Iran ozbiljno želi postići dogovor sa SAD-om, ali svaki dogovor mora spriječiti razvoj nuklearnog oružja, rekao je u ponedjeljak američki državni tajnik Marco Rubio.

“Mislim da ozbiljno žele izaći iz nevolje u kojoj su se našli”, rekao je Rubio u intervjuu za Fox News.

Ukazao je na pogoršanje ekonomskih uvjeta u Iranu, uključujući inflaciju, poteškoće u isplati plaća i trenutne sankcije.

– Svi problemi koje je Iran imao prije početka ovog sukoba i dalje postoje, a većina ih samo pogoršava situaciju – rekao je.

– Moramo osigurati da ih bilo koji sporazum koji se postigne definitivno spriječi da u bilo kojem trenutku krenu prema razvoju nuklearnog oružja – dodao je.

Rubiove primjedbe dolaze usred medijskih izvješća koja sugeriraju da je Iran iznio prijedlog za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca u zamjenu za ukidanje blokade SAD-a i okončanje rata, dok su širi razgovori o njegovom nuklearnom programu odgođeni za kasniju fazu.

Također je odgovorio na tvrdnju Irana da je Hormuški tjesnac otvoren.

– Ovo su međunarodni plovni putovi. Oni se ne mogu normalizirati niti mi možemo tolerirati da pokušavaju normalizirati sustav u kojem Iranci odlučuju tko može koristiti međunarodni plovni put i koliko im morate platiti da ga koriste, dodao je.

Iran i SAD održali su razgovore u Islamabadu 11. travnja, ali nisu uspjeli postići dogovor o okončanju rata koji je započeo 28. veljače.

Razgovori su uslijedili nakon dvotjednog prekida vatre uz posredovanje Pakistana 8. travnja, a koji je kasnije produžio američki predsjednik Donald Trump.

U tijeku su napori da se organizira još jedan krug pregovora.

Kroz tjesnac svaki dan prolazi oko 20 posto globalnih zaliha nafte, a povećana neizvjesnost podigla je cijene nafte, kao i troškove transporta i osiguranja.

Američki predsjednik Donald Trump zanijekao je u četvrtak da razmišlja o korištenju nuklearnog oružja protiv Irana, rekavši da se takvo oružje nikada ne bi trebalo koristiti u ratu.

– Zašto mi to treba? Zašto bi se postavilo tako glupo pitanje? Zašto bih koristio nuklearno oružje kada smo ih potpuno, na vrlo konvencionalan način, desetkovali bez njega – rekao je Trump odgovarajući na pitanje novinara hoće li protiv Irana upotrijebiti oružje sudnjeg dana.

Zatim je dodao:

– Ne, ne bih ga koristio. Nuklearno oružje nikada i nikome ne bi trebalo dopustiti da koristi.

Upitan o odluci o produljenju prekida vatre s Iranom usred zastalih pregovora s Teheranom, Trump je rekao da im želi “dati malo šanse da riješe neke od svojih previranja”.

– Žele se dogovoriti. Razgovarali smo s njima, ali oni uopće ne znaju tko vodi državu. Oni su u previranju – rekao je.

Kao odgovor, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian zanijekao je Trumpove tvrdnje o unutarnjim podjelama u Iranu.

– U Iranu nema tvrdolinijaša ili umjerenjaka. Svi smo mi Iranci i revolucionari – rekao je Pezeshkian na Xu.

Istaknuo je kako između naroda i države postoji čvrsto jedinstvo poput čelika.

Pezeshkian je obećao da će Teheran natjerati agresora da požali zbog svojih postupaka.

Upitan koliko dugo bi Amerikanci trebali očekivati ​​da će morati plaćati više cijene plina uzrokovane ratom, Trump je rekao “neko vrijeme”.

– A znaš li što za to dobiju? Iran bez nuklearnog oružja koji će pokušati dići u zrak jedan od naših gradova ili cijeli Bliski istok – rekao je.

Analiza koju donosi Vanjska politika godine ukazuje da je strategija Washingtona na povijesnoj prekretnici.

Administracija predsjednika Trumpa, vođena idejom potpunog neutraliziranja iranske nuklearne prijetnje, suočava se s režimom koji je, unatoč gubitku karizmatičnog vođe poput ajatolaha Khameneija, zadržao čvrstu kontrolu nad vojnim aparatom.

Ključni izazov za američku vanjsku politiku leži u činjenici da se ekonomski pritisak, koliko god razoran bio, dosad nije pokazao dovoljnim da zaustavi Iran.

Istodobno, regionalni saveznici Sjedinjenih Američkih Država s velikim oprezom prate svaki potez Bijele kuće.

Postoji opravdan strah da bi pretjerano oslanjanje na vojnu silu moglo pokrenuti lančanu reakciju u kojoj bi Iran, stisnut uza zid, aktivirao svoje saveznike u Libanonu, Siriji i Jemenu.

Takav scenarij ne samo da bi ugrozio sigurnost Izraela i arapskih monarhija, već bi izazvao i neviđeni šok na globalnom energetskom tržištu, što bi naštetilo i samom američkom gospodarstvu.

Analiza sugerira da bi Trumpova potraga za “dogovorom stoljeća” s Teheranom mogla završiti ili potpunim trijumfom diplomacije s pozicije moći ili ulaskom u najkrvaviji sukob 21. stoljeća.

Iranska strana, svjesna da bi se svaki znak slabosti mogao protumačiti kao poziv na invaziju, nastavlja testirati granice nuklearnog praga.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je da je vojna operacija protiv Irana nužna kako bi se spriječilo izbijanje nuklearnog rata koji bi mogao prerasti u treći svjetski rat.

– Da nismo započeli vojne operacije protiv Iranizbio bi nuklearni rat koji bi eskalirao u treći svjetski rat – rekao je Trump.

Trump je ponovno kritizirao iranski nuklearni sporazum i rekao da je njegova odluka da napusti SAD spriječila Teheran da razvije nuklearno oružje.

Predsjednik je dodao da su američke snage nanijele veliku štetu Iranu tijekom samo dva tjedna operacija.

– Ono što smo učinili bilo je u interesu cijelog svijeta – rekao je Trump.

Na pitanje bi li rat mogao završiti do kraja tjedna, s obzirom na to da je ranije izjavio da je iranska vojska uništena, Trump je odgovorio potvrdno i precizirao da se kraj sukoba očekuje uskoro.

Također je pozvao međunarodnu zajednicu da podrži SAD u “spriječavanju nuklearne eskalacije”, tvrdeći da su akcije Washingtona u interesu globalne sigurnosti.

Iako američki predsjednik tvrdi da iranska vojska više nije prijetnja, stručnjaci upozoravaju da bi sukob u regiji mogao imati dugoročne posljedice, uključujući destabilizaciju Bliskog istoka i rast cijena nafte.

S druge strane, međunarodni diplomati, uključujući članove Ujedinjenih naroda, pozivaju na trenutni prekid sukoba i nastavak pregovora, dok Teheran traži jamstva za prekid američkih napada prije nego što započne bilo kakav dijalog.

Šef UN-ove službe za nuklearni nadzor kaže da inspektori nisu pronašli dokaze o koordiniranom iranskom programu nuklearnog oružja, unatoč tvrdnjama Izraela i SAD-a.

Glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi rekao je za NBC vijesti da agencija nije identificirala “elemente sustavnog i strukturiranog programa za proizvodnju nuklearnog oružja” u Iranu.

Istodobno je potvrdio da je Teheran obogatio uran do 60 posto čistoće – razine koja daleko premašuje civilne energetske potrebe.

Grossi je rekao da je takvo bogaćenje nešto što “imaju samo zemlje s nuklearnim oružjem”.

Naglasio je da inspektori ne mogu zaključiti da Iran namjerava napraviti bombu, ali je rekao da zalihe materijala postavljaju ozbiljna pitanja.

Ovo obogaćivanje, rekao je, bio je “izvor zabrinutosti koji smo imali” i nije bilo “jasne mete” za gomilanje materijala na toj razini.

– Centrifuge su se stalno okretale i proizvodile sve više i više tog materijala – rekao je, dodavši da bi teoretski to bilo “dovoljno za proizvodnju više od 10 nuklearnih bojevih glava”.

– Ali imaju li ih? Ne, rekao je.

Francuska će povećati svoj nuklearni arsenal i proširiti odvraćanje kako bi uključila druge europske zemlje, što je značajan napredak u njezinoj nuklearnoj obrambenoj politici.

U govoru u Bretanji, predsjednik Emmanuel Macron objasnio je promjene kao odgovor na sve nestabilnije strateško okruženje.

– Sljedećih 50 godina bit će doba nuklearnog oružja – rekao je Macron, prenosi BBC.

Govoreći s mornaričkim časnicima ispred nuklearne podmornice u bazi Île Longue u blizini luke Brest, rekao je da će se broj francuskih nuklearnih bojevih glava povećati sa sadašnje razine od oko 300.

Najavio je porinuće nove nuklearne podmornice 2036. godine koja će se zvati “Nepobjedivi”.

Rekao je da je još osam europskih zemalja, Velika Britanija, Njemačka, Poljska, Nizozemska, Belgija, Grčka, Švedska i Danska, pristalo sudjelovati u novoj strategiji “naprednog odvraćanja”.

Macron je rekao da osam europskih zemalja može sudjelovati u vježbama francuskih zračnih nuklearnih sposobnosti – tzv. force de frappe – i također ugostiti zračne baze u kojima bi se mogli smjestiti francuski nuklearni bombarderi.

To bi omogućilo francuskim strateškim zračnim snagama (FAS) da se “razmjeste diljem europskog kontinenta… komplicirajući time izračune naših protivnika”, rekao je predsjednik.

Dodao je da će francuski partneri također sudjelovati u razvoju “pomoćnih” sposobnosti prema novoj nuklearnoj doktrini: sustavi ranog upozoravanja bazirani u svemiru, protuzračna obrana za obaranje nadolazećih bespilotnih letjelica i projektila te projektili dugog dometa.

Dužnosnici opisuju promjenu kao najznačajniju u francuskom strateškom razmišljanju od 1960., ali “napredno odvraćanje” još uvijek zadržava veći dio izvornog koncepta kako ga je definirao tadašnji predsjednik Charles de Gaulle.

Partnerskim zemljama neće biti dana nikakva izričita “jamstva”, a francuski će predsjednik zadržati isključivu ovlast odlučivanja kada će nuklearna raketa biti lansirana.

Cilj ostaje uvjeriti potencijalne protivnike da će, “ako se usude napasti Francusku… cijena koju će platiti biti neodrživa”, rekao je Macron.

Do sada je bilo namjernih nejasnoća o tome što Francuska smatra svojim “vitalnim interesima”, čiji bi napad izazvao nuklearni odgovor.

Posljednjih godina vlade su nagovijestile da bi “vitalni interesi” mogli uključivati ​​interese u Europi.

Macronovo “napredno odvraćanje” daje ovom konceptu jasniji oblik – iako, u skladu s općom teorijom odvraćanja, ništa nije eksplicitno određeno.

Po istom principu, Macron je rekao da Francuska više neće javno objavljivati ​​broj nuklearnih bojevih glava koje posjeduje.

Francuska već ima sporazum o suradnji s jedinom drugom europskom nuklearnom silom – Ujedinjenim Kraljevstvom.

Nedavno su britanski dužnosnici po prvi put sudjelovali u vježbama francuskog FAS-a.

Ubrzo nakon govora, Francuska i Njemačka zajednički su najavile planove za “bližu suradnju” u području nuklearnog odvraćanja.

Dvije zemlje “poduzet će prve korake ove godine, uključujući njemačko sudjelovanje u francuskim nuklearnim vježbama… I razvoj konvencionalnih sposobnosti s europskim partnerima”, navodi se u tekstu koji su potpisali Macron i njemački kancelar Friedrich Merz.

– Ova će suradnja nadopuniti, a ne zamijeniti nuklearno odvraćanje NATO-a – rekli su tada.

Iran je u ponedjeljak rekao da ostaje predan svojim obvezama prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja (NPT), opisujući taj ugovor kao kamen temeljac globalnog razoružanja.

Govoreći na Ženevskom forumu o razoružanju u Švicarskoj, zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi rekao je da je pravo Irana na nuklearnu energiju u mirnodopske svrhe urođeno, neprenosivo i međunarodno zajamčeno te se ne može suspendirati kao preduvjet za pregovore.

Iran i SAD trebali bi se ponovno sastati u četvrtak u Ženevi kako bi nastavili rasprave o mogućem sporazumu, usred rastućih regionalnih napetosti i nagađanja o neizbježnom sukobu.

Gharibabadi, član iranskog pregovaračkog tima, inzistirao je na tome da Teheran ne posjeduje nuklearno oružje, niti ga je pokušao nabaviti, niti to namjerava učiniti u budućnosti.

Naglasio je potrebu za potpunim razoružanjem i nediskriminirajućom provedbom NPT-a, ističući da je izraelski nuklearni arsenal i dalje glavna prepreka postizanju cilja Bliskog istoka bez nuklearnog oružja.

Visoki iranski diplomat pozvao je na nastavak onoga što je opisao kao učinkovit multilateralizam, istinsko razoružanje i bezuvjetno poštivanje međunarodnog prava.

Gharibabadi je rekao da je nuklearno oružje i dalje najveća prijetnja čovječanstvu i civilizaciji, dodajući da je oslanjanje nekih zemalja na to oružje u njihovim sigurnosnim doktrinama jasno u suprotnosti s njihovim međunarodnim obvezama i potkopava moralne i pravne temelje režima neširenja.

Također je govorio o neizravnoj nuklearnoj diplomaciji koja je u tijeku između Teherana i Washingtona uz posredovanje Omana, opisujući je kao novu priliku za rješavanje sporova.

– Svako održivo pregovaranje mora se temeljiti na međusobnom poštovanju, jednakom tretmanu i neselektivnoj primjeni međunarodnih pravila – poručio je.

Zamjenik ministra istaknuo je kako Iran ostaje predan diplomaciji i spreman je braniti svoj suverenitet, teritorijalni integritet i svoj narod, te, ako je potrebno, koristiti inherentno pravo na legitimnu obranu u skladu s Poveljom UN-a.

Gharibabadi je potvrdio spremnost Irana da surađuje s državama kako bi ojačao međunarodnu arhitekturu razoružanja i krenuo prema svijetu bez nuklearnog oružja.

Njegove izjave dolaze usred pojačanih napetosti između Irana i Sjedinjenih Država oko iranskog nuklearnog programa.

Američki dužnosnici upozorili su da se Teheranu ne smije dopustiti da nabavi nuklearno oružje, a američki izaslanik Steve Witkoff nedavno je ustvrdio da je iranski nuklearni materijal za oružje samo nekoliko tjedana udaljen od stvarnosti.

Iran, s druge strane, inzistira da je njegov nuklearni program u miroljubive svrhe, uključujući proizvodnju električne energije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin opisao je u ponedjeljak razvoj nuklearne trijade Moskve kao apsolutni prioritet, obilježavajući Dan branitelja domovine.

– Razvoj nuklearne trijade, koja služi kao jamstvo sigurnosti Rusije i učinkovito osigurava strateško odvraćanje i ravnotežu snaga u svijetu, ostaje apsolutni prioritet – rekao je Putin u obraćanju koje je objavio Kremlj.

Putin je naglasio da će njegova zemlja nastaviti jačati svoju vojsku i mornaricu, uzimajući u obzir razvoj međunarodne situacije, na temelju borbenog iskustva stečenog tijekom rusko-ukrajinskog rata, koji u utorak ulazi u petu godinu.

Dodao je da će Rusija značajno unaprijediti i sposobnosti drugih grana oružanih snaga, povećavajući njihovu borbenu spremnost, mobilnost i sposobnost djelovanja u svim uvjetima, pa i najizazovnijim.

– I, naravno, ubrzat ćemo razvoj naprednih sustava za Oružane snage – dodao je.

Dan branitelja domovine, koji se u Rusiji slavi 23. veljače, odaje počast vojnom osoblju i veteranima.

Ruski je predsjednik u sklopu praznika sudjelovao u nizu protokolarnih događanja, uključujući i ceremoniju uručenja državnih odlikovanja pripadnicima Ministarstva obrane i Nacionalne garde.

Kancelar Friedrich Merz potvrdio je u četvrtak da su europski saveznici u pregovorima o razvoju zajedničkog nuklearnog odvraćanja, naglašavajući da Njemačka neće posjedovati nuklearno oružje.

– U dva međunarodno obvezujuća ugovora Njemačka se obvezala da neće posjedovati vlastito nuklearno oružje. No, to ne znači da ne možemo razgovarati o zajedničkom nuklearnom odvraćanju s europskim državama – rekao je novinarima u Berlinu.

Konzervativni čelnik potvrdio je da su takvi razgovori između Berlina i drugih europskih prijestolnica u tijeku, ali nije dao dodatne detalje.

– Ti razgovori su u tijeku, ali su u vrlo ranoj fazi i nisu u suprotnosti s dijeljenjem nuklearnog oružja sa SAD-om. One mogu biti komplementarne – rekao je Merz.

– Ali opet, ti su razgovori u vrlo ranoj fazi. Znamo da ćemo morati donijeti neke strateške i vojno-političke odluke, ali još nije sazrelo vrijeme za to.

Posljednjih mjeseci nekoliko je vodećih političara izrazilo zabrinutost da se Europljani više ne mogu osloniti na američki nuklearni kišobran zbog nepredvidivog pristupa predsjednika Donalda Trumpa. Pozvali su EU da razvije vlastite sposobnosti nuklearnog odvraćanja.

Kina je vjerojatno postavila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u svoja tri polja silosa i pritom pokazuje nezainteresiranost za pregovore o kontroli naoružanja, navode svjetske agencije.

Podaci dolaze iz nacrta Pentagonovog izvješća koje naglašava rastuće vojne ambicije Pekinga.

Kina brzo širi i modernizira svoj arsenal oružja brže od bilo koje druge nuklearne sile.

Peking je izvješće o vojnoj izgradnji opisao kao pokušaj da se “okleveta Kina i namjerno zavede međunarodna zajednica”.

Prošli je mjesec američki predsjednik Donald Trump rekao da možda radi na planu denuklearizacije s Kinom i Rusijom.

Međutim, u nacrtu izvješća Pentagona stoji da Peking nije pokazao interes za takve inicijative.

– Još uvijek ne vidimo interes Pekinga za provedbu takvih mjera ili opsežnijih rasprava o kontroli naoružanja – stoji u izvješću.

U izvješću se precizira da je Kina vjerojatno postavila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u poljima silosa blizu granice s Mongolijom.

Iako je Pentagon ranije izvijestio o postojanju ovih polja, ovo je prvi put da je prijavljen broj raspoređenih projektila.

Prema izvješću, kineska zaliha nuklearnih bojevih glava 2024. godine brojala je nešto više od 600 bojevih glava, što odražava “sporiju stopu proizvodnje u usporedbi s prethodnim godinama”.

Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u tijeku i da se predviđa da će imati više od 1000 bojevih glava do 2030.

Kina, sa svoje strane, tvrdi da se pridržava “strategije nuklearne samoobrane i provodi politiku zabrane prve uporabe”.

Peking usavršava svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana “brutalnom silom”, navodi se u izvješću, dodajući da bi jedna od opcija mogla uključivati ​​napade na ciljeve 1500 do 2000 nautičkih milja od Kine.

“U dovoljnoj mjeri, ovi udari mogli bi ozbiljno izazvati i poremetiti američku prisutnost u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji”, stoji u izvješću.