Stupanjem na snagu Zakona o unutarnjoj trgovini, zabrane rada nedjeljom u Federaciji BiH 17. studenoga 2024. godine, u pojedinim gradovima pojačan je rad drogerija čije je radno vrijeme od 00:00 do 24:00 sata, svaki dan tijekom kalendarske godine.

Osim toga, u gradovima u kojima postoje entitetske linije građani iz FBiH nedjeljom idu u kupovinu u manji bh. entitetu RS, ostavljajući tamo novac.

– U Tuzli su bile dvije drogerije, a sada ih ima pet-šest. Imamo tri fenomena, fenomena, budući da je u FBiH zabranjen rad trgovinama nedjeljom. U gradovima s entitetskom granicom manja je potražnja za dragstorima jer ljudi idu u kupovinu u RS, poput Sarajeva. Tamo gdje nemate entitetske linije, poput Tuzle, otvara se više drag shopova. I treća pojava koju sam primijetio putujući je da u svim manjim mjestima dućani nedjeljom rade sasvim normalno i mislim da tamo inspekcija ne ide. Ako jesu, lakše je platiti kaznu trgovcima nego ne raditi nedjeljom – kazao je za Faktor federalni zastupnik i ekonomski stručnjak Admir Čavalić.

Kaže kako stanje na terenu pokazuje da je neradna nedjelja bila pogrešna odluka.

– Vjerojatno će ovo završiti kao u Crnoj Gori, da će na kraju sami trgovci ići na Ustavni sud zbog ove odluke. Ovo je čista diskriminacija, nepravda, pogotovo kad dijelite pola države. Dovoljno je da je od početka primjene zakona odobrenje za rad nedjeljom dobilo samo Orašje. Mislim da su svi shvatili i znaju da je napravljena greška, ali čekaju se izbori – kaže Čavalić.

Ni nakon 15 dana veliki broj općina u Kantonu Sarajevo nije se udostojio odgovoriti na naš upit o otvaranju drogerija nakon stupanja na snagu Zakona o unutarnjoj trgovini, točnije zabrane nedjeljom.

Odgovore smo dobili iz općina Centar, Novo Sarajevo i Vogošća.

– Općina Novo Sarajevo primila je jedan zahtjev za otvaranje dragstora, na području naselja Čengić Vila – kazali su nam u ovoj općini.

Dodaju da je, kada je riječ o uvjetima za obavljanje djelatnosti drogerije, propisano da površina prodajnog prostora mora iznositi najmanje 12 četvornih metara, a najviše 50 četvornih metara.

– Kao i kod ostalih oblika trgovačke djelatnosti, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, podnositelj zahtjeva podnosi i ovjerenu izjavu kojom potvrđuje da ispunjava propisane uvjete za obavljanje tražene djelatnosti. Nakon izdane dozvole za rad, nadležna inspekcija kontrolira ispunjavanje uvjeta navedenih u očitovanju – naveli su.

U Općini Centar nam je rečeno da nije bilo prijave za otvaranje dragstora.

Na području općine Vogošća do stupanja na snagu Zakona o unutrašnjoj trgovini radila je jedna dragerija, navode za Faktor, a stupanjem zakona na snagu otvorena je još jedna dragerija.

Objasnili su nam koji sve uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se otvorio drag store.

– Osobi koja ispunjava opće i posebne uvjete, da je državljanin Bosne i Hercegovine, s prebivalištem u BiH, da je poslovno sposobna, da ima najmanje treći stupanj srednje stručne spreme, da je zdravstveno sposobna, nadležno tijelo izdat će rješenje o osnivanju trgovačke radnje, ako za obavljanje trgovine na malo određenim robama iz djelatnosti trgovačke radnje, zdravstveno kao poseban uvjet propisana je zdravstvena sposobnost. Zatim, da posjeduje, u zakupu ili po drugom pravnom osnovu poslovni prostor koji ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene članom 14. ovog zakona i da nema zasnovan radni odnos – naveli su, između ostalog, iz Općine Vogošća.

Iz općina Ilidža, Stari Grad, Novi Grad, Ilijaš i Hadžići nisu odgovorili na naš upit.

Federalni revizori u Izvješću o financijskoj reviziji Federalnog ministarstva trgovine za 2025. godinu dotakli su se neradne nedjelje i napomenuli da su sve izraženije rasprave o potrebi jasnijeg zakonskog okvira.

– Zabrana ili ograničenje rada nedjeljom već duže vrijeme izaziva javne rasprave, a pitanje regulacije ovog rada još uvijek nije jedinstveno uređeno. Rad nedjeljom nije potpuno zakonski zabranjen, već ovisi o odlukama nadležnih tijela i poslodavaca, zbog čega se praksa razlikuje od mjesta do mjesta. Ovakva neujednačenost dovodi do različitih iskustava radnika i građana, ali i do sve izraženijih rasprava o potrebi jasnijeg pravnog okvira – naveli su federalni revizori.

Primjena zakona o neradnoj nedjelji počela je 17.11.2024. godine, nakon čega su pojedine lokalne zajednice (gradovi Tuzla i Orašje) podnijele zahtjev za izuzeće.

Sukladno članku 18. stavak (10) i (11) Zakona o unutarnjoj trgovini, Vlada FBiH je na sjednici Vlade 19. prosinca 2024. godine dala suglasnost na zahtjev Gradu Orašju.

– Ministarstvu su dostavljeni zahtjevi za izuzeće od primjene odredaba članka 18. Zakona o unutarnjoj trgovini tijekom 2025. godine. Svi zahtjevi upućeni su Vladi FBiH na odlučivanje, koja je odlukama i zaključcima zbog neispunjavanja ključnih objektivnih kriterija u općinama Stari Grad Sarajevo, Drvar, Tešanj, Foča, Velika Kladuša i Sapna i gradovima Visoko i Konjic, utvrdila da primjena odredaba članka 18. Zakona o unutarnjoj trgovini ostaje na snazi ​​- navodi se u revizorskom izvješću i dodaje:

– Uredba propisuje kriterije koji podrazumijevaju da prijedlog mora sadržavati objektivne razloge i detaljno obrazloženje zašto se izuzeće traži, a posebno podatke o utjecaju na pad prometa u djelatnosti trgovine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pad broja zaposlenih te obrazloženje prijedloga sezonskog karaktera i razdoblje izuzeća u slučaju zahtjeva za sezonsko izuzeće.

Zamislite glavni grad europske države u kojemu u nedjelju pukne glavna vodovodna cijev, ostavljajući tisuće građana bez kapi vode cijeli dan. Žedni ste, ali ne možete kupiti vodu. To je slučaj sa Sarajevom, jer su federalna Vlada i parlamentarna većina donijele zakon o zabrani rada trgovina nedjeljom.

A onda se općinske, gradske i kantonalne vlasti sjete da poslije 14 sati pošalju cisterne po stanovnike naselja koja su ostala bez vode, a do tada veliki broj Sarajlija koji imaju posttraumatski stresni poremećaj s kanisterima ide po vodu na gradske fontane i onu na groblju – baš kao od 1992. do 1995. godine.

Podsjetimo, benzinske crpke rade, ali vode nema za kupiti. Rasprodan.

I pazite, ovo nije scenarij za filmsku priču, niti je to skeč, koji su jednom davno pripremili nadrealisti, ovo je realnost u kojoj žive građani Federacije BiH zbog nesposobnosti i populizma “utjecajne vlasti”.

I dok se vlast bavi društvenim mrežama, a ministri, načelnici, gradonačelnici i ostali natječu tko će imati ljepšu sliku na profilima, a ljudi im svako malo vide objave na Tiktoku, Facebooku, Instagramu, stanovnici glavnog grada umjesto u 21. stoljeću žive u srednjem vijeku.

Vlast priča o digitalizaciji, pametnim aplikacijama, bezbrojnim mogućnostima, a građani kao u ratu čekaju cisternu na ulicama Sarajeva.

A nitko ne odgovara na pitanje što je s novcem od već realiziranog kredita od 50 milijuna KM za Vodovod Sarajevo, novca nema, a kvarova na vodovodnoj mreži sve je više. I nikad kraja…

Ako je ovako teško u “glavnom gradu” koji je “pod svjetlima reflektora”, pitanje je što se događa u ostalim gradovima u Federaciji BiH koji nisu stalno pod budnim okom javnosti.

A sad se vratimo na neradni tjedan. Kada je krajem prošle godine pompozno najavljena i uvedena neradna nedjelja, to je prikazano kao povijesna pobjeda radničkih prava.

Međutim, rigidna provedba ovog zakona, bez obzira na iznimke i slučajeve, pretvorila je potrošače u taoce.

Dok se veliki trgovački lanci lako prilagođavaju novim pravilima, građani su osuđeni nedjeljom kupovati osnovne namirnice na benzinskim postajama ili u rijetkim, iznimno skupim drogerijama.

I iako Vlada FBiH “kao papagaji” stalno ponavlja da promet nije pao, da radna mjesta nisu ugrožena, statistički podaci iz mjeseca u mjesec ih demantiraju.

Gdje je nestalo obećanje o “jeftinijoj potrošačkoj košarici”? Čini se da je završilo samo na riječima.

Kao amortizer cjenovnih šokova resorno ministarstvo i Vlada najavili su digitalnu aplikaciju.

Sustav nazvan “Usporedi cijene” trebao je omogućiti građanima da u svakom trenutku na svojim telefonima vide gdje su namirnice najpovoljnije.

Iako je aplikacija trebala biti u potpunosti funkcionalna početkom ožujka, rokovi su ponovno produljeni pod izlikom “provjere podataka” i pripreme trgovaca.

Danas, dok građani svakodnevno doživljavaju cjenovne šokove, transparentnost tržišta još uvijek je svedena na prazna obećanja i birokratske upute, a od obećanog digitalnog alata nema ni traga.

Ukrštanjem ova tri problema dolazimo do poražavajućeg zaključka da vlasti u Federaciji BiH nemaju nikakvu međusobnu koordinaciju niti elementarnu logiku u vođenju procesa.

Vlada FBiH donosi zakone koji zaključavaju trgovine nedjeljom, Federalno ministarstvo trgovine kasni s obećanim prijavama, a Vlada Kantona u Sarajevu i KJKP Vodovod i kanalizacija (ViK) ne mogu građanima osigurati vodu u slavinama.

Vrijeme je da se vlasti prestanu baviti kozmetičkim populizmom i hitno se okrenu rješavanju temeljnih infrastrukturnih i gospodarskih problema.

Dok se to ne dogodi, građani se mogu samo nadati da im nedjeljom neće pucati cijevi, da vodu neće morati tražiti na pumpama ili česmama na grobljima.

A kako i gdje će kupovati i po kojim cijenama, to je već priča za novi tekst.

Udruženje malih i srednjih poduzetnika smatra da je sve češće otvaranje trgovina i trgovačkih lanaca nedjeljom jasan pokazatelj da model zabrane rada nedjeljom u Federaciji BiH nije donio stabilnost, niti riješio probleme za koje je Vlada tvrdila da ih želi riješiti.

– Od samog početka upozoravali smo da se ozbiljna gospodarska pitanja ne mogu rješavati populističkim mjerama i administrativnim zabranama koje ne uvažavaju realno stanje na tržištu, potrebe građana, kao ni različite pozicije malih i velikih gospodarskih subjekata. Danas svjedočimo posljedicama takvog pristupa – navode u priopćenju.

Ističu da građani vikendom odlaze u kupovinu u druge gradove, entitete i države, promet se prelijeva izvan lokalnih zajednica, a tržište Federacije BiH ulazi u stanje pravne i poslovne nesigurnosti u kojem više ne postoje jednaka pravila za sve.

– Posebno zabrinjava činjenica da su određena područja, poput Orašja, dobila mogućnost izuzeća, dok se ostatku gospodarstva zabranjuju bez jasnih i dosljednih kriterija. Takav pristup opravdano stvara osjećaj nepravde među gospodarstvenicima.

Ako je rad nedjeljom štetan za radnike i društvo, onda ne može biti prihvatljiv samo u pojedinim dijelovima Federacije. Zakon mora vrijediti jednako za sve ili će izgubiti svaki osjećaj legitimiteta u očima onih koji ga trebaju provoditi – ističu iz Udruge.

Posebno žele skrenuti pozornost na položaj malih trgovaca i OPG-ova koji su, kako navode, danas u potpuno neravnopravnoj situaciji.

– Dok neki subjekti nalaze načina da nastave raditi nedjeljom ili posluju u izuzetim okruženjima, mali trgovci su ostavljeni između pada prometa, rastućih troškova i borbe za opstanak.

Postavlja se logično pitanje koja je poruka države tim ljudima? Da mirno gledam kako promet ide na natjecanje? Zatvaranje radnji i otpuštanje radnika? Ili bi trebali pronaći način da prežive na tržištu koje više nema jednaka pravila? – pitaju iz Udruge malih i srednjih gospodarstvenika.

Ističu da gospodarstvenici koji danas iskazuju otpor ovom zakonu nisu uzrok problema, već posljedica loše i neodržive politike koja je vođena bez ozbiljne ekonomske analize i bez pravog dijaloga s gospodarstvom.

– Federaciji BiH su potrebna suvremena i održiva rješenja koja će zaštititi radnike, ali istovremeno omogućiti gospodarstvu poslovanje u stabilnom, predvidivom i poštenom tržišnom okruženju – navodi se u priopćenju.

Odluke Vlade Federacije BiH da odbiju zahtjeve turističkih općina i gradova za rad nedjeljom otvaraju ozbiljna pitanja o dosljednosti i ekonomskim učincima Zakona o unutarnjoj trgovini u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Dok neke sredine poput Orašja imaju iznimku, druge – uključujući Neum kao jedini bh. pristup moru – takva mogućnost je uskraćena, što dodatno jača percepciju selektivne primjene zakona.

Orašje je jedina lokalna zajednica u Federaciji BiH koja je izuzeta od pravila neradne nedjelje, što ga izdvaja od ostalih općina i gradova.

Ovakva odluka izazvala je brojne reakcije jer se smatra da se njome krši ravnopravan tretman gospodarskih subjekata u cijeloj zemlji.

Mnogi ističu kako je nepravedno da neki radnici imaju slobodnu nedjelju, dok drugi u Orašju nastavljaju raditi bez istih ograničenja.

Ta razlika stvara i određenu ekonomsku nejednakost, posebice u sektoru trgovine.

U praksi zabrana rada nedjeljom nije smanjila potražnju, već je dovela do njezinog preusmjeravanja – prvenstveno na dragstere i druge modele koji zaobilaze ograničenja.

Time se, umjesto zaštite radnika i uređenja tržišta, otvara prostor za skuplje ponude, duže radno vrijeme i dodatni pritisak na zaposlenike.

Bez fleksibilnijeg pristupa i jasnih kriterija, zakon sve više djeluje kao administrativna mjera koja ne prati stvarne potrebe tržišta.

Turistička sezona je pred vratima, a čelnici općina i gradova u kojima je turizam najveća gospodarska grana ponovno su u problemu jer trgovine nedjeljom ne rade, a turista će, posebice vikendom, biti sve više.

Da Vlada Federacije BiH ovim jednostavno neće i ne želi da se „bavi“, najjasnije pokazuje posljednja odluka kojom se odbija zahtjev općina Stari Grad Sarajevo, Drvar, Tešanj, Ustikolina, Velika Kladuša i Sapna te gradova Visoko i Konjic za izuzeće od primjene odredaba članka 18. Zakona o unutarnjoj trgovini, odnosno ukidanje neradna nedjelja na isti način kako je odmah na početku odobrena Orašju.

Vlada FBiH ovu je odluku donijela prošlog mjeseca na jednoj od svojih sjednica, inače telefonskih.

Prethodno su odbijenicu dobile Jablanica i općina Neum, koja jedina ima izlaz na more u BiH.

Predlagatelj je obrazložio da temeljem dostavljenih podataka općina i gradova nisu ispunjeni ključni objektivni kriteriji za izuzeće od primjene ovog članka zakona propisani uredbom.

Odlukama je propisano da općinska i gradska vijeća imaju pravo podnijeti novi prijedlog tek nakon proteka šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovih odluka.

Kako obrazlaže predlagatelj, člankom 18. stavcima (1), (2) i (3) Zakona o unutarnjoj trgovini propisano je da radno vrijeme prodajnih objekata utvrđuje trgovac na malo u razdoblju od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, koje trgovac samostalno raspoređuje, kao i da prodajni objekti ne rade nedjeljom i blagdanom.

Dragan Jurković, načelnik Općine Neum, kaže za Faktor da su pokušali ishoditi izuzeće, ali Vlada FBiH to nije odobrila.

– Sezona je pred vratima. Lani smo imali gubitke, a ove će godine biti teško – ističe Jurković, dodajući da bi zakon trebao biti jednak za sve, no u ovom slučaju to nije slučaj.

Naglašava da je očekivao više pažnje Vlade FBiH, te da nije dobra procjena da se ništa nije izgubilo zbog neradne nedjelje, jer su cijene proizvoda više, pa se čini da je i učinak isti.

Iz Uprave grada Konjica za Faktor kažu da zbog svog specifičnog geografskog položaja na putu koji povezuje Sarajevo i Mostar, predstavlja značajno tranzitno i turističko područje u Federaciji BiH. Intenzitet cestovnog prometa, kao i kontinuirani rast turističkih posjeta, nameću potrebu stalno dostupnih uslužnih i trgovačkih sadržaja.

– Grad Konjic je, sukladno Federalnoj uredbi, putem Federalnog ministarstva trgovine uputio zahtjev za izuzeće od neradne nedjelje Vladi Federacije BiH. Na sjednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u ožujku 2026. godine odbijen je zahtjev Grada Konjica.

Grad Konjic ima pravo šest mjeseci nakon stupanja na snagu Odluke o odbijanju zahtjeva za oslobađanje od neradne nedjelje ponovno podnijeti zahtjev Vladi FBiH – kažu u Upravi grada Konjica i dodaju da ne mogu ništa promijeniti, jer je to u nadležnosti Vlade FBiH.

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine odlučio je danas, poput iskusne političke mašinerije, skratiti nam čekanje na službenu izbornu kampanju.

Predsjednica Mersiha Beširović, u ulozi koja više podsjeća na glasnogovornicu vladajuće koalicije nego na zaštitnicu radničkih prava, jasno je sugerirala: radnici možda nemaju veće plaće, ali zato imaju precizne upute za koga glasati.

Na današnjem predstavljanju za javnost, eufemistički nazvanom “predstavljanje ankete”, Beširović i njezini kolege prosvijetlili su nas rezultatima prema kojima trgovci, vjerojatno u pauzama između slaganja polica i preživljavanja inflacije, najviše sanjaju SDP i Našu stranku.

Naravno, ova “ljubav na prvi pogled” između kase i ormarića nije slučajna. Prisjetimo se samo dirljive scene sa prosvjeda u Sarajevu, gdje je glavnu riječ o „spasu neradne nedjelje“ vodio ni manje ni više nego Amir Hasičević, federalni ministar trgovine i član Naše stranke.

Ništa ne pokazuje “nezavisni sindikalni pokret” kao ni trenutak kada ministar drži govor na prosvjedu koji bi u teoriji trebao biti pritisak na tu istu vladu.

Taj famozni dokument koji se obećava više od godinu dana, a koji bi zapravo trebao regulirati radne odnose, prava i obveze.

Odgovor je jednostavan, lakše je provesti upitnu anketu nego natjerati partijske drugove da stvarno rade svoj posao.

Divna logika, dobili ste nedjelju da se oporavite od stresa koji vam je ista mjera uzrokovala ostalih dana.

I činjenica da se trgovine polako pretvaraju u “dragstore” pa će radnici uskoro umjesto nedjeljom raditi u gluho doba noći.vjerojatno je riječ o sitnim slovima u koalicijskom sporazumu koje sindikat nije stigao pročitati zbog silnih anketa.

Kad jedan pretvoriti sindikalnu platformu u „politički termometar“ koji mjeri rejting stranaka, jasno je da radnici više nisu predmet zaštite, već statistika u predizbornom razdoblju.

Anketa, umjesto neutralnog alata, postaje instrument za kreiranje narativa u kojem je vlast nepogrešiva, a radnici sretni što uopće imaju priliku biti dio njihove statistike.

Danas smo naučili važnu lekciju iz modernih radnih odnosa, sindikati više ne pregovaraju o plaćama, nego o mandatima.

U tom okruženju radnik ne dobiva zaštitu, već selektivno interpretiranu istinu umotanu u celofan političkih kampanja.

Sudeći po današnjoj konferenciji za novinare, taj su papir davno potpisali.

Iz ove fascinantne ankete javnost bi trebala zaključiti nevjerojatan sociološki fenomen, čini se da nema trgovca ni trgovca u Federaciji BiH koji dok tipka na kasi ne pjevuši hvalospjeve SDP-a ili Naše stranke.

Stječe se dojam da su naša tržišta zapravo postala baza “progresivnih snaga”, gdje se umjesto promjena distribuira optimizam Trojke.

Teško se oteti dojmu da su Beširović i njene kolege ovom anketom htjeli poručiti da među trgovcima postoji apsolutni konsenzus, kao da su svi, od Neuma do Odžaka, kolektivno doživjeli prosvjetljenje i shvatili da njihova sreća ovisi isključivo o SDP-ovim obećanjima i “estetici” naše stranke, a ne o kvalitetnom Zakonu o radu koji će im omogućiti dostojanstven život, rad i život. u konačnici sloboda.

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine odlučio je danas, poput iskusne političke mašinerije, skratiti nam čekanje na službenu izbornu kampanju.

Predsjednica Mersiha Beširović, u ulozi koja više podsjeća na glasnogovornicu vladajuće koalicije nego na zaštitnicu radničkih prava, jasno je sugerirala: radnici možda nemaju veće plaće, ali zato imaju precizne upute za koga glasati.

Na današnjem predstavljanju za javnost, eufemistički nazvanom “predstavljanje ankete”, Beširović i njezini kolege prosvijetlili su nas rezultatima prema kojima trgovci, vjerojatno u pauzama između slaganja polica i preživljavanja inflacije, najviše sanjaju SDP i Našu stranku.

Naravno, ova “ljubav na prvi pogled” između kase i ormarića nije slučajna. Prisjetimo se samo dirljive scene sa prosvjeda u Sarajevu, gdje je glavnu riječ o „spasu neradne nedjelje“ vodio ni manje ni više nego Amir Hasičević, federalni ministar trgovine i član Naše stranke.

Ništa ne pokazuje “nezavisni sindikalni pokret” kao ni trenutak kada ministar drži govor na prosvjedu koji bi u teoriji trebao biti pritisak na tu istu vladu.

Taj famozni dokument koji se obećava više od godinu dana, a koji bi zapravo trebao regulirati radne odnose, prava i obveze.

Odgovor je jednostavan, lakše je provesti upitnu anketu nego natjerati partijske drugove da stvarno rade svoj posao.

Divna logika, dobili ste nedjelju da se oporavite od stresa koji vam je ista mjera uzrokovala ostalih dana.

I činjenica da se trgovine polako pretvaraju u “dragstore” pa će radnici uskoro umjesto nedjeljom raditi u gluho doba noći.vjerojatno je riječ o sitnim slovima u koalicijskom sporazumu koje sindikat nije stigao pročitati zbog silnih anketa.

Kad jedan pretvoriti sindikalnu platformu u „politički termometar“ koji mjeri rejting stranaka, jasno je da radnici više nisu predmet zaštite, već statistika u predizbornom razdoblju.

Anketa, umjesto neutralnog alata, postaje instrument za kreiranje narativa u kojem je vlast nepogrešiva, a radnici sretni što uopće imaju priliku biti dio njihove statistike.

Danas smo naučili važnu lekciju iz modernih radnih odnosa, sindikati više ne pregovaraju o plaćama, nego o mandatima.

U tom okruženju radnik ne dobiva zaštitu, već selektivno interpretiranu istinu umotanu u celofan političkih kampanja.

Sudeći po današnjoj konferenciji za novinare, taj su papir davno potpisali.

Iz ove fascinantne ankete javnost bi trebala zaključiti nevjerojatan sociološki fenomen, čini se da nema trgovca ni trgovca u Federaciji BiH koji dok tipka na kasi ne pjevuši hvalospjeve SDP-a ili Naše stranke.

Stječe se dojam da su naša tržišta zapravo postala baza “progresivnih snaga”, gdje se umjesto promjena distribuira optimizam Trojke.

Teško se oteti dojmu da su Beširović i njene kolege ovom anketom htjeli poručiti da među trgovcima postoji apsolutni konsenzus, kao da su svi, od Neuma do Odžaka, kolektivno doživjeli prosvjetljenje i shvatili da njihova sreća ovisi isključivo o SDP-ovim obećanjima i “estetici” naše stranke, a ne o kvalitetnom Zakonu o radu koji će im omogućiti dostojanstven život, rad i život. u konačnici sloboda.

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine odlučio je danas, poput iskusne političke mašinerije, skratiti nam čekanje na službenu izbornu kampanju.

Predsjednica Mersiha Beširović, u ulozi koja više podsjeća na glasnogovornicu vladajuće koalicije nego na zaštitnicu radničkih prava, jasno je sugerirala: radnici možda nemaju veće plaće, ali zato imaju precizne upute za koga glasati.

Na današnjem predstavljanju za javnost, eufemistički nazvanom “predstavljanje ankete”, Beširović i njezini kolege prosvijetlili su nas rezultatima prema kojima trgovci, vjerojatno u pauzama između slaganja polica i preživljavanja inflacije, najviše sanjaju SDP i Našu stranku.

Naravno, ova “ljubav na prvi pogled” između kase i ormarića nije slučajna. Prisjetimo se samo dirljive scene sa prosvjeda u Sarajevu, gdje je glavnu riječ o „spasu neradne nedjelje“ vodio ni manje ni više nego Amir Hasičević, federalni ministar trgovine i član Naše stranke.

Ništa ne pokazuje “nezavisni sindikalni pokret” kao ni trenutak kada ministar drži govor na prosvjedu koji bi u teoriji trebao biti pritisak na tu istu vladu.

Taj famozni dokument koji se obećava više od godinu dana, a koji bi zapravo trebao regulirati radne odnose, prava i obveze.

Odgovor je jednostavan, lakše je provesti upitnu anketu nego natjerati partijske drugove da stvarno rade svoj posao.

Divna logika, dobili ste nedjelju da se oporavite od stresa koji vam je ista mjera uzrokovala ostalih dana.

I činjenica da se trgovine polako pretvaraju u “dragstore” pa će radnici uskoro umjesto nedjeljom raditi u gluho doba noći.vjerojatno je riječ o sitnim slovima u koalicijskom sporazumu koje sindikat nije stigao pročitati zbog silnih anketa.

Kad jedan pretvoriti sindikalnu platformu u „politički termometar“ koji mjeri rejting stranaka, jasno je da radnici više nisu predmet zaštite, već statistika u predizbornom razdoblju.

Anketa, umjesto neutralnog alata, postaje instrument za kreiranje narativa u kojem je vlast nepogrešiva, a radnici sretni što uopće imaju priliku biti dio njihove statistike.

Danas smo naučili važnu lekciju iz modernih radnih odnosa, sindikati više ne pregovaraju o plaćama, nego o mandatima.

U tom okruženju radnik ne dobiva zaštitu, već selektivno interpretiranu istinu umotanu u celofan političkih kampanja.

Sudeći po današnjoj konferenciji za novinare, taj su papir davno potpisali.

Iz ove fascinantne ankete javnost bi trebala zaključiti nevjerojatan sociološki fenomen, čini se da nema trgovca ni trgovca u Federaciji BiH koji dok tipka na kasi ne pjevuši hvalospjeve SDP-a ili Naše stranke.

Stječe se dojam da su naša tržišta zapravo postala baza “progresivnih snaga”, gdje se umjesto promjena distribuira optimizam Trojke.

Teško se oteti dojmu da su Beširović i njene kolege ovom anketom htjeli poručiti da među trgovcima postoji apsolutni konsenzus, kao da su svi, od Neuma do Odžaka, kolektivno doživjeli prosvjetljenje i shvatili da njihova sreća ovisi isključivo o SDP-ovim obećanjima i “estetici” naše stranke, a ne o kvalitetnom Zakonu o radu koji će im omogućiti dostojanstven život, rad i život. u konačnici sloboda.

Objavljivanjem analiza, anketa i rang lista političkih aktera, koje je danas javnosti prezentirao Sindikat sindikata Bosne i Hercegovine, jasno je da se vrši koordinirani pritisak na stranke pred izbore, nastojeći ih natjerati da se jasnije definiraju o pravima iz rada, prije svega o neradnoj nedjelji.

Predsjednica Sindikata sindikata BiH Mersiha Beširović kazala je da radnici u privatnom sektoru ove godine “više nemaju izgovora” da ostanu po strani kada su u pitanju izbori, najavljujući projekt čiji je cilj direktno utjecati na njihovu političku mobilizaciju.

– Opće je prihvaćeno da radnici u privatnom sektoru ne izlaze na izbore. Ove godine nemamo izgovora da ne izađemo. Upravo zbog toga pokrenuli smo projekt „Radnički 2026 – glasaj za svoja prava“ – kazao je Beširović.

Kako ističe, cilj projekta nije samo povećanje izlaznosti, već i svojevrsno “političko opismenjavanje” radnika.

– Želimo im ponuditi konkretne podatke – što političke stranke nude, što su do sada napravile i na temelju toga da radnici formiraju svoje mišljenje i odluče za koga će glasati – rekla je.

Anketa o ulazu u Uniju pokazala je zanimljiv, ali i zabrinjavajući obrazac.

Čak 82 posto ispitanika smatra da su stavovi stranaka o radničkim pravima ključni pri donošenju odluke, no istodobno veliki broj njih nema jasnu sliku o tim stavovima.

– Ono što smo vidjeli jest da radnici, iako prate društvene mreže, zapravo ne znaju što zagovaraju pojedine političke stranke. Oni su gotovo isključivo fokusirani na pitanje neradne nedjelje, dok druge teme ostaju u drugom planu – istaknuo je Beširović.

Prema istraživanju koje je proveo Sindikat, za stranke Trojke glasalo bi navodno 49 posto radnika, dok je zabrinjavajuće da čak 33 posto ispitanika iz ciljne skupine uopće ne bi glasalo.

Sindikat otvoreno priznaje da želi postati središnje mjesto informiranja radnika o političkim opcijama.

– Plan je na našoj web stranici objediniti objektivnu analizu stavova političkih subjekata. Radnici će moći jasno vidjeti tko što nudi i kako se ponašao u praksi – kaže Beširović.

Ističe da izlazak na izbore “ne košta ništa”, te da je to osobna odluka svakog radnika.

– Nitko ne zna za koga će glasati. To je pitanje savjesti. Ali želimo da ta odluka bude informirana – dodaje.

Analiza Sindikata, koja je obuhvatila 24 političara iz šest stranaka, pokazuje da je neradna nedjelja najjasnija linija podjele na političkoj sceni.

– Ova se tema više ne promatra samo kao pitanje organizacije rada, već kao ozbiljno gospodarsko i socijalno pitanje – stoji u analizi.

Prema ocjenama Sindikata, najveću podršku radničkim pravima i neradnoj nedjelji imaju Naša stranka i SDP, dok su znatno slabije ocijenjeni SDA, SBiH, HDZ i DF.

– Naša stranka je dobila ocjenu 5, SDP 4,5, dok SDA ima 1. SDP je spreman na izmjene Zakona o radu, dok ostalim strankama često nedostaje jasan i jedinstven stav – istaknuto je na konferenciji za novinare.

Posebno je naglašeno da unutar pojedinih stranaka postoje razlike između službenih politika i stavova pojedinaca.

– Imamo situacije da se pojedinci glasno zalažu za radnička prava, ali to nije nužno i stav cijele stranke – istaknuto je.

Iako Unija formalno inzistira na političkoj neutralnosti, projekt ima očitu dimenziju pritiska na političke aktere – posebice oko teme neradne nedjelje.

– Projekt zadržava političku neutralnost, ali mu je cilj jačanje demokracije i zaštita već stečenih radničkih prava – kaže Beširović.

U praksi to znači da će se političare javno rangirati i analizirati na temelju njihovih stavova i djelovanja.

Druga faza projekta već je u tijeku i uključuje izravno anketiranje političkih predstavnika – od predsjednika stranaka do ministara i zastupnika.

– Svima su poslani upitnici. Želimo uključiti što širi politički spektar – poručili su.

Treća faza projekta podrazumijeva javno predstavljanje rezultata koji će biti dostupni putem posebne rubrike na web stranici Sindikata.

Ovakav pristup pokazuje da Sindikat sve otvorenije ulazi u prostor političkog utjecaja, ne kroz izravnu podršku strankama, već kroz selektivno zastupanje njihovih politika.

U kontekstu slabog odaziva i slabo informiranih radnika, to može imati značajan učinak.

Pitanje je, međutim, hoće li radnici doista izaći na izbore ili će ovaj pokušaj mobilizacije ostati na razini dobrih namjera.

Iako predstavljana kao pobjeda za radnička prava, neradna nedjelja u Federaciji BiH od studenoga 2024. godine nije ispunila očekivanja vlasti, a rigidna zabrana natjerala je lokalne zajednice i male poduzetnike da snose ekonomske posljedice.

Zbog odbijanja inicijativa o radu OPG-ova i neopravdanog odbijanja izuzeća za turistička središta poput Visokog, Sarajeva, odnosno Baščaršije, Mostara i Neuma, promet se odlijeva prema drugim bh. entiteta i na benzinske crpke, dok domaći trgovci isplate.

Mijenjaju se navike kupaca, ali i poslovanje trgovačkih centara.

Dok radnici slave svoje pravo na godišnji odmor, nadležni balansiraju između zakona i potreba turističkih središta.

Iako je prije nekoliko mjeseci Federalno ministarstvo trgovine razmatralo inicijativu kojom bi se uvela važna izmjena zakona o neradnoj nedjelji u trgovini, sve je ostalo samo “mrtvo slovo na papiru”.

Ključna ideja ovog prijedloga bila je omogućiti rad nedjeljom isključivo malim, samostalnim trgovinama (obiteljskim obrtima), uz jedan strogi uvjet, a to je da nedjeljom radi vlasnik, a ne zaposlenik.

No, iz Ministarstva trgovine FBiH kazali su za Faktor da od tog prijedloga nema ništa, jer on nije ni stigao do Vlade Federacije BiH.

– Neradna nedjelja definitivno ostaje na snazi ​​kao i do sada, au petak će Ministarstvo imati sastanak sa sindikatom, tu se ništa neće promijeniti – rekli su iz resornog ministarstva.

Zakon je vrlo jasan o tome tko mora držati vrata zaključana.

Većina prodajnih objekata u Federaciji BiH ne smije raditi nedjeljom, što se prije svega odnosi na velike trgovačke centre, supermarkete, manje kvartovske trgovine mješovitom robom, kao i trgovine odjećom, opremom i namještajem.

Sindikat Federacije BiH najglasniji je zagovornik prava na slobodnu radnu nedjelju, Vlada Federacije BiH se, kako ekonomisti stalno ističu, “preračunala”, sada će teško nešto promijeniti jer sindikat to neće dopustiti.

Prema stavu Sindkata, radnici u trgovini su godinama iscrpljeni, a neradna nedjelja je ključni korak ka očuvanju radne snage koja sve više napušta zemlju.

Najviše trpe mali trgovci, jer kako su i sami više puta izjavili, zbog neradne nedjelje gube veliki promet.

I poslodavci su bili podijeljeni jer im je glavni argument bio strah od gubitka prometa u korist benzinskih pumpi ili trgovina u entitetu RS gdje zabrana ne važi univerzalno.

Poslodavci u turističkim regijama i dalje inzistiraju na većoj fleksibilnosti, tvrdeći da se tijekom ljetne sezone i godišnjih odmora gube značajni prihodi koje strani turisti ostavljaju u trgovačkim centrima.

Rad smiju drogerije i objekti koji su registrirani za 24-satni rad, pa je takvih trgovina u posljednje vrijeme sve više.

Najveći izazov novom zakonu predstavljale su općine koje žive od turizma, iako je veliki broj općina i gradova u Federaciji tražio izuzeće, Vlada FBiH i Ministarstvo to nisu odobrili, pa je Orašje i dalje jedina općina u Federaciji BiH koja je izuzeta od pravila nerada nedjeljom.

Sarajevo, Konjic, Mostar, Visoko, Neum, nisu bili izuzeti.

Za one koji se odluče oglušiti o pravila, inspekcije su na terenu, a propisane kazne za pravna lica dosežu i 15.000 KM.

I dok Federacija BiH polako usvaja ovaj novi društveni standard, situacija u Republici Srpskoj ostaje neujednačena, jer odluku o radnom vremenu i dalje donosi svaka lokalna zajednica zasebno.