Jesti vani sve više i manje kuharicea izgubljen je i zajednički obiteljski obrok, upozorila je mostarska nutricionistica Nevena Pandža, dodavši kako je u istraživanju provedenom na 7200 djece u mostarskim školama 34 posto učenika imalo povećanu tjelesnu težinu.

– Upravo naši mali interni upitnici pokazuju da se, u odnosu na preporuke mediteranske prehrane, jede puno manje voća i povrća, rjeđe se koristi maslinovo ulje, rjeđe se jedu riba i mahunarke, a češće su na jelovniku pržena i pržena jela, suhomesnati proizvodi i brza hrana – kazala je u razgovoru za Fenu Pandža.

Kaže da sve više jede izvan kuće, u pekarama i fast foodu, a sve manje kuha kod kuće, a nestao je i zajednički obiteljski objed.

– Ono što sam provjerio i pročitao je publikacija objavljena 2017. godine i novi podaci iz 2025. godine o prehrani i posturalnom razvoju djece u gradu Mostaru. U istraživanju koje je provedeno na 7200 djece u mostarskim školama, 34 posto učenika imalo je povećanu tjelesnu masu, od čega 18 posto prekomjernu tjelesnu masu, a 16 posto pretilo – ističe Pandža.

Naglašava da dijete jede ono što mu odrasli kupe i pripreme.

– Mi odrasli, kao i društvo, imamo odgovornost biti primjer, ne nužno samo zabranama, već pozitivnim okruženjem i poticanjem većeg unosa povrća, voća, cjelovitih žitarica, fermentiranih mliječnih proizvoda, mahunarki, juha, ribe i orašastih plodova. Moramo uzeti u obzir i socioekonomske faktore, cijene hrane su značajno porasle, dok prihodi roditelja nisu. Uvijek tražim od obitelji da pogledaju što kupuju iz navike, koliko se novca troši na “hranu za povremeno” u obliku slatkiša, sokova i grickalica, koliki dio kućnog budžeta odlazi na prehranu vani, a što se može kupiti i za koliko obroka za isti novac u skladu s cjelovitom, lokalnom i sezonskom hranom, prilagođenom našem organizmu – rekao je Pandža.

Poseban problem predstavlja sjedilački način života, predugo vrijeme pred ekranima i poremećen san, što stvara začarani krug loših navika, od preskakanja doručka do pojačane potrebe za slatkim i “brzim” izvorima energije.

Kao rješenje nutricionistica ističe edukaciju, a ne ograničenja.

– Djecu treba učiti zdravoj, uravnoteženoj prehrani koja će biti strukturirana kroz više obroka tijekom dana: tri glavna obroka i jedan do dva međuobroka, pri čemu će voda biti glavni izvor tekućine, a tjelesna aktivnost prirodna, kroz šetnju, igru, stepenice, a ne nužno samo kroz organizirani sport ili ples – rekao je Pandža.

Smatra da su važni i roditelji i sustav.

– Naš organizam ne voli zabrane. Mozak može povećati želju za određenim namirnicama ako ih zabranimo. Nažalost, “hrana za ponekad” – pizza, hamburger, grickalice zauzela je mjesto cjelovitih namirnica koje su nam itekako potrebne, ali je i izgubila smisao. Prije smo to vezivali uz filmske večeri, kino i rođendane kao dio zajedničkog uživanja, a tako bi trebalo biti i danas. Postavlja se pitanje uživamo li u toj hrani ako je “ponekad” zapravo svaki dan – zaključio je Panja.