Vrućine su ozbiljan izazov za zdravlje svih građana.

I dok se tijekom ljetnih vrućina naglasak uglavnom stavlja na one koji imaju visok krvni tlak (hipertenziju), vrlo se malo govori o tome da visoke temperature mogu znatno pogoršati probleme kod osoba s niskim krvnim tlakom (hipotenzija).

Osim osoba s kronično niskim krvnim tlakom, u opasnosti su i: stariji od 75 godina, dijabetičari i srčani bolesnici, bubrežni bolesnici te osobe koje koriste diuretike ili beta-blokatore.

Pojačana hidratacija

Svaki tlak niži od 90/60 mmHg karakterizira se kao nizak krvni tlak.

No prema riječima mr. dr.sc. Milan Gluhović, internist/kardiolog, ovdje treba biti vrlo oprezan jer vrijednosti 90/60 mogu biti normalne kod određenih kategorija ljudi, poput mladih i sportaša.

U kroničnih srčanih bolesnika, koji su na antihipertenzivnoj terapiji, tlak od 90/60 mmHg može biti simptomatičan.

– Želim reći da nije toliko bitno koliki je pritisak, nego kako se čovjek osjeća. Ako izmjerite nizak krvni tlak i osjećate vrtoglavicu i vrtoglavicu, to znači da ste simptomatični i da morate nešto poduzeti u smislu pojačane hidracije, uzimanja otopina soli, da osoba leži, a ako simptomi ne prestaju, treba potražiti pomoć liječnika – objašnjava Gluhović.

Toplina uzrokuje širenje krvnih žila kako bi se tijelo lakše oslobodilo viška topline. Istodobno se pojačava znojenje, zbog čega tijelo gubi vodu i elektrolite, a sve to dodatno snižava krvni tlak.

Kad se volumen krvi smanji, a krvne žile ostanu proširene, srce mora raditi brže kako bi osiguralo dovoljan protok krvi u mozak i druge organe.

Kod ljudi koji već imaju nizak krvni tlak ovaj mehanizam može izazvati ozbiljne probleme.

Najčešći problem se javlja kod naglog ustajanja, kada tijelo ne uspijeva dovoljno brzo održati normalan protok krvi u mozgu. Tada se javlja vrtoglavica.

Uz vrtoglavicu, najčešći simptomi niskog krvnog tlaka su: vrtoglavica, zamagljen vid, izrazita slabost i malaksalost, mučnina, ubrzan rad srca, hladna i vlažna koža unatoč visokim temperaturama te nesvjestica.

Toplina snižava tlak vrlo jednostavnim zakonom hemodinamike – da se sva tijela šire u toplini – uključujući naše krvne žile.

– U tom slučaju tlak u proširenim krvnim žilama odmah je niži nego u žilama koje su kontrahirane plazmom. Što je čovjek dulje na vrućini i ako još radi, pa se termoregulacijski centar u tijelu uključi, odnosno podigne unutarnju toplinu, veća je šansa da tlak padne. Tlak će pasti i ako je osoba duže vrijeme izložena visokoj temperaturi, pa se pojačano znoji, čime se izbacuje velika količina tekućine, a to nije popraćeno dovoljnim unosom tekućine. Mnogi misle da je dovoljno unijeti onoliko tekućine koliko mokre, zaboravljajući da čovjek gubi tekućinu na više načina – mokrenjem, stolicom, znojenjem, disanjem na usta – ističe Gluhović.

Kako biste spriječili pad krvnog tlaka tijekom ljetnih mjeseci, najvažnije je, prema preporukama liječnika, redovito se hidrirati pijenjem vode tijekom cijelog dana, a ne samo kad osjetite žeđ.

Također, napitci s elektrolitima ili slane juhe mogu pomoći u nadoknadi natrija izgubljenog znojenjem.

Vrlo je važno ne preskakati obroke na način da imate nekoliko manjih obroka koji će blagotvornije djelovati na organizam od velikih ručkova.

– Uz redovitu hidrataciju vrlo je važan unos elektrolita (kisela i slana voda). Elektroliti su izuzetno važni za normalno funkcioniranje organizma, a posebno srca. To je posebno važno za osobe koje dodatno uzimaju diuretike koji uzrokuju gubitak tekućine, a time i elektrolita, među kojima je posebno važan kalij. Stoga se takvim osobama u ljetnom razdoblju preporučuje povećati unos voća i povrća koje je bogato kalijem, poput banana i rajčica. Osvrnuo bih se i na hipoglikemiju (skok šećera u krvi) kod dijabetičara koji zbog vrućine uvode laganiju prehranu bogatu voćem i povrćem. No, postoji zamka jer su neke vrste voća i povrća bogate šećerom, a to, uz slabo kretanje zbog vrućine, uzrokuje hiperglikemiju – rekla je Gluhović.