci imaju još manje tržište pa nemaju problema s nedostatkom lijekova. Te kompanije postižu više cijene u BiH nego u zemljama Europske unije – kaže Sefić.

Kaže da je žalosno što se nadležne institucije oslanjaju na bolesne pacijente da će se same snaći za lijekove i da kasnije mogu refundirati novac u Zavodu.

– Ovo je dodatno iscrpljivanje ionako iscrpljenih ljudi, jer onkološkom bolesniku ne treba samo taj citostatik, već niz drugih lijekova i pripravaka, posebna prehrana i milijun drugih stvari u procesu liječenja. Pita li se itko iz Zavoda da li pacijent koji se mjesecima bori s bolešću ima novca da kupi lijekove, a onda čeka hoće li i kada Zavod omogućiti povrat novca – zaključuje Sefić.

Pacijenti u Federaciji BiH, među kojima su najteži, onkološki, ogorčeni su nakon što im je iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH rečeno da postoje alternativna rješenja za nedostajuće citostatike i da mogu refundirati novac za kupljeni lijek.

Podsjetimo, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) je 5. siječnja obavijestio pacijente da na Klinici za onkologiju nedostaje 11 citostatika.

Riječ je o sljedećim lijekovima: Flutamide tbl, Blastomat 20 mg, Etoposide caps a 50 mg, Eligard 7,5 mg, Plivatinib tbl, Enzalutamide tbl, Pemetrexed amp, Dacarbazine amp, Exemestan tbl, Anastraze tbl i Fulvestrant inj.

Prema riječima Alme Stefanišin, predsjednice Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u Bosni i Hercegovini i članice projekta “Glasaj za život”, stanje na KCUS-u je katastrofalno.

– Pacijenti nemaju osnovne citostatike za liječenje raka, a onda im Zavod kaže da sami kupe lijekove i traže povrat novca – to je sramotno. Da li se neko iz Federalnog zavoda zapitao imaju li pacijenti novca da kupe lijek. Odmah da im odgovorim – mnogi nemaju jer su se godinama borili s bolešću i jer su oni i njihove obitelji svaku marku koju su imali dali za liječenje. Ne postoji “privremena alternativa”, ovdje su životi ljudi u pitanju. Fond solidarnosti i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH moraju hitno osigurati terapiju. To je problem cijelog sustava i ne smije se više ignorirati – istaknuo je Stefanišin.

Istaknula je da pacijenti ne bi trebali plaćati kvarove sustava.

– Mi – udruge koje okupljamo oboljele i članove projekta “Glasaj za život” – borimo se za živote naših članova. Ovo nije samo problem KCUS-a – ovo je problem cijelog sistema i više se ne može ignorirati – kazao je Stefanišin.

Iako je 8. siječnja na upit novinara Faktora iz Federalnog zavoda rečeno da su “u međuvremenu isporučeni neki lijekovi, koji su se vodili kao deficitarni”, na zvaničnoj stranici KCUS-a i dalje stoji podatak da Klinici za onkologiju nedostaje 11 citostatika.

Seda Sefić, predsjednica Udruženja oboljelih od raka prostate u FBiH i čovjek koji stoji na čelu projekta “Glasaj za život”, kaže da neodgovorna vlast nebrigom za najosjetljiviju populaciju društva, a to su teški bolesnici, zapravo pokazuje svoje pravo lice.

– Nedostatak cistostatika, važnih lijekova za onkološke bolesnike, nažalost više nije vijest. Da imamo odgovornu vlast, provela bi sve procedure oko nabave lijekova na vrijeme, kako se ne bi događalo da ih nema, kao što rade sve normalne zemlje u svijetu. Naravno, može se dogoditi da nedostaju jedan ili dva citostatika, što se događa iu zemljama u okruženju i u Europskoj uniji, ali ako zdravstvena ustanova nema 10, 11 ili više lijekova, to je nažalost samo kod nas, jer naša vlast i oni koji brinu o zdravlju pacijenata su nemarni, bez obzira na to što ih zakon i ustav obavezuju – ističe Sefić.

Sefić ističe da udruge pacijenata konstantno reagiraju i pozivaju nadležne da rade svoj posao, ali se to pokazalo nedovoljno, te da će, ukoliko se želi promijeniti situacija, morati poduzeti radikalne mjere.

– Ova vlast više nema smisla. Nemamo situaciju da imamo dijalog s vlastima, drugu stranu, sugovornika koji će to argumentirati ili ne. Već mjesecima pričamo u lice i odavno to nije imalo smisla. Moramo pod hitno promijeniti način rada jer ovo je izmaklo kontroli. Vidite da institucije koje se bave nabavom lijekova ne reagiraju, ne oglašavaju se, to nije njihova stvar. Nešto odgovaraju ako ih novinari i pacijenti pitaju. Dogovor, produžena ruka suradnje, više nema smisla kod donositelja odluka u zdravstvu. Ili ne razumiju situaciju pacijenata ili neće raditi svoj posao za koji su masno plaćeni. Svoj nemar pacijenti plaćaju životom – kazao je Sefić.

Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) trenutno nedostaje 11 citostatika, iznimno važnih lijekova za onkološke pacijente.

Prema podacima te zdravstvene ustanove od 5. siječnja, Klinika za onkologiju na popisu ima 89 citostatika, od kojih nedostaju citostatici: Flutamid tbl, Blastomat 20 mg, Etoposide caps a 50 mg, Eligard 7,5 mg, Plivatinib tbl, Enzalutamid tbl, Pemetrexed amp, Dacarbazine amp, Exemestan tbl, Anastraze tbl i Fulvestrant inj.

Generalni direktor KCUS-a, prim. Izv. dr.sc. Alen Pilav, pojašnjava da Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH provodi nabavku citostatika i sve javne nabavke vezane za ove lijekove, dok KCUS osigurava njihovu primjenu i distribuciju pacijentima.

– Važno je naglasiti da je trenutno nabavljeno blizu 99 posto citostatika i da nema niti jedne zdravstvene ustanove koja u svakom trenutku ima na raspolaganju 100 posto svih citostatika – ističe Pilav.

Pojašnjava da citostatike uglavnom proizvode velike farmaceutske kuće, te da zbog činjenice da je BiH malo tržište dolazi do takozvanih mana pojedinih lijekova, što je problem koji se ne odnosi samo na naš zdravstveni sustav.

– Između Klinike za onkologiju, bolničke apoteke i Federalnog zavoda nema prekida u komunikaciji i procedurama i sve se odvija u skladu s propisanim rokovima – naglašava Pilav.

Direktor KCUS-a dodaje da u potpunosti razumije zabrinutost pacijenata, posebno u situacijama kada je lijek koji im je potreban među onih jedan posto kojih trenutno nema.

– KCUS je poduzeo sve mjere na unapređenju sistema planiranja, naručivanja i distribucije citostatika s ciljem sprječavanja kašnjenja u isporuci raspoloživog lijeka pacijentima. No, ono što se povremeno događa jest da drogerije ili proizvođači ne isporuče lijekove u planiranom roku, što je okolnost na koju zdravstvene ustanove nemaju izravan utjecaj – zaključuje Pilav.

Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) trenutno nedostaje 11 citostatika.

Prema podacima te zdravstvene ustanove od 5. siječnja, Klinika za onkologiju na popisu ima 89 citostatika, od kojih nedostaju citostatici: Flutamid tbl, Blastomat 20 mg, Etoposide caps a 50 mg, Eligard 7,5 mg, Plivatinib tbl, Enzalutamid tbl, Pemetrexed amp, Dacarbazine amp, Exemestan tbl, Anastraze tbl i Fulvestrant inj.

Citostatici su iznimno važni lijekovi koji se koriste za liječenje zloćudnih bolesti zaustavljanjem rasta i razmnožavanja stanica, posebice onih koje se ubrzano dijele – malignih.

Dodajmo i da KCUS ili bilo koja druga bolnica ili klinički centar u BiH nije nadležan za nabavku citostatika, te da je to isključivo posao Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, kojeg smo pitali za razlog nedostatka velikog broja ovih lijekova.

Čim dobijemo odgovor Zavoda, objavit ćemo ga.