Čelnik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović iznio je niz optužbi na račun putopisca i influencera Roberta Dacešina dovodeći u pitanje poslovanje njegovih tvrtki, kao i navodnu suradnju s političarima na vlasti.

Vukanović tvrdi da je Dacešin, koji je široj javnosti postao poznat zahvaljujući sadržajima s putovanja koje objavljuje na društvenim mrežama, svoju popularnost odlučio iskoristiti za promociju političara.

Kao primjer navodi nedavno objavljen video s gradonačelnikom Banje Luke Draškom Stanivukovićem, za koji tvrdi da je promocija aktualnog gradonačelnika.

– Snimajući putopise po svijetu, Robert Dacešin postao je poznat široj javnosti, a očito je odlučio iskoristiti određenu popularnost koju ima i dobro zaraditi promovirajući korumpirane političare na vlasti za ogromne novce. Tako je nedavno u Banjoj Luci snimio video sa Stanivukovićem i ustvrdio da je Draško navodno najbolji gradonačelnik u povijesti Banje Luke – naveo je Vukanović.

Govoreći o poslovanju Dacešinovih tvrtki, Vukanović tvrdi da je tvrtka Rio Travel doo, osnovana u veljači 2025. godine, za manje od godinu dana ostvarila prihod od 524.674 KM.

Prema njegovim tvrdnjama, unatoč prihodima većim od pola milijuna maraka, tvrtka je poslovala s gubitkom od 4.670 KM i imala je dva zaposlena.

– Unatoč više od pola milijuna maraka prihoda za devet mjeseci, Rio Travel je s dva zaposlena poslovao negativno, imao gubitak od 4.670 maraka, što je pokazatelj da je angažiran i sposoban, od najboljih, Draška i prijatelja učio sve tajne izvlačenja novca – napisao je Vukanović.

Na kraju je pozvao Dacešina da odgovori na nekoliko pitanja javnosti.

– Bilo bi dobro da Robert Dacešin odgovori javnosti koliko košta njegova promocija korumpiranih političara na vlasti, koliko je novca dobio od njih, kako je za nešto više od pola godine novoosnovano poduzeće imalo više od pola milijuna maraka i koliki su ukupni godišnji prihodi poduzeća u njegovom vlasništvu registrirana u Banjoj Luci – rekao je Vukanović.

Prihodi od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u prošloj godini u Federaciji BiH iznosili su više od 249.137.000 KM, dok su prihodi za Fond solidarnosti iz proračuna FBiH za 2025. godinu planirani u iznosu od 70.000.000 maraka, što predstavlja tek 28 posto sredstava koja su trebala biti isplaćena iz proračuna sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju.

Iako je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH poduzeo aktivnosti prema Federalnom ministarstvu zdravstva i Vladi, vezano za osiguranje potrebnog iznosa sredstava iz proračuna za financiranje Fonda solidarnosti, ni u prošloj godini nisu osigurana sredstva za njegovo financiranje kako je to zakonom propisano, navodi se u novom izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH o radu Federalnog zavoda u 2025. godini.

– Prihodi od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje iznosili su 249.137.307 KM, dok su prihodi iz proračuna FBiH za Fond solidarnosti u prošloj godini iznosili 58.333.333 marke. Na dan bilance na kratkoročnim vremenskim razgraničenjima vodi se 11.666.669 KM koje se odnose na tranše za mjesec studeni i prosinac 2025. godine, a koje Vlada FBiH nije isplatila do okončanja revizije – naglasili su revizori.

Zastupnički dom FBiH u siječnju je usvojio proračun FBiH za 2026. godinu u kojem je za Fond solidarnosti predviđeno 80.000.000 KM.

Na sjednici je usvojen i amandman zastupnika SBiH Admira Čavalića kojim se u proračunu predviđa još 20 milijuna KM za Fond solidarnosti za onkološke pacijente.

Iako je proračun Fonda solidarnosti povećan u odnosu na prethodne godine, još je daleko od zakonom propisanog iznosa koji bi pridonio potpunom zatvaranju lista čekanja onkoloških pacijenata na lijekove.

Time je Vlada FBiH prekršila članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, prema kojem je dužna svake godine uplatiti u Fond solidarnosti isti iznos prikupljenih i uplaćenih sredstava po osnovu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Primjerice, samo prošle godine, prema izvješću revizora, Federalna vlada je od pacijenata uzela više od 179 milijuna KM, plus još dvije tranše u iznosu većem od 11 milijuna maraka za studeni i prosinac 2025. godine, koje, kako su naglasili revizori, Vlada FBiH nije isplatila do okončanja revizije.

Srpanj je, a niko sa sigurnošću ne zna kada će lista lijekova Fonda solidarnosti biti dostupna pacijentima u Federaciji BiH.

Iako je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) 16. siječnja 2026. godine dostavilo Federalnoj vladi prijedlog odluke o Listi lijekova na razmatranje i usvajanje, to se nikada nije dogodilo, upozorili su federalni revizori u najnovijem izvješću o reviziji rada spomenutog ministarstva.

Podsjetimo, lista lijekova Fonda solidarnosti zadnji put je mijenjana 2019. godine, a prema iznesenim podacima u razdoblju od 2022. do 2025. godine, kako navode revizori, bilježi se konstantan porast zaprimljenih zahtjeva za terapijama.

Podatak kojim raspolažu udruge koje okupljaju onkološke bolesnike je “da se Ministarstvo financija izjasnilo da nema dovoljno novca za novoformiranu Listu lijekova”.

– Ne znamo što se trenutno događa. U najmanju ruku, Federalno ministarstvo zdravstva je odavno trebalo izaći u javnost i objasniti razloge kašnjenja. Odgovornost se ne može prebacivati ​​na nekog drugog, jer Federalno ministarstvo zdravstva treba napraviti listu koja će biti zadovoljavajuća i za pacijente i za raspoloživi budžet. Ako nema dovoljno novca, neki nađu drugačiji način financiranja. Svi znamo da novca u Federaciji ima, ali nije raspoređen na pravi način. Novac se preusmjerava tamo gdje je vlastima u interesu, a bolesni ljudi nisu u interesu – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od raka dojke i drugih malignih bolesti “Renesansa”.

Dok pacijenti čekaju da se zavede red u zdravstvu, javna nabava, uvedu nove terapije i prošire indikacije za terapije, pročiste liste čekanja, riješi problem nedostatka citostatika – bolest uzima danak.

Svakim danom odnosi sve više života onih koji su mogli biti spašeni i postati korisni i produktivni članovi društva da su na vrijeme primili terapiju.

Time će, kako kaže Glušac, biti proglašeni kolateralnom štetom.

Iz Udruge su se osvrnuli i na nedostatak citostatika.

Glušac podsjeća da u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), a ništa bolja situacija nije ni u drugim kliničkim centrima i bolnicama, u proteklih godinu i pol do dvije godine redovno nedostaje od pet do čak 20 citostatika.

Zbog toga su pacijenti prisiljeni sami tražiti i nabaviti lijek, što je dodatno maltretiranje onkološkog bolesnika.

– Pacijentu kao pojedincu puno je teže pronaći gdje kupiti lijek. S druge strane, pacijent u danom trenutku mora imati dovoljno novca da plati terapiju – kaže Glušac.

Istina, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH pacijentima refundira puni iznos cijene lijeka, što znači da u takvim situacijama Zavod plaća punu maloprodajnu cijenu citostatika.

Prema riječima Glušca, da je lijek nabavljen regularnim putem za isti iznos novca, Federalni zavod bi mogao platiti terapiju za tri ili četiri pacijenta.

– Akcijske su cijene lijekova za Zavod u veleprodaji, a akcijske za fizička lica u maloprodaji. To znači da Zavod sam sebi stvara dodatne troškove. Iako iz Federalnog zavoda ističu da postoji zamjena za lijek koji nedostaje, moram reći da to nije uvijek tako, te su vrlo često pacijenti primorani kupiti lijek koji nedostaje, a da ih niko ne pita imaju li novca. U vremenu u kojem živimo, sa standardom s kojim se nosimo, mnogima su dva kilograma limuna luksuz, a ne kupovni lijekovi – zaključuje Glušac.

Europska komisija planira preraspodijeliti sredstva namijenjena poticanju reformi na zapadnom Balkanu i usmjeriti ih u zemlje koje najviše napreduju na putu prema članstvu u Europskoj uniji.

Kako su za Euronews potvrdila dva dužnosnika EU, najveći dio sredstava trebao bi otići Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, dok će ostale zemlje u regiji snositi posljedice zbog kašnjenja u provođenju reformi.

Riječ je o Instrumentu za reforme i rast za Zapadni Balkan, uspostavljenom 2024. godine, čiji je cilj pružanje financijske potpore zemljama kandidatkinjama, ali uz stroge uvjete koji se prvenstveno odnose na provedbu reformi nužnih za članstvo u Europskoj uniji.

Instrument pokriva razdoblje od 2024. do 2027. godine, a ambicija mu je udvostručiti veličinu gospodarstava zemalja Zapadnog Balkana u sljedećem desetljeću. No, prema podacima Europske komisije, dosad je isplaćeno tek približno 673 milijuna eura od ukupno šest milijardi eura, a gotovo sav taj novac završio je u samo tri od šest zemalja korisnica.

Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija najviše su napredovale u procesu pristupanja zahvaljujući provedbi svojih reformskih programa. Nasuprot tome, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija se smatraju zemljama koje zaostaju.

Instrument funkcionira po principu ispunjavanja unaprijed definiranih reformskih koraka u dogovorenim rokovima. Ako država ne ispuni svoje obveze na vrijeme, Europska komisija može uskratiti dio ili sva sredstva predviđena za taj reformski korak.

Zemlje imaju godinu dana da ispune postavljene uvjete prije nego što se sredstva preraspodijele ostalim korisnicima, dok je za prvu godinu primjene taj rok produljen na dvije godine. To znači da je kraj lipnja ove godine bio prvi rok nakon kojeg je moguća preraspodjela sredstava.

– Kako stoji u uredbi, ako se reformski koraci ne ispune u predviđenom roku, uključujući dodatno razdoblje, odgovarajuća sredstva mogu se preraspodijeliti drugim korisnicima – rekao je glasnogovornik Europske komisije za Euronews.

Govoreći o rokovima koji su istekli 30. lipnja 2026., glasnogovornik Komisije rekao je da će se sada provesti sveobuhvatna i objektivna procjena svih korisnika.

To praktično znači da će se neiskorištena sredstva usmjeriti prema zemljama koje najbolje napreduju u provedbi reformi.

Najveći gubitnik u ovom procesu mogla bi biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije dobila niti jedan euro iz ovog instrumenta, jer nije uspjela provesti niti jednu od traženih reformi, prvenstveno zbog složene institucionalne strukture zemlje. Kosovo i Srbija također bi se mogli naći u nepovoljnom položaju.

Na takvu je mogućnost još u travnju upozorila povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos, koja je u pismu upućenom zemljama zapadnog Balkana pozvala vlasti da ubrzaju reformske procese ili riskiraju gubitak financijskih sredstava predviđenih ovim instrumentom.

Dužnosnici Europske unije naglašavaju da je riječ o modelu financiranja koji se temelji na rezultatima.

Kako navode, Povjerenstvo državama ne oduzima sredstva jer one na njih nisu ni stekle pravo ako nisu ispunile dogovorene reformske obveze.

– To je kao posao po satu. Plaćeni ste samo za posao koji stvarno radite – rekao je jedan dužnosnik EU koji je želio ostati anoniman.

Europska komisija trebala bi kasnije ovog mjeseca predstaviti više detalja državama članicama, uključujući točan iznos sredstava koji će biti preraspodijeljen.

– Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi maksimalno iskoristili mogućnosti koje nudi Plan rasta – rekao je glasnogovornik Europske komisije.

Prošle godine posredstvom Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH 38 djece s područja šire BiH upućeno je na liječenje u inozemstvo. subjekt za alogenu transplantaciju koštane srži, odnosno liječenje vezano uz ovaj postupak.

Kazali su nam ovo u Federalnom zavodu, ističući da se kroz Fond solidarnosti posebna pažnja posvećuje liječenju djece i drugih osiguranika u inozemstvu, posebno kada su u pitanju medicinski zahvati koji se ne rade u našoj zemlji.

– Za 38 djece u 2025. godini u inozemstvu su obavljena ukupno 52 liječenja i 26 kontrolnih pregleda. Rashodi koji su financirani za ove namjene iznosili su ukupno 2.935.794,96 KM – istaknuli su iz Zavoda.

Kako navode iz Zavoda, Fond solidarnosti financira odobreno liječenje u inozemstvu u skladu s važećim propisima, medicinskom dokumentacijom, mišljenjima nadležnih tijela vještačenja i odlukama Federalnog zavoda, odnosno prema predračunima i računima zdravstvenih ustanova u kojima se liječenje provodi.

– Kada je u pitanju godišnja dinamika, broj djece koja se upućuju na ovu vrstu liječenja ovisi o medicinskim indikacijama i potrebama pacijenata. Prema evidenciji Zavoda, ranijih godina dinamika slanja djece na liječenje u inozemstvo radi alogene transplantacije koštane srži bila je približno ista kao i 2025. godine – kazali su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Podsjetimo, u BiH nije moguće raditi alogenu transplantaciju koštane srži kod djece, pa se mališani na liječenje sele u Tursku, Italiju, Sloveniju i Hrvatsku.

Kako nam je rečeno iz Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka”, kod nas se rade samo autologne transplantacije koštane srži.

Alogena transplantacija, odnosno presađivanje matičnih stanica od darivatelja, provodi se kada bolesnikova koštana srž ne može proizvesti zdrave krvne stanice.

To je spasonosna terapija koja se koristi kod akutnih i kroničnih leukemija, limfoma, teških oblika anemije (kao što je aplastična anemija), nasljednih poremećaja imunološkog sustava i bolesti krvi.

Ministarstvo zdravstva KS-a osiguralo je 3.100.000 KM za nabavku medicinske opreme za potrebe Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), najveće zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini.

Sporazum o realizaciji ovog projekta potpisali su ministar zdravstva KS Enis Hasanović i generalni direktor KCUS-a Alen Pilav.

Kako navode iz Ministarstva, ova sredstva će omogućiti dodatno unapređenje dijagnostičkih i terapijskih kapaciteta KCUS-a, ustanove koja svakodnevno pruža zdravstvenu zaštitu hiljadama pacijenata sa područja Kantona Sarajevo i cijele Bosne i Hercegovine.

– Suvremena medicinska oprema pridonosi bržoj dijagnostici, preciznijem liječenju i većoj sigurnosti pacijenata, kao i boljim uvjetima rada zdravstvenih djelatnika. Za pacijente, u konačnici, ovakva ulaganja znače da građani brže, kvalitetnije i uz primjenu najviših medicinskih standarda mogu dobiti potrebne zdravstvene usluge – ističu u Ministarstvu.

Potpisani sporazum, kako su dalje kazali, predstavlja nastavak takve politike i potvrđuje opredijeljenost Ministarstva zdravstva KS da kroz konkretne projekte i ulaganja jača javnozdravstvene kapacitete i unaprijedi kvalitetu zdravstvene zaštite za sve građane.

– Građani možda neće vidjeti svaki novi uređaj koji se nabavi, ali će osjetiti njegov učinak kroz bržu dijagnostiku, točnije nalaze, učinkovitije liječenje i kvalitetniju zdravstvenu uslugu. Jer za pacijente 3,1 milijun KM nije samo cifra u proračunu – to je ulaganje u zdravlje, sigurnost i bolju zdravstvenu zaštitu – ističu iz Ministarstva zdravstva KS.

Zaposlenici Federalnog ministarstva zdravstva (FMZ) prošle su godine na službena putovanja potrošili 21.572 KM, pokazuju posljednji podaci. izvješće federalni revizori.

Troškovi putovanja, kako se dalje ističe, iskazuju se na temelju putnih naloga, izvješća sa službenih putovanja i ostalih izdataka definiranih uredbom o naknadi troškova za službena putovanja.

Uredbom je definirano da naknade za službena putovanja mogu uključivati ​​naknade za smještaj, ishranu, prijevoz i druge troškove, a propisani su elementi koje izvješće mora sadržavati i rokovi za njihovo podnošenje.

Međutim, uvidom u izračun troškova uzorkovanih službenih putovanja, utvrđeno je da pojedina izvješća, prema mišljenju revizora, ne sadrže sve elemente u skladu s odredbama uredbe.

– Navedeni nedostaci uočeni su u dijelu izjave da li je osigurana ishrana na službenom putu (tri obroka), a nije izvršena potpuna kontrola, s obzirom da obrasci za obračun troškova službenog putovanja nisu potpisani od svih sudionika u postupku kako bi se osigurala provjera prije isplate naknada – stoji u izvješću federalnih revizora.

Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović i direktor Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Ismet Gavrankapetanović potpisali su danas Ugovor o financiranju projekta “Zamjena bolničkih liftova”, za koji je Ministarstvo zdravstva iz proračuna KS-a za 2026. godinu osiguralo dva milijuna KM.

Bolnička dizala ključni su dio svakodnevnog funkcioniranja zdravstvene ustanove.

Njihova pouzdanost i sigurnost od posebne su važnosti za prijevoz pacijenata, medicinske opreme i zdravstvenog osoblja, posebice u hitnim situacijama i situacijama opasnim po život.

Hasanović je istaknuo da Ministarstvo zdravstva nastavlja ulagati u modernizaciju zdravstvenih ustanova na području cijelog Kantona Sarajevo.

– Kontinuirano ulažemo u zdravstvenu infrastrukturu jer želimo osigurati sigurne, funkcionalne i dostojanstvene uvjete za liječenje pacijenata i rad zdravstvenih radnika. Zamjena bolničkih liftova u Općoj bolnici predstavlja važan korak ka poboljšanju ukupne sigurnosti unutar ustanove – kazao je Hasanović.

Projekt je dio kontinuiranih aktivnosti Ministarstva zdravstva KS usmjerenih na jačanje kapaciteta javnog zdravstvenog sustava, zdravstvene infrastrukture i stvaranje najadekvatnijih uvjeta za pružanje usluga građanima KS.

Financijska sreća u lipnju kuca na vrata točno pet znakova, a astrolozi nemaju dvojbe oko toga: uskoro će se dogoditi ozbiljan preokret.

Planeti su se tako posložili da sada imaju najveće šanse dobiti na lutriji, nešto naslijediti ili na neki drugi način doći do ozbiljne svote.

Ako ste među njima, ne razmišljajte, možda je baš sada trenutak da uplatite listić o kojem ste razmišljali.

Za Djevice je lipanj mjesec kada se konačno sve okreće u njihovu korist, pogotovo u financijskom smislu.

Nakon dugog brojanja svake marke, dolazi vrijeme da se to strpljenje ozbiljno isplati. Vaš osjećaj za ljude sada otvara vrata za koja ste mislili da su davno zatvorena.

Nemojte se iznenaditi ako vijest o novcu stigne baš kad odustanete od svega. Poslušajte taj osjećaj jer bi mogao samo šapnuti brojke koje brišu sve financijske brige.

Vodenjaci uvijek vjeruju da će se nekako izvući, a ovog će se lipnja takav stav isplatiti u stvarnom novcu.

Planet sreće, Jupiter, namjestio se tako da vam doslovno “gura” novac u ruke, bilo kroz neku ponudu koja padne s neba ili preko brojeva koje ste negdje usput vidjeli.

Ne ignorirajte te male znakove uz cestu. Vaša spremnost da preuzmete rizik tamo gdje drugi oklijevaju sada može uroditi višestrukim povratom. Lipanj je vaš mjesec za igru ​​na sve ili ništa, jer je financijska sreća potpuno na vašoj strani.

Ovan, vaša potreba da budete prvi sada dobiva ozbiljno pokriće i na vašem bankovnom računu.

Ovog mjeseca bit ćete u središtu pozornosti zbog novca koji vam pristiže, a hrabrost da uložite tamo gdje drugi oklijevaju bit će vaš glavni adut. Lipanj vam donosi priliku koju ne smijete propustiti zbog nekog starog straha.

Budite hrabri, isprobajte ono što dosad niste smjeli i nemojte se iznenaditi ako samo jedna obična ulaznica postane vaša karta za život bez kredita i dugova.

Ribe, vaša poznata intuicija u lipnju će raditi besprijekorno. Ako dobijete taj čudan osjećaj da morate odigrati određene brojeve ili platiti listić na mjestu na koje inače ne idete, nemojte to prepustiti slučaju, taj unutarnji glas sada je vaš najbolji financijski vodič.

Dok drugi prave planove i tablice, vi vjerujte svom osjećaju jer vas može dovesti do pobjede. Moguće je da ćete usput čuti neke informacije koje će vam otvoriti vrata ozbiljnog novca.

Škorpioni su navikli boriti se za svaku kunu, no lipanj vam donosi iznenađenje koje vas može potpuno izbaciti iz kolosijeka, u dobrom smislu riječi. Dolazi priljev novca koji niste zaradili isključivo radom, već kao dar sudbine.

Bilo da se radi o bonusu na koji ste zaboravili, nasljedstvu ili dobitku na lotu, ovo je trenutak kada konačno možete odahnuti. Pametno iskoristite ovu financijsku sreću i riješite se obaveza koje vas opterećuju jer vam ovo razdoblje može promijeniti život iz korijena.

Zvijezde su rekle svoje, na vama je da odete do uplatnog mjesta.

Fond za mirovinsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske suočen je s ozbiljnim gubicima zbog neusklađenih evidencija i drskih zlouporaba punomoći unazad dva desetljeća. Da sistem ima ozbiljne “rupe” koje pojedinci godinama koriste, potvrdio je za BL portal i direktor Fonda PIO. Mladen Milić, otkrivajući nevjerojatan slučaj koji je sasvim slučajno otkriven krajem prošle godine.

U fokusu je prijevara koja je Fond koštala nevjerojatnih 100.000 KM, a koja je trajala 17 godina.

Sve je počelo 2001. godine kada je jedan korisnik ostvario pravo na mirovinu, dao punomoć izvjesnoj gospođi u Banjoj Luci, a zatim se preselio u SAD. S obzirom na to da je imao prijavljeno prebivalište u Banjoj Luci, nije bio dužan dostaviti potvrdu o životu.

– Gospodin je preminuo 2008. godine u Americi, a mi smo saznali tek krajem 2025. Sve to vrijeme mirovina se isplaćivala opunomoćeniku. Šokantno je da je i ova advokatica preminula 2013. godine, a njena kćerka je nastavila da prima isplatu, dok se korisnik prava u našem sistemu vodio kao da je živ – kaže Milić za BL portal.

Prevara je otkrivena tek nakon ostavinske rasprave i diplomatske korespondencije preko američkog konzulata i Ministarstva vanjskih poslova, kada je smrtovnica konačno upisana u banjolučke knjige. Fond je odmah podnio kaznenu prijavu.

– Kći, koja je nastavila dobivati ​​novac, angažirala je odvjetnika i ponudila nagodbu da će dug vraćati u ratama. No, naš stav je jasan – ona to mora riješiti jednom zauvijek. Iako je već platila oko 15.000 KM, to ne umanjuje njenu odgovornost za svjesnu zlouporabu sustava. To je najveći utvrđeni iznos za sada, a naravno, ima i drugih manjih iznosa, od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća KM – kategoričan je direktor Fonda.

Ovaj slučaj bio je znak za uzbunu za uvođenje novih, rigoroznih pravila koja su stupila na snagu 1. svibnja. Fond je odlučio da sve stare punomoći prestaju važiti, a da će se ubuduće plaćanja regulirati isključivo između banaka (ili poštanskih ureda) i odvjetnika, uz stroži stupanj kontrole.

Rezultati analiza su poražavajući. Od 2.398 umirovljenika koji su mirovinu primali preko opunomoćenika, njih 129 trenutno je potpuno isključeno iz isplate jer nisu dostavili nikakav dokaz da su živi.

– Već ulazimo u treći mjesec obustave isplata i bojim se da će konačna cifra završiti na oko 80 do 100 korisnika koji su umrli u ranijem periodu, a čiju smrt niko nije prijavio kako bi nastavili da podižu novac – ističe Milić za portal BL.

Kako bi se takve zlouporabe trajno eliminirale, Fond PIO intenzivno radi na digitalizaciji i elektroničkoj razmjeni podataka o činjenicama nastanka smrti. Takvi sporazumi već funkcioniraju s Federacijom Bosne i Hercegovine, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom.

– Od 1. srpnja trebala bi profunkcionirati burza s Austrijom, au proceduri su dogovori s Australijom i Njemačkom. Cilj nam je potpisati sporazume sa svim zemljama s kojima BiH ima sporazum o socijalnom osiguranju. Time bi se u potpunosti eliminirala potreba dostavljanja potvrda o životu, ali i mogućnost da bilo tko desetljećima vara sustav – zaključuje Milić.

Za one manje pokretne, a žive u Republici Srpskoj ili Federaciji BiH, uz proxy uveden je i sustav obvezne kontrole, čime se štite prava stvarnih korisnika, dok je prostor za “digitalne prevarante” sveden na minimum.