Muškarac se danas utopio na kupanju u Neumu, potvrđeno je za Faktor u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona.

– Događaj se zbio u Primorskoj ulici. Nadležne hitne službe odmah su nakon dojave građana izašle na teren. Riječ je o muškarcu rođenom 1960. godine, a na teren je, pored Hitne pomoći, odmah izašao i dežurni kantonalni tužilac. Liječnik Hitne pomoći utvrdio je da je smrt nastupila utapanjem. Uviđaj je završen – kazala je za Faktor Ilijana Miloš, glasnogovornica MUP-a HNK.

Turistički radnici u Neumu, posebno hotelijeri, zadovoljni su sezonom u srpnju.

Iz Udruženja hotelijera kažu da je predsezona bila odlična, imajući u vidu da je jedini bh. grad na Jadranu jak u kongresnom turizmu, a bilo je i mnogo seminara i događanja.

Obećavajuća je i prognoza za podsezonu.

Što se tiče špice sezone (srpanj i kolovoz), još uvijek ima slobodnih mjesta u hotelima. Dodaju kako popunjenost nije stopostotna, ali relativno dobra.

Trendovi u turizmu se mijenjaju, pa će i neumski hotelijeri, ako žele privući turiste sa Zapada u narednim sezonama, morati mijenjati tržišta i način poslovanja.

– Ranije, u samom špicu sezone, dolazili su nam gosti iz dijaspore, čiji smo mentalitet poznavali, čiju smo destinaciju znali. Došli su zbog nekog osjećaja pripadnosti Bosni i Hercegovini. Ta populacija je ostarjela, a njihova djeca nemaju osjećaj dolaska “kući”. Želim reći da je tih gostiju sve manje, a to znači da bi se Neum trebao okrenuti zapadnim tržištima koja traže više za novac koji daju. To je nešto na čemu moramo raditi u narednim godinama – kaže Davor Krešić iz Udruženja hotelijera Neum.

Hotelijeri najviše očekuju od kolovoza. Krešić dodaje kako se dosta toga promijenilo po pitanju rezervacija i za taj mjesec.

– Puno je last minute rezervacija, tako da trenutno svi imamo slobodnih kapaciteta za osmi mjesec. No, sve se puni doslovce u zadnji tren, čemu smo svjedočili i prošle godine – objašnjava Krešić.

Na pitanje koliko će četveročlanoj obitelji u kolovozu trebati sedmodnevni boravak u nekom od neumskih hotela, Krešić odgovara da je to nezahvalno govoriti jer na cijenu utječe niz faktora, od dobi djece, preko vrste usluge (je li noćenje s doručkom ili polupansion – doručak i večera), do toga gledaju li prozori soba na more ili park.

– Stvarno je mnogo faktora koji utječu na cijenu, ali možemo reći da se one kreću od 200 do 300 eura (400 do 600 KM) dnevno na bazi polupansiona. Cijena uključuje: spavanje, doručak i večeru. Rekao bih da su to dobre cijene s obzirom na kvalitetu naših hotela i njihov položaj jer su na samoj obali. Što se tiče apartmana, i njih ima, a cijene se kreću od 50 do 150 eura (100 do 300 maraka) – naglašava Krešić i dodaje da u cijenama smještaja nema promjena u odnosu na prošlu godinu.

Francuska, Poljska i Slovenija tri su najjača tržišta kojima su se okrenuli pametni hotelijeri. Slijede Danska, Švedska, Belgija.

U Udruzi hotelijera kažu da će u narednim sezonama naglasak biti na privlačenju što većeg broja turista iz tih zemalja.

No prije toga, smatra Krešić, potrebno je riješiti problem skeniranja stranih gostiju na granici.

– Problemi su ogromni. Ako iduće godine nešto ne riješimo kako bismo olakšali dolazak stranih gostiju u Neum, svi ćemo imati problema s popunjenošću kapaciteta. Ova godina je nekako prošla, ali dogodine ćemo imati problem ako se nešto ne poduzme – rekao je Krešić.

Turistički radnici u Neumu, posebno hotelijeri, zadovoljni su sezonom u srpnju.

Iz Udruženja hotelijera kažu da je predsezona bila odlična, imajući u vidu da je jedini bh. grad na Jadranu jak u kongresnom turizmu, a bilo je i mnogo seminara i događanja.

Obećavajuća je i prognoza za podsezonu.

Što se tiče špice sezone (srpanj i kolovoz), još uvijek ima slobodnih mjesta u hotelima. Dodaju kako popunjenost nije stopostotna, ali relativno dobra.

Trendovi u turizmu se mijenjaju, pa će i neumski hotelijeri, ako žele privući turiste sa Zapada u narednim sezonama, morati mijenjati tržišta i način poslovanja.

– Ranije, u samom špicu sezone, dolazili su nam gosti iz dijaspore, čiji smo mentalitet poznavali, čiju smo destinaciju znali. Došli su zbog nekog osjećaja pripadnosti Bosni i Hercegovini. Ta populacija je ostarjela, a njihova djeca nemaju osjećaj dolaska “kući”. Želim reći da je tih gostiju sve manje, a to znači da se Neum treba okrenuti zapadnim tržištima koja traže više za novac koji daju. To je nešto na čemu moramo raditi u narednim godinama – kaže Davor Krešić iz Udruženja hotelijera Neum.

Hotelijeri najviše očekuju od kolovoza. Krešić dodaje kako se dosta toga promijenilo po pitanju rezervacija i za taj mjesec.

– Puno je last minute rezervacija, tako da trenutno svi imamo slobodnih kapaciteta za osmi mjesec. No, sve se puni doslovce u zadnji tren, čemu smo svjedočili i prošle godine – objašnjava Krešić.

Na pitanje koliko će četveročlanoj obitelji u kolovozu trebati sedmodnevni boravak u nekom od neumskih hotela, Krešić odgovara da je to nezahvalno govoriti jer na cijenu utječe niz faktora, od dobi djece, preko vrste usluge (je li noćenje s doručkom ili polupansion – doručak i večera), do toga gledaju li prozori soba na more ili park.

– Stvarno je mnogo faktora koji utječu na cijenu, ali možemo reći da se one kreću od 200 do 300 eura (400 do 600 KM) dnevno na bazi polupansiona. Cijena uključuje: spavanje, doručak i večeru. Rekao bih da su to dobre cijene s obzirom na kvalitetu naših hotela i njihov položaj jer su na samoj obali. Što se tiče apartmana, i njih ima, a cijene se kreću od 50 do 150 eura (100 do 300 maraka) – naglašava Krešić i dodaje da u cijenama smještaja nema promjena u odnosu na prošlu godinu.

Francuska, Poljska i Slovenija tri su najjača tržišta kojima su se okrenuli pametni hotelijeri. Slijede Danska, Švedska, Belgija.

U Udruzi hotelijera kažu da će u narednim sezonama naglasak biti na privlačenju što većeg broja turista iz tih zemalja.

No prije toga, smatra Krešić, potrebno je riješiti problem skeniranja stranih gostiju na granici.

– Problemi su ogromni. Ako iduće godine nešto ne riješimo kako bismo olakšali dolazak stranih gostiju u Neum, svi ćemo imati problema s popunjenošću kapaciteta. Ova godina je nekako prošla, ali dogodine ćemo imati problem ako se nešto ne poduzme – rekao je Krešić.

Uoči glavne turističke sezone Neum bilježi vrlo dobru popunjenost smještajnih kapaciteta, a dodatni porast dolazaka gostiju bilježi se vikendom. Hoteli su uglavnom dobro popunjeni zahvaljujući organiziranim dolascima stranih turista, dok privatni smještaj najčešće koriste gosti iz Bosne i Hercegovine.

Direktor Turističke zajednice općine Neum Nikola Prkačin kazao je Feni da je trenutna situacija s gostima vrlo zadovoljavajuća te da je tijekom vikenda Neum intenzivno popunjen posjetiteljima.

– Hoteli su dobro popunjeni, posebno zahvaljujući organiziranim dolascima stranih gostiju, dok je privatni smještaj većinom popunjen gostima iz Bosne i Hercegovine koji dolaze na vikend odmor. Od idućeg tjedna očekujemo kontinuirani dolazak gostiju i popunjenost svih smještajnih kapaciteta, kako hotelskih tako i privatnih – kazao je.

Prema njegovim riječima, u hotelima najviše borave gosti iz zapadnoeuropskih zemalja.

– Imamo veliki broj posjetitelja iz Francuske, Poljske, Njemačke i drugih zapadnoeuropskih zemalja. S druge strane, privatni smještaj najviše koriste gosti iz Bosne i Hercegovine – dodao je.

Govoreći o cijenama, istaknuo je kako su one tek neznatno korigirane zbog inflacije, au odnosu na prošlu godinu više su oko pet do najviše deset posto. Ipak, istaknuo je kako je Neum i dalje jedno od najpovoljnijih turističkih odredišta na ovom dijelu Jadrana, s vrlo dobrim omjerom cijene i kvalitete.

Na pitanje o nedostatku radne snage u ugostiteljstvu, istaknuo je da se Neum, ali i druge industrije u regiji, suočava s istim izazovom.

Kako je rekao, situacija je i dalje pod kontrolom, ali uz znatne napore i prilagodbe.

– Radnu snagu većinom dobivamo iz unutrašnjosti BiH i lokalno iz Neuma, dok su pojedini pogoni bili primorani angažirati pomoćne radnike iz udaljenijih zemalja, poput Nepala i Filipina – kazao je Prkačin.

Naglasio je da sadašnje prognoze pokazuju da bi srpanj i kolovoz trebali biti dobro popunjeni kao i obično.

– U tom razdoblju Neum svake godine bude gotovo potpuno popunjen, a očekivanja su da će se takav trend nastaviti i ove godine. Primjetan je i novi trend u ponašanju gostiju, pri čemu se sve više rezervacija vrši u zadnji čas, za razliku od prethodnih godina kada su se dolasci planirali puno ranije – zaključila je direktorica TZ Općine Neum.

U organizaciji agencije komunisovogodišnji NetWork 13 donio je više od 80 predavanja i radionica na šest pozornica, uz sudjelovanje preko 100 domaćih i inozemnih govornika. Njihove ideje i iskustva pokrenuli su otvoreni dijalog o ulozi tehnologije u svakodnevnom životu, ali io granicama, etici i povjerenju u digitalnom dobu.

Ovogodišnji slogan TEHTONSKE PROMJENE opravdao je svoje značenje: radilo se o promjenama koje tektonski pomiču temelje gospodarstva, institucija i poslovanja. Prvi dan, Business Day, donio je središnje teme o kibernetičkoj sigurnosti, digitalnoj javnoj upravi, financijskim inovacijama i transformaciji telekom industrije.

Rasprave su otvorile pitanja povjerenja, regulacije i etike u digitalnom dobu, dok su uvodna predavanja Iliane Vavan, Eleanor Nell Watson i Luke Manojlovića ponudila globalne perspektive sigurnosti, umjetne inteligencije i tehnološke odgovornosti. Jedan od upečatljivih trenutaka prvog dana bio je razgovor sa Zlatanom Stipišićem Gibonnijem, koji je kroz knjigu “Drvo: priče o pjesmama” iznio vlastiti pogled na stvaranje, emocije i odnos umjetnosti i tehnologije.

Tijekom drugog i trećeg dana program je bio posvećen tehničkim i stručnim temama koje čine srž digitalne transformacije. Predavanja su pokrivala širok raspon tema, od razvoja aplikacija visokih performansi, rješenja u oblaku i digitalne forenzike, do energetski učinkovitog programiranja, sigurnosti i regulacije te primjene umjetne inteligencije u svakodnevnim poslovnim i društvenim procesima. Raznovrsni i praktični sadržaji pokazali su zašto NetWork ostaje mjesto gdje se znanje ne samo dijeli, već i primjenjuje u stvarnom kontekstu.

Upravo su to sudionici istaknuli u svojim dojmovima. NetWork 13 opisali su kao mjesto koje inspirira, povezuje i pokreće konkretne inicijative, uz program koji donosi znanje koje se može primijeniti u praksi. Istaknuli su uravnoteženu kombinaciju profesionalnog i ljudskog pristupa, otvoreni razgovor o stvarnim izazovima i atmosferu koja potiče suradnju i razmjenu iskustava. Od realističnih simulacija u sesijama o kibernetičkoj sigurnosti do panela o budućnosti financijskog tržišta, sudionici su naglasili da NetWork nadilazi formu klasične konferencije, jer ne govori o promjenama, već ih čini.

“NetWork 13 potvrdio je da digitalna transformacija nije samo tehnološki, već i društveni proces”, poručuju organizatori. “Ove smo godine vidjeli kako teme poput cyber sigurnosti, AI etike i digitalne javne uprave prelaze iz teorije u praksu. Ovo je najveći uspjeh konferencije, da sudionici odlaze s konkretnim znanjem i inspiracijom da te promjene primijene u svom okruženju.”

Dodali su kako su posebno ponosni na sadržajni tim koji je pažljivo oblikovao program i omogućio da konferencija zadrži visok standard po kojem je prepoznatljiva: “NetWork nije samo skup predavanja. To je platforma koja povezuje ljude i ideje, gdje svaka rasprava ima potencijal prerasti u projekt, partnerstvo ili novo rješenje.”

Uz bogat dnevni i večernji program, sudionici su imali priliku osvojiti brojne nagrade sponzora i uživati ​​u jedinstvenom iskustvu koje spaja znanje, inspiraciju i dobru energiju. Pod svježim dojmovima uspješnog događaja, sa zadovoljstvom najavljujemo datum sljedećeg izdanja – konferencija NetWork 14 planirana je od 21. do 23. listopada 2026. godine.

Bivša hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt i pravna stručnjakinja upozorava da međunarodni pravni poredak danas prolazi kroz ozbiljnu krizu te da Ujedinjeni narodi gube utjecaj u rješavanju globalnih sukoba i političkih kriza, piše Jutrarnji.hr

– Međunarodno pravo počiva na Povelji UN-a, na pravilima igre koja su uspostavljena nakon Drugog svjetskog rata i tako je bilo do sada. Čini mi se da je pravni poredak ozbiljno napukao, da se počinje urušavati. Nepovredivost granica i pravo naroda na samoodređenje pravne su norme koje svaka država mora poštovati ako želi biti članica UN-a – rekla je Vesna Škare Ožbolt, bivša hrvatska ministrica pravosuđa i pravna stručnjakinja, u emisiji Briefing Hanza Media TV.

Prema njezinim riječima, Ujedinjeni narodi izgubili su moć. Nedavno se glas UN-a ne čuje.

– Nešto se čulo, ali vrlo malo o Izraelu i Palestini, a sada se o Venezueli općenito šuti. Maduro je prototip latinoameričkog diktatora. Drži narod u bijedi iako država pliva u nafti. Nitko ne plače za njim. Ali bitka za energente je počela – naglašava Škare Ožbolt.

SAD su ga, dodaje, otele i uhitile, srušivši imunitet i legitimitet funkcije predsjednika države, koji ne može biti otet i izveden pred sud druge države.

– Amerikanci ga nisu ni priznali kao predsjednika države, nego ga tretiraju kao kriminalca i brišu s njim pod. SAD nije svrgnuo vlast u Venezueli, već je samo oteo predsjednika i njegovu suprugu – rekla je.

Naglasila je i da nakon vrlo oštre izjave prilikom prisege novog predsjednika, koji je bio blizak Maduru, njezine izjave sada postaju sve blaže te da se već potpisuju prvi naftni sporazumi, dodavši da Trump neće vojno intervenirati u drugim zemljama Latinske Amerike.

– Grenland je vrh svijeta i tko god ga kontrolira ima sve pod kontrolom – oružje, ceste, sve. SAD tamo ima svoju vojnu bazu i dogovor o mogućnosti korištenja svih resursa. Što on onda želi? Mislim da će SAD-u biti sve dopušteno i da će doći do ruba, ali da se voda neće preliti jer bi to bilo jako, jako loše.

Ni u Venezueli se ništa bitno nije dogodilo, poredak je ostao isti, država je ostala u svojim granicama, jedino što nemaju predsjednika nego predsjednicu. Amerika će dobiti naftu, a možda će profitirati i stanovnici Venezuele koji su do sada živjeli jako loše – kaže Škare Ožbolt.

Ona objašnjava američku tezu da neće napasti Grenland, nego da će ga kupiti.

– Što bi bilo da je Hrvatska rekla da će kupiti Neum? Hrvatska bi dobila takve sankcije od kojih se do danas ne bi oporavila. Ono što je dozvoljeno velikima nije dozvoljeno malima. A Danska je mala. Koliko je to važno? To su primjeri kada veliki nešto traže, a mali se bune. Tu je i pitanje kako EU stoji u zaštiti svoje članice. Je li se uopće moguće oduprijeti SAD-u, o kojem ovisi u energetici, vojsci i informatici, koji su najvažniji resursi za normalno funkcioniranje? Nijemci najbolje znaju kako je odjednom ostati bez jeftine energije. Doživjeli su veliki gospodarski pad – kaže Škare Ožbolt, dodajući da se Kina i dalje drži postulata međunarodnog poretka i puno je neovisnija o Europi.

Na kraju je zaključila kako misli da je Trumpova politika ipak ograničene prirode. Ona smatra da on nije osvajač svijeta, već traži izvore energije, podiže gospodarstvo SAD-a i ponaša se kao klasični kapitalist koji gleda samo profit za svoju zemlju.