Izložbe Memorijalnog centra Srebrenica i Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (Birn BiH) – “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti” i “Nasljeđe nade nakon genocida u Srebrenici 1995.: Putovanje nove generacije”, postavljene 2025. godine u povodu obilježavanja 30. godišnjice genocida, bit će ponovno otvorene u sjedištu Ujedinjenih naroda (UN) u Sarajevu. New York.

Izložbe su pripremljene prošle godine u povodu 30. obljetnice genocida, a ovog srpnja javnost će ih imati priliku prvi put zajedno pogledati u izložbenom prostoru sjedišta UN-a.

Prvi dio izložbe daje uvid u genocid nad Bošnjacima počinjen u Srebrenici u srpnju 1995. godine kroz fotografije svakodnevnih predmeta koji svjedoče o nasilno okončanim životima, zauvijek razdvojenim obiteljima, te o posljedicama govora mržnje i ravnodušnosti pred mržnjom.

Drugi dio izložbe predstavlja priče osmero mladih koji su 1995. godine bili djeca ili su rođeni nakon genocida. Njihove priče i fotografije svjedoče o ljudskoj otpornosti i transformativnoj snazi ​​ljubavi unatoč nezamislivom gubitku. Oni osvjetljavaju novu generaciju koja čuva sjećanje i njeguje kulturu suosjećanja i mira.

Chaloka Beyani, podtajnik UN-a i posebni savjetnik za prevenciju genocida za Detektor kaže da je ključno nastaviti govoriti o Srebrenici kako bi se očuvalo sjećanje na žrtve i poduprlo svjedočanstvo preživjelih, te kroz pripovijedanje doprinijelo prevenciji budućih zločina.

– Upravo zato je važno da se ove dvije duboko potresne i osobne izložbe ponovo, ovaj put zajedno, postave u sjedištu Ujedinjenih naroda, dajući posjetiteljima i delegacijama cjelovitu priču o genocidu u Srebrenici 1995. godine – da znaju, uče i pamte – kaže.

Umjetnička refleksija, po njegovom mišljenju, “daje nam prostor da se suočimo s bolnim sjećanjima, pretvorimo ih u ono što nas povezuje kao ljudska bića i iskoristimo za edukaciju i prevenciju”.

– Svjestan sam da ove izložbe dotiču bolna i traumatična iskustva. Međutim, oni služe višoj svrsi – poštedjeti buduće generacije iste boli i traume. Ujedinjeni smo u ostvarenju tog cilja – dodaje Beyani.

Voditelj tima usmene povijesti Memorijalnog centra Srebrenica Hasan Hasanović kaže da je izuzetno važno što će i ove godine biti postavljene ove izložbe u svrhu edukacije posjetitelja koji su zainteresirani za priču o genocidu u Srebrenici.

– Memorijalni centar i partneri, uključujući Byrne, pokazuju sposobnost produkcije tako važnog sadržaja na visokoj razini na najvažnijoj platformi na svijetu – kaže.

Denis Džidić, izvršni direktor Birna BiH, napominje da činjenica da se ove dvije izložbe ponovo predstavljaju u sjedištu UN-a, ovaj put kao jedna cjelina, govori koliko je važno nastaviti prenositi priču o Srebrenici kroz ljudska iskustva i svjedočanstva.

– Najveću zahvalnost dugujemo preživjelima i obiteljima žrtava koje su nam povjerile svoje priče, osobne predmete i sjećanja. Njihova spremnost da progovore omogućila je da se životi njihovih najmilijih ne svode na brojke i statistiku, već da budu zapamćeni kao priče stvarnih ljudi – njihovih obitelji, snova i svakodnevice – kaže Džidić.

Izložbe nas, kazao je, podsjećaju da prevencija počinje razumijevanjem, slušanjem i spremnošću na suočavanje s posljedicama mržnje i dehumanizacije.

– Naša zadaća nije samo čuvati sjećanje na prošlost, već osigurati da iskustva preživjelih budu dio obrazovanja budućih generacija. Samo tako svjedočanstva koja smo dobili mogu i dalje služiti kao upozorenje i poziv na odgovornost – kaže.

Prošle godine otvorene su izložbe u sjedištu UN-a, prenosi Detektor.

Projekt „Životi iza Polja smrti“ započet je u listopadu 2020. godine, kada je snimljeno 100 iskaza preživjelih svjedoka genocida, koji su sada dio stalnog postava, zajedno s predmetima koje su preživjeli donirali za trajno čuvanje u spomen sobi otvorenoj u Memorijalnom centru u veljači 2022. Nakon niza pozitivnih reakcija, projekt je nastavljen snimanjem novih 100 usmenih govora. povijesti.

Objedinjeni postav ove dvije izložbe bit će otvoren od 17. srpnja do 28. kolovoza u izložbenom prostoru sjedišta UN-a koji je besplatan i otvoren za javnost.

Njujorška policija pokrenula je istragu nakon što se posljednjih tjedana pojavilo nekoliko video snimaka na kojima se vidi kako grupe ljudi ulaze i izlaze iz gradskog kanalizacijskog sustava, piše BBC.

Muškarci, koje su snimile nadzorne kamere u različitim četvrtima Brooklyna i Queensa, navodno su tražili dragocjenosti (doslovno) u podzemlju New Yorka, objavili su američki mediji pozivajući se na policijske izvore.

Zasad nije poznato stoji li iza svih incidenata ista grupa ljudi. Na jednom od videa vidi se nekoliko muškaraca kako skidaju poklopac šahta, spuštaju se u kanalizaciju, a zatim se, satima kasnije, ponovno pojavljuju na površini.

– Ulazak u kanalizaciju je nezakonit i izuzetno opasan – rekao je za BBC glasnogovornik njujorškog Odjela za zaštitu okoliša (DEP).

“Kanalizacija krije brojne opasnosti, uključujući otrovne i potencijalno smrtonosne plinove, nestabilne površine, rizik od poplave i boravak u zatvorenim prostorima”, dodao je glasnogovornik DEP-a.

Zato, kako je dalje naveo, građani nikako ne bi smjeli ulaziti u cijevi, odvode, slivnike, šahtove ili slivnike.

Policija je prošli tjedan zaprimila dojave o više nepoznatih osoba koje su skidale poklopce sa šahtova i ulazile u kanalizaciju.

– Osobe su potom nepoznatim vozilom pobjegle s mjesta događaja u nepoznatom pravcu. Ozlijeđenih nije bilo. Nitko nije uhićen, a istraga je u tijeku – priopćila je njujorška policija.

Kaže se da su muškarci snimljeni kako izlaze iz kanalizacijskog okna “lovci na blago” i urbani istraživači koji traže dragocjenosti u kanalizacijskom sustavu, rekli su policijski izvori za CBS News.

Žena je preminula nakon što je izašla iz svog automobila i upala u otvoreni servisni otvor u New Yorku, priopćila je policija.

Policija je u ponedjeljak malo prije ponoći primila dojavu o nesreći na Manhattanu.

Policajci su pronašli ženu bez svijesti na dnu okna.

Policija kaže da je 56-godišnja Donike Gocaj iz Briarcliff Manora, New York, parkirala svoj automobil na raskrižju West 52nd Street i Fifth Avenue u središtu Manhattana nešto prije 23:20.

Izašla je iz auta i odmah zakoračila u otvoreni servisni otvor ispred zgrade Cartiera.

Gocaj je pao gotovo tri metra duboko, a para iz okna izazvala je srčani zastoj.

Hitno je prebačena u bolnicu, gdje je proglašena mrtvom.

Komunalna tvrtka Con Edison izjavila je za američke medije da, nakon pregleda nadzornih snimaka, vjeruje da je poklopac šahta pomaknuo kamion.

– Otprilike 12 minuta kasnije, osoba koja je sudjelovala u nesreći parkirala je automobil u blizini – rekao je glasnogovornik Con Edisona CBS i dodao:

– Analiziramo sve okolnosti. Iako su takvi slučajevi rijetki, teška vozila mogu pomaknuti poklopce šahtova. Naše su misli s njezinom obitelji, a sigurnost ostaje naš glavni prioritet.

Obitelj Donike Gocaj rekla je za CBS na mjestu nesreće da pokušava shvatiti kako je tragedija mogla doći.

Njezina snaha, potresena tijekom razgovora s novinarima, upozorila je da oko otvorenog šahta nema nikakvih čunjeva, upozorenja i zaštitnih barijera.

Iz policije su kazali da je očevid u tijeku, ali za sada nema sumnje na kazneno djelo.

Zrakoplov Air Canada sudario se s vatrogasnim vozilom na pisti u zračnoj luci LaGuardia u New Yorku u nedjelju, pri čemu su poginuli pilot i kopilot, a još dvoje je ozlijeđeno, rekao je dužnosnik za provođenje zakona CNN.

Otprilike u 23:40, let Jazz Aviationa koji je djelovao u ime Air Canada udario je u spasilačko i vatrogasno vozilo lučke uprave koje je reagiralo na odvojeni incident, priopćila je lučka uprava New Yorka i New Jerseyja.

“Odmah su aktivirani protokoli za hitne intervencije”, rekao je glasnogovornik.

Dodao je da je zračna luka zatvorena kako bi se olakšala intervencija i omogućila temeljita istraga.

Dvije osobe u kamionu ozlijeđene su u nesreći, rekao je dužnosnik CNN-a. Kamion je odgovarao na poziv drugog leta koji je zatražio pomoć zbog nepoznatog mirisa u kokpitu, rekao je dužnosnik.

Lučka kapetanija nije objavila podatke o ozlijeđenim osobama. Na fotografijama i video zapisima s mjesta događaja vidi se teška oštećenja na nosu aviona.

U priopćenju od ponedjeljka ujutro, Jazz je potvrdio incident koji je uključivao Air Canada let 8646 iz Montreala. Prema preliminarnom popisu, u zrakoplovu CRJ-900 bilo je 72 putnika i četiri člana posade.

Zrakoplov je letio otprilike 210 kilometara na sat prije nego što je udario u vatrogasno vozilo, prema posljednjim podacima koje je prikupio Flightradar24 prije pada.

U zvuku kontrole zračnog prometa može se čuti kako kontrolor zračnog prometa dopušta operativnom kamionu da prijeđe pistu. Nekoliko sekundi kasnije, kontrolor hitno naređuje kamionu da stane, prije nego što kaže da je došlo do sudara na pisti.

– JAZZ 646, vidim da si se sudario s vozilom. Samo zadrži svoj položaj. “Znam da se ne možeš pomaknuti”, čuje se kako govori kontrolor zračnog prometa u audio zapisu koji je snimila web stranica LiveATC.net.

NTSB je rekao da pokreće istražni tim koji bi trebao stići u ponedjeljak.

Naprava bačena tijekom prosvjeda ispred službene rezidencije gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija u subotu bila je improvizirana eksplozivna naprava koja može izazvati ozbiljne ozljede ili smrt, rekao je u nedjelju načelnik gradske policije, javlja Anadolija.

Policijska komesarka Jessica Tisch rekla je da je odjel za bombe njujorške policije (NYPD) utvrdio da uređaj nije ni “lažna naprava niti dimna bomba”.

Na analizi je i još jedan uređaj, dodala je.

Dvojica muškaraca uhićena su na mjestu događaja i nalaze se u pritvoru.

Mamdani je rekao da je prosvjed organizirao “bijeli rasist Jake Lang” ispred Gracie Mansiona, gradonačelnikove službene rezidencije, i opisao ga kao temeljen na “netrpeljivosti i rasizmu”.

– Takvoj mržnji nema mjesta u New Yorku. Ono što je uslijedilo bilo je još uznemirujuće, rekao je, misleći na napravu bačenu na prosvjednike.

– Nasilje na prosvjedu nikada nije prihvatljivo.

Smatra da je uporaba eksplozivne naprave “za osudu i protivno onome što jesmo”, zahvalivši policijskim službenicima na brzoj reakciji.

NYPD istražuje slučaj zajedno s FBI-em kroz Zajedničku radnu skupinu za terorizam i Uredom državnog odvjetnika SAD-a za južni okrug New Yorka, rekao je Tisch.

Gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani potpisao je u petak izvršnu uredbu usmjerenu na jačanje zaštite imigranata i ograničavanje savezne imigracijske provedbe na gradskoj imovini.

Mamdani je najavio naredbu govoreći na međuvjerskom doručku, opisujući je kao široku potvrdu predanosti grada imigrantskim zajednicama, zaštiti privatnosti i javne sigurnosti.

– Potpisujem izvršnu naredbu koja će podržati zaštitu našeg grada ne samo naših kolega imigranata iz New Yorka – nego svih Njujorčana – od zlouporabe imigracijskih zakona – rekao je.

Prema nalogu, američkoj imigracijskoj i carinskoj službi (ICE) bit će zabranjen ulazak na imovinu u New Yorku bez sudskog naloga. Politika se odnosi na objekte gradske uprave, uključujući škole, skloništa, bolnice i parkirališta.

– Jasno ćemo staviti do znanja da ICE neće moći ući na posjede New Yorka bez sudskog naloga. To znači naše škole, naša skloništa, naše bolnice, naša parkirališta – rekao je Mamdani.

Izvršna uredba također nastoji ojačati mjere zaštite u vezi s osobnim podacima, zabranjujući nezakonit pristup savezne vlade.

Mamdani je rekao da je cilj mjere omogućiti stanovnicima da se osjećaju sigurnima pri pristupu gradskim službama bez obzira na imigracijski status.

“Nijedan Njujorčanin ne bi se trebao bojati prijaviti se za gradske usluge poput brige o djeci jer je imigrant”, dodao je.

Osim toga, naredba nalaže da se ključne gradske agencije pridržavaju postojećih gradskih zakona koji reguliraju interakciju s imigracijskim vlastima i zahtijeva sveobuhvatne preglede politika agencija koje se odnose na provedbu imigracijskih mjera.

Gradonačelnik je rekao da će se ovom naredbom također uspostaviti Međuagencijsko povjerenstvo za koordiniranje akcija u cijelom gradu tijekom velikih kriza koje uključuju provedbu imigracijskih mjera. Odbor bi služio kao centralizirani mehanizam za koordinaciju politike i komunikaciju između agencija.

– Dakle, Vlada govori jednim glasom u vrijeme potrebe – rekao je.

Svrgnuti venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro trebao bi se danas prvi put pojaviti pred američkim sudom zbog optužbi za narko-terorizam, na koje se pozvala administracija predsjednika Donalda Trumpa kako bi opravdala njegovo uhićenje i dovođenje u New York.

Očekuje se da će se Maduro i njegova supruga pojaviti pred sucem u podne na kratkom, ali obveznom saslušanju koje će vjerojatno označiti početak dugotrajne pravne bitke oko toga može li mu se suditi u Sjedinjenim Državama.

Rano jutros, pod teškom oružanom pratnjom, par je iz zatvora u Brooklynu, gdje su bili zatočeni, prebačen u sudnicu na Manhattanu.

Prijevoz je obavljen brzo. Konvoj vozila u kojem je bio Maduro napustio je zatvor oko 7:15 ujutro i krenuo prema obližnjem sportskom igralištu, gdje se Maduro polako probijao prema helikopteru koji je čekao. Zrakoplov je preletio njujoršku luku i sletio na heliodrom na Manhattanu, gdje je Maduro, vidno šepajući, ukrcan u oklopno vozilo.

Nekoliko minuta kasnije, kolona vozila policije zaustavila se u garaži sudskog kompleksa, odmah iza ugla one u kojoj je Donald Trump 2024. osuđen zbog krivotvorenja poslovne dokumentacije.

Kao optuženik u američkom pravosudnom sustavu, Maduro će imati ista prava kao i svaka druga osoba optužena za zločin, uključujući pravo na suđenje pred porotom koju čine obični građani New Yorka. No, njegov će slučaj biti gotovo, ali ne baš jedinstven.

Očekuje se da će Madurovi odvjetnici osporiti zakonitost njegova uhićenja, tvrdeći da kao suvereni šef države uživa imunitet od kaznenog progona.

Panamski moćnik Manuel Noriega neuspješno je pokušao koristiti sličnu obranu nakon što su ga zarobile američke snage tijekom vojne intervencije 1990. godine.

Međutim, SAD ne priznaje Madura kao legitimnog predsjednika Venezuele, posebno nakon vrlo osporavanih predsjedničkih izbora 2024. godine, javlja AP.

Gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani nazvao je u subotu američku vojnu operaciju u Venezueli, koja je uključivala uhićenje predsjednika Nicolasa Madura i njegove supruge, “ratnim činom” i “jasnom težnjom za promjenom režima”.

“Jutros sam obaviješten o američkom vojnom uhićenju venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura i njegove supruge, kao io njihovom planiranom zatvaranju u federalni pritvor ovdje u New Yorku”, rekao je Mamdani na društvenoj mreži X.

Dodao je kako je “jednostrani napad na suverenu naciju ratni čin i kršenje federalnog i međunarodnog prava”.

Naglasio je da takva “očita težnja za promjenom režima” ne pogađa samo one u inozemstvu, već da se njezin utjecaj proteže i izvan te zemlje te bi mogao “izravno utjecati na desetke tisuća Venezuelanaca koji žive u New Yorku”.

– Moj fokus je njihova sigurnost i sigurnost svakog Njujorčanina, a moja će administracija nastaviti pratiti situaciju i izdavati relevantne smjernice – dodao je.

Zohran Mamdani položio je prisegu malo prije ponoći 1. siječnja kao gradonačelnik New Yorka, postavši prvi musliman na čelu najvećeg američkog grada nakon što je položio prisegu na Kur'an.

Ceremonija je održana na napuštenoj stanici podzemne željeznice Old City Hall, jednoj od izvornih stanica u gradu, izgrađenoj 1904. godine i koja se ne koristi od 1945. godine.

Državna tužiteljica New Yorka Letitia James položila je prisegu zajedno s Mamdanijevom obitelji prije javne ceremonije u četvrtak poslijepodne koju će voditi senator Bernie Sanders.

Očekuje se da će javnoj ceremoniji prisustvovati najmanje 4000 ljudi. Mamdani, prema medijskim izvješćima, planira upotrijebiti dvije kopije Kur'ana koje su pripadale njegovim baki i djedu za dnevnu ceremoniju u Gradskoj vijećnici New Yorka u petak.

– Ovo je zaista čast i privilegija života – rekao je Mamdani nekoliko trenutaka nakon polaganja prisege.

Prema nekoliko američkih medija, među Kur'anima koji su korišteni tijekom sinoćnje ceremonije bila je kopija koja je pripadala Mamdanijevom djedu i još jedna koja je nekoć bila u vlasništvu crnog pisca i povjesničara Arthura Schomburga i posuđena iz njujorške javne knjižnice.

Mamdani, 34, također je prva osoba rođena u Africi koja je obnašala dužnost gradonačelnika New Yorka. Rođen je u Ugandi od roditelja indijskih imigranata.

Pobijedio je na izborima za gradonačelnika 4. studenog, pobijedivši bivšeg guvernera New Yorka Andrewa Cuoma i republikanskog kandidata Curtisa Slivu, što je povijesna pobjeda za progresivno krilo Demokratske stranke.

Kao demokratski socijalist, Mamdani se zalagao za pristupačnost i širenje socijalnih usluga, obećavajući besplatne autobuse, univerzalnu skrb o djeci, urbane trgovine mješovitom robom, širenje stanova sa stabiliziranim stanarinama i podizanje minimalne plaće na 30 dolara po satu do 2030. godine.

Novoizabrani gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani trebao bi ući u povijest 1. siječnja polaganjem prisege stavljanjem ruke na Kur'an, navodi se u izvješću New York Timesa.

Mamdani će postati prvi musliman i indijsko-američki gradonačelnik New Yorka. Očekuje se da će položiti prisegu malo nakon ponoći na privatnoj ceremoniji na bivšoj stanici podzemne željeznice Old City Hall u Donjem Manhattanu, povijesnom mjestu koje se tradicionalno koristi za noćne inauguracije.

Mamdani je opisao odabir lokacije kao simbol New Yorka koji su izgradili radni ljudi i za njih.

Veća javna svečanost uslijedit će kasnije tijekom dana u Gradskoj vijećnici.

“Kada položim zakletvu na postaji u zoru Nove godine, učinit ću to ponizan zbog prilike da povedem milijune Njujorčana u novu eru mogućnosti i počašćen da nastavim nasljeđe veličine našeg grada”, rekao je Mamdani u ponedjeljak.

Odabirom Kur'ana za svoju prisegu, Mamdani će postati prvi gradonačelnik New Yorka koji će koristiti svetu knjigu islama tijekom inauguracije.

Rođen u Ugandi od indijskih roditelja i odrastao u New Yorku, Mamdani je često govorio o svom imigrantskom podrijetlu i muslimanskoj vjeri, ističući ih kao izvor perspektive, a ne političke podjele. Tijekom kampanje naglašavao je jedinstvo i obećao vladati “za svakog Njujorčanina”.

Senator Bernie Sanders, još jedna osoba koju je Mamdani naveo kao utjecajnu na svom političkom putu, prisustvovat će polaganju prisege tijekom javne ceremonije kasnije tog dana.