Prije nekoliko dana u Sarajevu je ubijena Elma Godinjak. Majka, kći, sestra. Ubio ju je suprug Tarik Prusac s kojim je bila u procesu razvoda. Prethodno ju je pratio iako je imao zabranu prilaska.

Prus je na dan ubistva, 1. maja, u poslijepodnevnim satima došao u njen stan u sarajevskom naselju Dobrinja, sačekao na stepenicama, a nakon što je Elma izašla iz stana nasrnuo je na nju, prijetio joj pištoljem i počeo je udarati, a zatim je zavezao selotejpom, nakon čega je sa petogodišnjom djevojčicom napustio stan.

Elma je, kako bi spasila dijete, nekako uspjela potrčati za njima u haustor zgrade, nakon čega je Prus ispalio jedan metak u stomak i usmrtio je na mjestu.

Ubijenu Elmu na stepenicama su pronašli susjedi, koji su pozvali policiju i Hitnu pomoć.

– Ono što smo pronašli bilo je strašno. U kući je ležalo tijelo žene. Utvrdili smo da je bila teško pretučena. Imala je ozljede po glavi, licu, rukama i nogama. Lice i ruke bili su joj oblijepljeni krep trakom. Našli smo njenu odbačenu jaknu ispred stana. To je znak da ju je osumnjičeni čekao, da je isplanirao što će učiniti. Sve je to gledala petogodišnja djevojčica. U Elmu je pucao vjerovatno iz neposredne blizine jer ono što smo pronašli na odjeći sugerira da je pucano iz blizine – kazali su iz Tužilaštva KS.

Prus je Elmu ubio pucajući iz službenog pištolja, nakon što je završio smjenu, jer je radio kao zaštitar u zaštitarskoj agenciji.

Nakon ubistva, Tarik Prusac je s djevojčicom otišao na ćevape. Sve to govori o ubojičinoj hladnokrvnosti i mogućnosti da je ubojstvo isplanirao do detalja.

U potragu za Prusom bile su uključene sve policijske agencije. Opsežna potraga trajala je na području sarajevske Darive, a uhapšen je na području općine Stari Grad.

Elma je bila u procesu razvoda od ubojice. Ali Prus to nije mogao prihvatiti, pa joj je stvarao razne probleme, pratio ju je, prijetio joj.

Elma ga je prijavila policiji za obiteljsko nasilje, a ubojici je određena zabrana prilaska.

Ovdje postavljamo pitanje koja je svrha ove mjere i kako se osigurava njezina provedba? Je li sve samo mrtvo slovo na papiru?

Milijun je pitanja, a vrlo malo odgovora. Shturih.

Zanimalo nas je kako je moguće da osoba koja je imala zabranu prilaska prekrši zabranu i ubije ženu. Kontaktirali smo MUP Kantona Sarajevo i pitali da li je Elma prijavila nasilje.

– Dana 07.04.2026.godine EP iz Sarajeva prijavio je Upravi policije MUP-a KS suprugu TP zbog počinjenog kaznenog djela iz članka 222. stavak 1. KZ FBiH (Nasilje u obitelji). Istog dana, nadležna PU Novi Grad osumnjičenom je izdala TP i uručila hitne mjere zaštite. Dana 8. travnja 2026. godine, Uprava policije je Općinskom sudu u Sarajevu podnijela zahtjev za izricanje zaštitnih mjera, nakon čega je Općinski sud u Sarajevu donio Rješenje kojim je izrekao mjere zaštite TP „zabrana približavanja žrtvi nasilja“ i „zabrana komuniciranja, uznemiravanja i uhođenja“ supružnika EP, u trajanju od mjesec dana.

Postupajući po navedenom rješenju Općinskog suda u Sarajevu, policijski službenici PU Novi Grad nadzirali su provođenje izrečenih zaštitnih mjera, te nije bilo evidentiranih prekršaja – kazali su za Faktor iz Ureda policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo.

S obzirom na to da je osumnjičeni za ubojstvo radio kao zaštitar te je samim time imao službeni pištolj kojim je počinio ubojstvo, postavlja se pitanje kako je moguće da zaštitari nose oružje i nakon radnog vremena. Prema zakonu, pištolj je trebao vratiti agenciji na kraju smjene. Pitali smo, među ostalim, i Sec One, agenciju u kojoj je Prus radio, zašto to nije učinio.

– Povodom Vašeg upita, obavještavamo Vas da je Agencija u vezi s navedenim slučajem primijenila procedure i postupke propisane Zakonom o agencijama. Otuđenje pištolja također smo odmah, u zakonskom roku, prijavili nadležnim policijskim tijelima. Nadalje, izjavljujemo da je Agencija primjenjivala postupke i postupke propisane Zakonom o agencijama, a koji podrazumijevaju zapošljavanje zaštitara koji posjeduju certifikat za obavljanje poslova tjelesne zaštite izdan od ovlaštenih institucija. Izdavanje dozvola nije u nadležnosti organa zaštite. Cijeneći činjenicu da Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo vodi istragu u krivičnom predmetu protiv gore navedenih, nismo u mogućnosti dostaviti ostale tražene informacije – kazali su kratko za Faktor iz agencije u kojoj je radio Tarik Prusac.

U medijski izvještaji Ovih se dana moglo pročitati da je zaštitarska agencija Sec One prijavila krađu pištolja tek kad je objavljeno da je Prus osumnjičen za ubojstvo.

Ono što dodatno rasvjetljava ovaj slučaj je saznanje da je Prus 2016. pretukao majku i brata te da je i prema njima imao mjere zabrane. Opet se postavlja pitanje kako je moguće da takva osoba može raditi kao zaštitar i nositi oružje ako je prije toga ispoljavala nasilničko ponašanje? U uvjetima za zapošljavanje u agenciji u kojoj Prusac radi, između ostalog stoji:

– morate posjedovati potvrdu za obavljanje poslova fizičke ili tehničke zaštite izdanu od FMUP-a,

– Biti fizički i psihički sposoban za obavljanje poslova zaštite (liječničko uvjerenje),

– Protiv Vas se ne smije voditi kazneni postupak, ne smijete biti osuđivani za kazneno djelo za koje je izrečena kazna zatvora, osim za kaznena djela protiv sigurnosti javnog prometa, niti odgovarati za prekršaj protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilja,

– Ne možete biti zaposleni u agenciji ako ste zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti dobili otkaz od strane bilo kojeg organa gonjenja u Bosni i Hercegovini ili ste otpušteni iz vojne službe od strane COMSFOR-a.

Kako je onda Prus ipak dobio uvjerenje o nekažnjivosti? Kako je bio zaposlen u sigurnosnoj agenciji i nosio je pištolj?

Odgovore na to kako je točno kvalificirano djelo nasilja koje je počinio nad majkom i bratom, odnosno za što je osuđen, potražili smo na Općinskom sudu u Sarajevu.

– Kada su u pitanju informacije vezane za kazneni/prekršajni postupak koji se vodi protiv osumnjičenog Tarika P., obavještavamo vas da su podaci koje tražite podaci iz kaznene evidencije, a koje ovaj sud ne može dostaviti sukladno članku 227. Zakona o kaznenom postupku Federacije BiH – kazali su kratko za Faktor iz Općinskog suda u Sarajevu.

Ali odricanje od odgovornosti je jasno. Sustav mu je to omogućio. Tarik Prusac, kako se može zaključiti, brisan je iz sudske evidencije osuđenih osoba.

Tako bi Prus mogao raditi kao zaštitar, nositi pištolj, uhoditi i maltretirati ženu, prekršiti zabranu prilaska i na kraju ubiti ženu.

Tarik Prusac je na ročištu izjavio da se kaje zbog toga, da je samo htio zastrašiti Elmu jer mu nije dala da vidi dijete 25 dana. No njegove su tvrdnje opovrgnute.

Centar za socijalni rad potvrdio je da je Prus redovito viđao dijete vikendom kod majke te da su iznesene tvrdnje neutemeljene. Također, tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu Iva Kurilić na ročištu za ukidanje pritvora iznijela je informaciju da je osumnjičeni za ubojstvo rekao “Tko moje dijete odvoji od mene, završit će pod zemljom”.

Kantonalni sud u Sarajevu odredio je jednomjesečni pritvor Tariku Pruscu. Čeka ga suđenje, a sada je na redu Tužiteljstvo.

Ubojstvo Elme Godinjak šokiralo je javnost, ali i još jednom ukazalo na ozbiljne nedostatke u sustavu zaštite žena od nasilja.

Ono što ovaj slučaj čini još više zabrinjavajućim je činjenica da su institucije već imale neka saznanja o nasilju. Bilo je prijava, izrečene su i zaštitne mjere, uključujući i zabranu prilaska. Unatoč tome, nasilje je eskaliralo u najgori mogući ishod – ubojstvo.

Stručnjaci već godinama upozoravaju da mjere poput zabrane često ostaju samo formalnost, bez odgovarajuće kontrole njihove provedbe na terenu. U praksi to znači da žrtve nastavljaju živjeti u strahu, bez prave zaštite.

Prema dostupnim podacima, tijekom 2024. godine najmanje 12 žena je ubijeno u slučajevima femicida, dok je 2025. godine, prema nepotpunim evidencijama, ubijeno najmanje pet žena.

U periodu od 2023. do 2025. godine u BiH je ubijeno više od 35 žena.

Iako brojka za tekuću godinu još nije konačna, stručnjaci upozoravaju da je zabrinjavajući kontinuitet nasilja, kao i činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nema jedinstveni registar femicida.

Upravo zbog toga, stvarni razmjeri ovog problema mogli bi biti i veći od zabilježenih, što dodatno otežava sustavno djelovanje i prevenciju nasilja nad ženama.

Ovaj slučaj otvara niz pitanja: jesu li nadležne institucije učinile sve što su mogle, jesu li procjene rizika bile adekvatne i, najvažnije, mogu li se ovakve tragedije spriječiti.

Udruge za zaštitu prava žena već duže vrijeme traže strože mjere, bolju koordinaciju policije, centara za socijalni rad i pravosuđa, kao i uvođenje elektroničkog nadzora za nasilnike kojima je izrečena mjera zabrane prilaska.

Javnost još pamti slučajeve poput ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu, koje je potreslo cijelu regiju i otvorilo pitanje odgovornosti institucija, ali i ubistva Amre Kahrimanović u Tuzli, kao i Selme Agić, čija je smrt već godinama simbol borbe protiv nasilja nad ženama.

U Mostaru je ubijena 27-godišnja Aldina Jahić iz Kalesije, a za zločin je osumnjičen Anis Kalajdžić iz Mostara, koji je uhapšen odmah nakon napada. Ubistvo se dogodilo dok se Aldina vraćala iz teretane.

Sve dok se nadležni ne jave s konkretnim odgovorima, ostaje gorak osjećaj da se ovakvi slučajevi ponavljaju – i da sustav reagira tek kada je prekasno.

Smrt Elme Godinjak nije samo još jedan tragičan slučaj, već ozbiljno upozorenje. I dok institucije jedna s druge prebacuju odgovornost tko je u čijoj je nadležnosti, a ovih dana muče što odgovoriti novinarima, ostaje pitanje koliko još života mora biti izgubljeno da bi zaštita žrtava nasilja postala stvarna, a ne samo formalna?

Elma je sahranjena. Završila je pod zemljom. Baš kao što je ubojica prijetio. Iza nje je ostala petogodišnja kćerka, majka, brat, brojna rodbina, prijatelji i ljudi koji su je voljeli.

Elma nije samo ubijena. Život joj je otrgnut iz ruke, otrgnuta je kćeri, majci, bratu…

A to je učinio onaj koji ju je trebao uzdržavati i štititi, njezin suprug i nakon razvoda.

Ostaje nada da će se institucije konačno početi ozbiljnije baviti ovim zločinima. Podsjećamo, femicid je u zakonu uvršten kao zasebno kazneno djelo.

Da se nikad ne ponovi Elma, Nizam, Selma, Aldin, Amil, Indira…

Kantonalni ministar unutarnjih poslova Sarajevo Admir Katica je kao jedan od najvažnijih strateških ciljeva u 2026. godini najavio donošenje nove zakonske regulative koja će preciznije urediti oblast nabavljanja, držanja i nošenja oružja u KS.

Zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i streljiva u KS usvojen je 2019. godine, a koliko su izmjene uvedene bitne najbolje svjedoči činjenica da Uprava policije MUP-a KS od tada nije evidentirala niti jedno krivično djelo ubistva, pokušaja ubistva ili razbojništva počinjenog legalnim posjedovanjem oružja.

No, potrebno je i dalje raditi na unaprjeđenju ovog važnog zakona i njegovom usklađivanju s međunarodnim standardima i aktima Europske unije sadržanim u Direktivi o kontroli, nabavi i posjedovanju oružja.

U prilog tome govori i zaključak predsjedatelja svih kantonalnih skupština u Federaciji BiH na konferenciji održanoj u lipnju prošle godine u Bihaću.

U zaključku se navodi da je, u skladu s Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o procesu usklađivanja zakonodavstva Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom EU i ostvarenim aktivnostima, potrebno intenzivirati rad na izradi i donošenju Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i streljiva s ciljem međusobnog usklađivanja propisa između kantonalnih zakonodavstava. tijela i usklađivanje s pravnom stečevinom EU.

KS čini prvi korak ka tome, a prijedlog novog zakona naći će se na sjednici Vlade KS zakazanoj za četvrtak, 5. veljače, nakon čega bi se trebao naći i pred zastupnicima.

Prema riječima ministrice Katice, novim zakonom preciznije će se definirati primjena, iznimke, kategorizacija i vrste oružja, ograničenja, opći i posebni uvjeti za nabavu oružja, utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, način držanja oružja i drugo.

– Novim zakonom želimo onemogućiti osobama koje su pod kriminalističkim istraživanjima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od pet ili više godina da dobiju dozvolu za nabavu oružja. Također, odobrenje neće moći dobiti ni oni protiv kojih se vodi istraga zbog počinjenog nasilja ili im je, sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, izrečena zaštitna mjera – pojašnjava Katica za Fenu i dodaje:

– Kao društvo također smo dužni spriječiti posjedovanje oružja osobama za koje se utvrdi da imaju narušene obiteljske odnose, kao i spriječiti posjedovanje oružja iz kriminalističko-obavještajnih razloga ili ako uspostavimo vezu s osobama koje se nalaze u kriminalističko-obavještajnoj evidenciji.

Ističe i da je jedna od ključnih izmjena zakona kontrolni zdravstveni pregled osoba koje imaju odobrenje za nabavu oružja.

– Prema novom zakonu, svi koji imaju odobrenje za nabavu oružja ići će na zdravstvene preglede svakih pet godina radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti, umjesto svakih deset godina kako je zakon do sada predviđao – naveo je.

U cilju zaštite života građana i njihove imovine, policija će biti ovlaštena kontrolirati način skladištenja oružja.

– Nadležne policijske uprave bit će ovlaštene, ako za to postoji razlog, vršiti nadzor i kontrolu postavljanja oružja od strane osoba koje za to imaju odobrenje, jer će te osobe prilikom podnošenja zahtjeva dati i suglasnost za pregled i kontrolu postavljanja oružja. Cilj je spriječiti situacije da oružje uzimaju i koriste osobe koje nemaju dopuštenje, poput drugih članova obitelji ili čak djece – objasnio je ministar.

U slučaju smrti vlasnika oružja punoljetni član njegove obitelji, zakonski zastupnik, skrbnik ili osoba koja je s njim živjela dužna je obavijestiti nadležnu policijsku upravu i predati ga najkasnije u roku od 30 dana od dana saznanja za postojanje oružja ili streljiva. Do sada je zakon predviđao rok od 60 dana.

Važno je istaći da je nacrt zakona koji je pripremio Kanton Sarajevo već prezentiran ostalim kantonima u FBiH i kao takav prihvaćen kao jedan od najboljih primjera primjene europskog zakonodavstva, te će poslužiti kao podloga za donošenje ovog zakona na razini ostalih kantona u FBiH, uz uvažavanje svih specifičnosti u tim kantonima.

Sukladno važećem Zakonu o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i streljiva, fizičke i pravne osobe podnose zahtjeve za izdavanje odobrenja za nabavu oružja nadležnoj policijskoj upravi.

U 2025. godini Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo izdala je 2.030 odobrenja za nabavu vatrenog oružja i 2.125 oružnih listova fizičkim osobama. Istodobno, pravnim osobama izdano je 31 odobrenje za nabavu i 43 odobrenja za držanje oružja.