Čelnik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović iznio je niz optužbi na račun putopisca i influencera Roberta Dacešina dovodeći u pitanje poslovanje njegovih tvrtki, kao i navodnu suradnju s političarima na vlasti.

Vukanović tvrdi da je Dacešin, koji je široj javnosti postao poznat zahvaljujući sadržajima s putovanja koje objavljuje na društvenim mrežama, svoju popularnost odlučio iskoristiti za promociju političara.

Kao primjer navodi nedavno objavljen video s gradonačelnikom Banje Luke Draškom Stanivukovićem, za koji tvrdi da je promocija aktualnog gradonačelnika.

– Snimajući putopise po svijetu, Robert Dacešin postao je poznat široj javnosti, a očito je odlučio iskoristiti određenu popularnost koju ima i dobro zaraditi promovirajući korumpirane političare na vlasti za ogromne novce. Tako je nedavno u Banjoj Luci snimio video sa Stanivukovićem i ustvrdio da je Draško navodno najbolji gradonačelnik u povijesti Banje Luke – naveo je Vukanović.

Govoreći o poslovanju Dacešinovih tvrtki, Vukanović tvrdi da je tvrtka Rio Travel doo, osnovana u veljači 2025. godine, za manje od godinu dana ostvarila prihod od 524.674 KM.

Prema njegovim tvrdnjama, unatoč prihodima većim od pola milijuna maraka, tvrtka je poslovala s gubitkom od 4.670 KM i imala je dva zaposlena.

– Unatoč više od pola milijuna maraka prihoda za devet mjeseci, Rio Travel je s dva zaposlena poslovao negativno, imao gubitak od 4.670 maraka, što je pokazatelj da je angažiran i sposoban, od najboljih, Draška i prijatelja učio sve tajne izvlačenja novca – napisao je Vukanović.

Na kraju je pozvao Dacešina da odgovori na nekoliko pitanja javnosti.

– Bilo bi dobro da Robert Dacešin odgovori javnosti koliko košta njegova promocija korumpiranih političara na vlasti, koliko je novca dobio od njih, kako je za nešto više od pola godine novoosnovano poduzeće imalo više od pola milijuna maraka i koliki su ukupni godišnji prihodi poduzeća u njegovom vlasništvu registrirana u Banjoj Luci – rekao je Vukanović.

Prihodi od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u prošloj godini u Federaciji BiH iznosili su više od 249.137.000 KM, dok su prihodi za Fond solidarnosti iz proračuna FBiH za 2025. godinu planirani u iznosu od 70.000.000 maraka, što predstavlja tek 28 posto sredstava koja su trebala biti isplaćena iz proračuna sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju.

Iako je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH poduzeo aktivnosti prema Federalnom ministarstvu zdravstva i Vladi, vezano za osiguranje potrebnog iznosa sredstava iz proračuna za financiranje Fonda solidarnosti, ni u prošloj godini nisu osigurana sredstva za njegovo financiranje kako je to zakonom propisano, navodi se u novom izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH o radu Federalnog zavoda u 2025. godini.

– Prihodi od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje iznosili su 249.137.307 KM, dok su prihodi iz proračuna FBiH za Fond solidarnosti u prošloj godini iznosili 58.333.333 marke. Na dan bilance na kratkoročnim vremenskim razgraničenjima vodi se 11.666.669 KM koje se odnose na tranše za mjesec studeni i prosinac 2025. godine, a koje Vlada FBiH nije isplatila do okončanja revizije – naglasili su revizori.

Zastupnički dom FBiH u siječnju je usvojio proračun FBiH za 2026. godinu u kojem je za Fond solidarnosti predviđeno 80.000.000 KM.

Na sjednici je usvojen i amandman zastupnika SBiH Admira Čavalića kojim se u proračunu predviđa još 20 milijuna KM za Fond solidarnosti za onkološke pacijente.

Iako je proračun Fonda solidarnosti povećan u odnosu na prethodne godine, još je daleko od zakonom propisanog iznosa koji bi pridonio potpunom zatvaranju lista čekanja onkoloških pacijenata na lijekove.

Time je Vlada FBiH prekršila članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, prema kojem je dužna svake godine uplatiti u Fond solidarnosti isti iznos prikupljenih i uplaćenih sredstava po osnovu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Primjerice, samo prošle godine, prema izvješću revizora, Federalna vlada je od pacijenata uzela više od 179 milijuna KM, plus još dvije tranše u iznosu većem od 11 milijuna maraka za studeni i prosinac 2025. godine, koje, kako su naglasili revizori, Vlada FBiH nije isplatila do okončanja revizije.

Srpanj je, a niko sa sigurnošću ne zna kada će lista lijekova Fonda solidarnosti biti dostupna pacijentima u Federaciji BiH.

Iako je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) 16. siječnja 2026. godine dostavilo Federalnoj vladi prijedlog odluke o Listi lijekova na razmatranje i usvajanje, to se nikada nije dogodilo, upozorili su federalni revizori u najnovijem izvješću o reviziji rada spomenutog ministarstva.

Podsjetimo, lista lijekova Fonda solidarnosti zadnji put je mijenjana 2019. godine, a prema iznesenim podacima u razdoblju od 2022. do 2025. godine, kako navode revizori, bilježi se konstantan porast zaprimljenih zahtjeva za terapijama.

Podatak kojim raspolažu udruge koje okupljaju onkološke bolesnike je “da se Ministarstvo financija izjasnilo da nema dovoljno novca za novoformiranu Listu lijekova”.

– Ne znamo što se trenutno događa. U najmanju ruku, Federalno ministarstvo zdravstva je odavno trebalo izaći u javnost i objasniti razloge kašnjenja. Odgovornost se ne može prebacivati ​​na nekog drugog, jer Federalno ministarstvo zdravstva treba napraviti listu koja će biti zadovoljavajuća i za pacijente i za raspoloživi budžet. Ako nema dovoljno novca, neki nađu drugačiji način financiranja. Svi znamo da novca u Federaciji ima, ali nije raspoređen na pravi način. Novac se preusmjerava tamo gdje je vlastima u interesu, a bolesni ljudi nisu u interesu – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od raka dojke i drugih malignih bolesti “Renesansa”.

Dok pacijenti čekaju da se zavede red u zdravstvu, javna nabava, uvedu nove terapije i prošire indikacije za terapije, pročiste liste čekanja, riješi problem nedostatka citostatika – bolest uzima danak.

Svakim danom odnosi sve više života onih koji su mogli biti spašeni i postati korisni i produktivni članovi društva da su na vrijeme primili terapiju.

Time će, kako kaže Glušac, biti proglašeni kolateralnom štetom.

Iz Udruge su se osvrnuli i na nedostatak citostatika.

Glušac podsjeća da u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), a ništa bolja situacija nije ni u drugim kliničkim centrima i bolnicama, u proteklih godinu i pol do dvije godine redovno nedostaje od pet do čak 20 citostatika.

Zbog toga su pacijenti prisiljeni sami tražiti i nabaviti lijek, što je dodatno maltretiranje onkološkog bolesnika.

– Pacijentu kao pojedincu puno je teže pronaći gdje kupiti lijek. S druge strane, pacijent u danom trenutku mora imati dovoljno novca da plati terapiju – kaže Glušac.

Istina, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH pacijentima refundira puni iznos cijene lijeka, što znači da u takvim situacijama Zavod plaća punu maloprodajnu cijenu citostatika.

Prema riječima Glušca, da je lijek nabavljen regularnim putem za isti iznos novca, Federalni zavod bi mogao platiti terapiju za tri ili četiri pacijenta.

– Akcijske su cijene lijekova za Zavod u veleprodaji, a akcijske za fizička lica u maloprodaji. To znači da Zavod sam sebi stvara dodatne troškove. Iako iz Federalnog zavoda ističu da postoji zamjena za lijek koji nedostaje, moram reći da to nije uvijek tako, te su vrlo često pacijenti primorani kupiti lijek koji nedostaje, a da ih niko ne pita imaju li novca. U vremenu u kojem živimo, sa standardom s kojim se nosimo, mnogima su dva kilograma limuna luksuz, a ne kupovni lijekovi – zaključuje Glušac.

Europska komisija planira preraspodijeliti sredstva namijenjena poticanju reformi na zapadnom Balkanu i usmjeriti ih u zemlje koje najviše napreduju na putu prema članstvu u Europskoj uniji.

Kako su za Euronews potvrdila dva dužnosnika EU, najveći dio sredstava trebao bi otići Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, dok će ostale zemlje u regiji snositi posljedice zbog kašnjenja u provođenju reformi.

Riječ je o Instrumentu za reforme i rast za Zapadni Balkan, uspostavljenom 2024. godine, čiji je cilj pružanje financijske potpore zemljama kandidatkinjama, ali uz stroge uvjete koji se prvenstveno odnose na provedbu reformi nužnih za članstvo u Europskoj uniji.

Instrument pokriva razdoblje od 2024. do 2027. godine, a ambicija mu je udvostručiti veličinu gospodarstava zemalja Zapadnog Balkana u sljedećem desetljeću. No, prema podacima Europske komisije, dosad je isplaćeno tek približno 673 milijuna eura od ukupno šest milijardi eura, a gotovo sav taj novac završio je u samo tri od šest zemalja korisnica.

Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija najviše su napredovale u procesu pristupanja zahvaljujući provedbi svojih reformskih programa. Nasuprot tome, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija se smatraju zemljama koje zaostaju.

Instrument funkcionira po principu ispunjavanja unaprijed definiranih reformskih koraka u dogovorenim rokovima. Ako država ne ispuni svoje obveze na vrijeme, Europska komisija može uskratiti dio ili sva sredstva predviđena za taj reformski korak.

Zemlje imaju godinu dana da ispune postavljene uvjete prije nego što se sredstva preraspodijele ostalim korisnicima, dok je za prvu godinu primjene taj rok produljen na dvije godine. To znači da je kraj lipnja ove godine bio prvi rok nakon kojeg je moguća preraspodjela sredstava.

– Kako stoji u uredbi, ako se reformski koraci ne ispune u predviđenom roku, uključujući dodatno razdoblje, odgovarajuća sredstva mogu se preraspodijeliti drugim korisnicima – rekao je glasnogovornik Europske komisije za Euronews.

Govoreći o rokovima koji su istekli 30. lipnja 2026., glasnogovornik Komisije rekao je da će se sada provesti sveobuhvatna i objektivna procjena svih korisnika.

To praktično znači da će se neiskorištena sredstva usmjeriti prema zemljama koje najbolje napreduju u provedbi reformi.

Najveći gubitnik u ovom procesu mogla bi biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije dobila niti jedan euro iz ovog instrumenta, jer nije uspjela provesti niti jednu od traženih reformi, prvenstveno zbog složene institucionalne strukture zemlje. Kosovo i Srbija također bi se mogli naći u nepovoljnom položaju.

Na takvu je mogućnost još u travnju upozorila povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos, koja je u pismu upućenom zemljama zapadnog Balkana pozvala vlasti da ubrzaju reformske procese ili riskiraju gubitak financijskih sredstava predviđenih ovim instrumentom.

Dužnosnici Europske unije naglašavaju da je riječ o modelu financiranja koji se temelji na rezultatima.

Kako navode, Povjerenstvo državama ne oduzima sredstva jer one na njih nisu ni stekle pravo ako nisu ispunile dogovorene reformske obveze.

– To je kao posao po satu. Plaćeni ste samo za posao koji stvarno radite – rekao je jedan dužnosnik EU koji je želio ostati anoniman.

Europska komisija trebala bi kasnije ovog mjeseca predstaviti više detalja državama članicama, uključujući točan iznos sredstava koji će biti preraspodijeljen.

– Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi maksimalno iskoristili mogućnosti koje nudi Plan rasta – rekao je glasnogovornik Europske komisije.

Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović i direktor Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Ismet Gavrankapetanović potpisali su danas Ugovor o financiranju projekta “Zamjena bolničkih liftova”, za koji je Ministarstvo zdravstva iz proračuna KS-a za 2026. godinu osiguralo dva milijuna KM.

Bolnička dizala ključni su dio svakodnevnog funkcioniranja zdravstvene ustanove.

Njihova pouzdanost i sigurnost od posebne su važnosti za prijevoz pacijenata, medicinske opreme i zdravstvenog osoblja, posebice u hitnim situacijama i situacijama opasnim po život.

Hasanović je istaknuo da Ministarstvo zdravstva nastavlja ulagati u modernizaciju zdravstvenih ustanova na području cijelog Kantona Sarajevo.

– Kontinuirano ulažemo u zdravstvenu infrastrukturu jer želimo osigurati sigurne, funkcionalne i dostojanstvene uvjete za liječenje pacijenata i rad zdravstvenih radnika. Zamjena bolničkih liftova u Općoj bolnici predstavlja važan korak ka poboljšanju ukupne sigurnosti unutar ustanove – kazao je Hasanović.

Projekt je dio kontinuiranih aktivnosti Ministarstva zdravstva KS usmjerenih na jačanje kapaciteta javnog zdravstvenog sustava, zdravstvene infrastrukture i stvaranje najadekvatnijih uvjeta za pružanje usluga građanima KS.

Financijska sreća u lipnju kuca na vrata točno pet znakova, a astrolozi nemaju dvojbe oko toga: uskoro će se dogoditi ozbiljan preokret.

Planeti su se tako posložili da sada imaju najveće šanse dobiti na lutriji, nešto naslijediti ili na neki drugi način doći do ozbiljne svote.

Ako ste među njima, ne razmišljajte, možda je baš sada trenutak da uplatite listić o kojem ste razmišljali.

Za Djevice je lipanj mjesec kada se konačno sve okreće u njihovu korist, pogotovo u financijskom smislu.

Nakon dugog brojanja svake marke, dolazi vrijeme da se to strpljenje ozbiljno isplati. Vaš osjećaj za ljude sada otvara vrata za koja ste mislili da su davno zatvorena.

Nemojte se iznenaditi ako vijest o novcu stigne baš kad odustanete od svega. Poslušajte taj osjećaj jer bi mogao samo šapnuti brojke koje brišu sve financijske brige.

Vodenjaci uvijek vjeruju da će se nekako izvući, a ovog će se lipnja takav stav isplatiti u stvarnom novcu.

Planet sreće, Jupiter, namjestio se tako da vam doslovno “gura” novac u ruke, bilo kroz neku ponudu koja padne s neba ili preko brojeva koje ste negdje usput vidjeli.

Ne ignorirajte te male znakove uz cestu. Vaša spremnost da preuzmete rizik tamo gdje drugi oklijevaju sada može uroditi višestrukim povratom. Lipanj je vaš mjesec za igru ​​na sve ili ništa, jer je financijska sreća potpuno na vašoj strani.

Ovan, vaša potreba da budete prvi sada dobiva ozbiljno pokriće i na vašem bankovnom računu.

Ovog mjeseca bit ćete u središtu pozornosti zbog novca koji vam pristiže, a hrabrost da uložite tamo gdje drugi oklijevaju bit će vaš glavni adut. Lipanj vam donosi priliku koju ne smijete propustiti zbog nekog starog straha.

Budite hrabri, isprobajte ono što dosad niste smjeli i nemojte se iznenaditi ako samo jedna obična ulaznica postane vaša karta za život bez kredita i dugova.

Ribe, vaša poznata intuicija u lipnju će raditi besprijekorno. Ako dobijete taj čudan osjećaj da morate odigrati određene brojeve ili platiti listić na mjestu na koje inače ne idete, nemojte to prepustiti slučaju, taj unutarnji glas sada je vaš najbolji financijski vodič.

Dok drugi prave planove i tablice, vi vjerujte svom osjećaju jer vas može dovesti do pobjede. Moguće je da ćete usput čuti neke informacije koje će vam otvoriti vrata ozbiljnog novca.

Škorpioni su navikli boriti se za svaku kunu, no lipanj vam donosi iznenađenje koje vas može potpuno izbaciti iz kolosijeka, u dobrom smislu riječi. Dolazi priljev novca koji niste zaradili isključivo radom, već kao dar sudbine.

Bilo da se radi o bonusu na koji ste zaboravili, nasljedstvu ili dobitku na lotu, ovo je trenutak kada konačno možete odahnuti. Pametno iskoristite ovu financijsku sreću i riješite se obaveza koje vas opterećuju jer vam ovo razdoblje može promijeniti život iz korijena.

Zvijezde su rekle svoje, na vama je da odete do uplatnog mjesta.

Fond za mirovinsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske suočen je s ozbiljnim gubicima zbog neusklađenih evidencija i drskih zlouporaba punomoći unazad dva desetljeća. Da sistem ima ozbiljne “rupe” koje pojedinci godinama koriste, potvrdio je za BL portal i direktor Fonda PIO. Mladen Milić, otkrivajući nevjerojatan slučaj koji je sasvim slučajno otkriven krajem prošle godine.

U fokusu je prijevara koja je Fond koštala nevjerojatnih 100.000 KM, a koja je trajala 17 godina.

Sve je počelo 2001. godine kada je jedan korisnik ostvario pravo na mirovinu, dao punomoć izvjesnoj gospođi u Banjoj Luci, a zatim se preselio u SAD. S obzirom na to da je imao prijavljeno prebivalište u Banjoj Luci, nije bio dužan dostaviti potvrdu o životu.

– Gospodin je preminuo 2008. godine u Americi, a mi smo saznali tek krajem 2025. Sve to vrijeme mirovina se isplaćivala opunomoćeniku. Šokantno je da je i ova advokatica preminula 2013. godine, a njena kćerka je nastavila da prima isplatu, dok se korisnik prava u našem sistemu vodio kao da je živ – kaže Milić za BL portal.

Prevara je otkrivena tek nakon ostavinske rasprave i diplomatske korespondencije preko američkog konzulata i Ministarstva vanjskih poslova, kada je smrtovnica konačno upisana u banjolučke knjige. Fond je odmah podnio kaznenu prijavu.

– Kći, koja je nastavila dobivati ​​novac, angažirala je odvjetnika i ponudila nagodbu da će dug vraćati u ratama. No, naš stav je jasan – ona to mora riješiti jednom zauvijek. Iako je već platila oko 15.000 KM, to ne umanjuje njenu odgovornost za svjesnu zlouporabu sustava. To je najveći utvrđeni iznos za sada, a naravno, ima i drugih manjih iznosa, od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća KM – kategoričan je direktor Fonda.

Ovaj slučaj bio je znak za uzbunu za uvođenje novih, rigoroznih pravila koja su stupila na snagu 1. svibnja. Fond je odlučio da sve stare punomoći prestaju važiti, a da će se ubuduće plaćanja regulirati isključivo između banaka (ili poštanskih ureda) i odvjetnika, uz stroži stupanj kontrole.

Rezultati analiza su poražavajući. Od 2.398 umirovljenika koji su mirovinu primali preko opunomoćenika, njih 129 trenutno je potpuno isključeno iz isplate jer nisu dostavili nikakav dokaz da su živi.

– Već ulazimo u treći mjesec obustave isplata i bojim se da će konačna cifra završiti na oko 80 do 100 korisnika koji su umrli u ranijem periodu, a čiju smrt niko nije prijavio kako bi nastavili da podižu novac – ističe Milić za portal BL.

Kako bi se takve zlouporabe trajno eliminirale, Fond PIO intenzivno radi na digitalizaciji i elektroničkoj razmjeni podataka o činjenicama nastanka smrti. Takvi sporazumi već funkcioniraju s Federacijom Bosne i Hercegovine, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom.

– Od 1. srpnja trebala bi profunkcionirati burza s Austrijom, au proceduri su dogovori s Australijom i Njemačkom. Cilj nam je potpisati sporazume sa svim zemljama s kojima BiH ima sporazum o socijalnom osiguranju. Time bi se u potpunosti eliminirala potreba dostavljanja potvrda o životu, ali i mogućnost da bilo tko desetljećima vara sustav – zaključuje Milić.

Za one manje pokretne, a žive u Republici Srpskoj ili Federaciji BiH, uz proxy uveden je i sustav obvezne kontrole, čime se štite prava stvarnih korisnika, dok je prostor za “digitalne prevarante” sveden na minimum.

Sreća kuca tiho ali ustrajno. Četiri horoskopska znaka ulaze u razdoblje koje mijenja sve, a astrolozi procjenjuju da će sljedećih 10 godina živjeti kao milijunaši.

Nije riječ o lutriji, već o sporom rastu kapitala, investicijama koje konačno donose rezultate i prilikama koje dolaze kroz poslovanje. Tko god da ste, pažljivo pročitajte do kraja, jer u sredini teksta postoji detalj koji se često promakne.

Strijelac je dugo jurio za prilikama, a sada prilike jure za njim. Jupiter, njegov vladar, otvara vrata poslovnim ponudama iz inozemstva i partnerstvima koja se čine kao slučajnost. Nisu. Riječ je o dugoročnom financijskom rastu koji počinje već u prvoj godini.

Pripadnici ovog znaka lako upadaju u zamku rasipništva. Zato je sljedeće desetljeće pravi ispit discipline. Strijelac koji nauči izdvajati dio svojih prihoda bez zadrške će se naći među horoskopskim pobjednicima desetljeća.

Djevice rijetko trče za novcem. Grade ga redom, sustavom i znanjem. U narednom razdoblju konačno dobivaju priznanje za sve male korake koje su napravili tijekom godina. Plaće rastu, naknade stižu redovito, a ušteđevine se gomilaju brže nego što očekuju.

Pokušajte se ne izgubiti u detaljima. Najveća greška koju djevice rade je sumnja u vlastiti uspjeh. Kad ponuda stigne, prihvatite je bez puno razmišljanja.

Bik. Već u prvih šest mjeseci stiže konkretan novčani tok kroz nekretnine, nasljedstvo ili poslovni ugovor koji mijenja standard. Bik gradi polako, ali ono što izgradi ostaje.

Vodenjaci već godinama žive ispod svojih mogućnosti. Ideja ima, talenta također, ali nedostaje hrabrosti da se naplati prava vrijednost. Sljedeće razdoblje donosi promjenu mentaliteta. Vodenjak počne tražiti ono što vrijedi, a tržište mu daje.

Tehnologija, online poslovanje i kreativne industrije postaju njezin zlatni rudnik. Bogatstvo za ova četiri znaka ne dolazi preko noći, no kod Vodenjaka ono dolazi brže nego kod ostalih jer oni prije svih znaju prepoznati trend.

Naravno, zvijezde otvaraju vrata, ali kroz njih prolazite vlastitim nogama. Bez akcije ni najjači tranzit ne donosi ništa konkretno.

Nedavno istraživanje mreže DeSmog, provedeno u suradnji s uglednim europskim medijima kao što su Guardian, El Diario i G4Media, otkrio je da vladajuća obitelj Ujedinjenih Arapskih Emirata koristi desetke milijuna eura iz proračuna Europske unije.

Iako se bogatstvo obitelji Al Nahyan procjenjuje na više od 320 milijardi dolara i potječe prvenstveno iz ogromnih rezervi nafte, tvrtke pod njihovom kontrolom su kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) kroz šest godina prikupile više od 71 milijun eura subvencija.

Taj je novac namijenjen razvoju poljoprivrede u Rumunjskoj, Italiji i Španjolskoj, ali krajnji cilj proizvodnje nije europsko tržište.

Većina usjeva, poput stočne lucerne, izvozi se izravno u Zaljev kako bi se osigurala prehrambena sigurnost UAE, zemlje koja uvozi čak 90% svoje hrane zbog ekstremnih klimatskih uvjeta.

Većina uplata išla je preko rumunjske tvrtke Agricost, koja upravlja najvećom farmom u Europskoj uniji koja se prostire na pet puta većoj površini od Pariza.

Sustav subvencija Europske unije, koji čini trećinu ukupnog proračuna bloka, trenutno je postavljen tako da favorizira velike zemljoposjednike jer se plaćanja vrše po hektaru zemlje, a ne prema stvarnim potrebama poljoprivrednika. Dok prosječne europske farme dobivaju skromne iznose, Agricost je samo u 2024. dobio iznos koji je 1.600 puta veći od onoga što prima prosječni poljoprivrednik. Ova rasprava vodi se u trenutku kada Europska komisija predlaže reforme za razdoblje od 2028. do 2034. godine, koje bi mogle ograničiti plaćanja po poljoprivredniku na 100.000 eura godišnje, upravo kako bi se spriječilo da se javnim novcem obogate milijarderi i strani investitori.

Kritičari i aktivisti upozoravaju da je ovaj fenomen “skandal naočigled”, ističući apsurdnu situaciju u kojoj europski porezni obveznici neizravno financiraju poljoprivrednu ekspanziju autoritarnog režima.

Stručnjaci ističu da u UAE ne postoji jasna granica između državnog proračuna i privatnog bogatstva vladajuće obitelji, što znači da europski fondovi završavaju u sustavu kojim upravljaju najviši dužnosnici države, uključujući predsjednika i njegovu najbližu rodbinu.

Iako su podaci o vlasništvu često netransparentni, istraga je uspjela povezati mrežu tvrtki kao što su Al Dahra i Unifrutti izravno s moćnom dinastijom iz Abu Dhabija.

Ministarstvo trgovine i turizma bosanskohercegovačkog entiteta RS prošle je godine raznim udrugama, tvrtkama i pojedincima podijelilo blizu 860.000 maraka grantova, a ono što “bode oči” je da je svaka deseta marka otišla u Bosansku Gradišku, lokalnu zajednicu iz koje dolazi bivši ministar Denis Šulić.

Ministarstvo je u ovoj lokalnoj zajednici financiralo 23 projekta vrijedna 88.000 maraka, a dobar dio njih vrlo je teško povezati s turizmom jer su usmjereni na podršku sportskim klubovima, piše. Kapital.

Primjerice, Nogometni klub Dubrave dobio je 5.000 maraka za izgradnju svlačionica, a FK Sloboda iz Donjih Podgradaca isto toliko za izgradnju stambenog objekta uz igralište.

Malonogometnom klubu Gradiška odobreno je pet tisuća kuna za malonogometnu ligu, a taj je iznos dobila i udruga Sport za sve kao pomoć za organizaciju rekreativne odbojkaške lige.

Pomoć od 5.000 KM dobili su i slastičarnice Chill Grill, Laterna i Insomnia, te caffe bar Misao za proširenje kapaciteta, zastakljivanje vrtova, nabavku opreme i slično.

Bivši ministar Denis Šulić u intervjuu za Capital kaže da je imao priliku odobriti potporu do 5.000 maraka i da se trudio da je obezbijedi projektima iz svih krajeva RS, posebno kada je u pitanju razvoj seoskog turizma i manifestacija koje okupljaju mlade.

– Dio sredstava odobren je i sportskim klubovima za razne manifestacije koje su privlačile goste u te krajeve.

Podržali smo i klubove u opremanju i obnovi terena, svlačionica, objekata kako bi se pripremili za događanja koja će organizirati u narednom razdoblju, a koja će privući goste i oživjeti ta, uglavnom ruralna područja – ocjenjuje Šulić.