Građani Bosne i Hercegovine, koji već godinama nesmetano naručuju vitamine, minerale, suplemente i određene kozmetičke proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država, posljednjih mjeseci suočeni su s novom preprekom, njihove pošiljke se vraćaju pošiljateljima ili oduzimaju na granici.

Iako bi se moglo zaključiti da je riječ o novim propisima, nadležne institucije tvrde da se ništa nije promijenilo.

Razlog za pojačane kontrole vide u dosljednijoj primjeni pravilnika koji je na snazi ​​od 2017. godine.

Faktor je upit uputio Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH), a nakon skoro 15 dana čekanja na odgovor opet nam nije odgovoreno zašto devet godina star pravilnik odjednom počinje 2026. godine, a nije do sada.

Iz Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine navode da je postupak uvoza proizvoda životinjskog podrijetla za osobnu upotrebu uređen Pravilnikom o kontrolama i uvjetima za uvoz osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla u Bosnu i Hercegovinu, koji je objavljen u “Službenom glasniku BiH” broj 90/17.

Tim pravilnikom precizno su definirani proizvodi koji se mogu uvoziti bez veterinarsko-zdravstvene dokumentacije, kao i oni za koje je takva dokumentacija obvezna.

No, činjenica da se tek posljednjih nekoliko mjeseci građani masovno suočavaju s povratom pošiljki postavlja pitanje zašto se skoro desetljeće na snazi ​​propis počeo strože primjenjivati ​​tek sada.

Iz UIOBiH navode da nije bilo promjena zakonskih propisa, ali da se kontrole provode u skladu s postojećim propisima, uz pojačan nadzor i koordinaciju carinskih i veterinarskih službi.

Prema tumačenju nadležnih institucija, fizičke osobe neograničeno ne mogu naručivati ​​proizvode životinjskog podrijetla iz trećih zemalja, uključujući i SAD.

Posebno su pod povećalom proizvodi koji sadrže sastojke životinjskog podrijetla kao što su: riblje ulje, proteinski pripravci životinjskog podrijetla, proizvodi na bazi meda, drugi dodaci prehrani koji mogu podlijegati veterinarsko-zdravstvenoj kontroli.

Za takve proizvode, osim u izričito propisanim iznimkama, potrebni su odgovarajući certifikati i dokumentacija.

Iz UIOBiH ističu da su pravilnikom predviđena određena izuzeća za male količine proizvoda u osobnim pošiljkama, ali samo za proizvode i količine koje su jasno navedene u pravilniku.

Praksa pokazuje da su mnogi građani za postojanje ovih ograničenja saznali tek nakon što su im pošiljke zaustavljene. Mnogi od njih tvrde da već godinama bez problema naručuju identične proizvode, zbog čega smatraju da je došlo do svojevrsnog obrata u postupanju nadležnih tijela.

Iz IIOBiH, međutim, ističu da je riječ o dosljednijoj primjeni postojećih propisa, a ne o novim pravilima.

Podaci dostavljeni Uredu za veterinarstvo BiH pokazuju da je tijekom 2025. godine i prva tri mjeseca 2026. godine s carinskog područja Bosne i Hercegovine vraćeno ili oduzeto ukupno 30 osobnih pošiljaka.

Te su pošiljke sadržavale: 447,8 kilograma mesa, 204 litre mlijeka, 12,4 kilograma mliječnih proizvoda, 115 kilograma proizvoda ribarstva.

Nadležne institucije tvrde da je glavni cilj ovih mjera zaštita zdravlja ljudi i životinja te usklađivanje s međunarodnim veterinarskim standardima.

No, ostaje otvoreno pitanje zašto se uredba, koja je donesena još 2017. godine, počela intenzivnije primjenjivati ​​tek u posljednjih nekoliko mjeseci, kao i hoće li pojačane kontrole trajno promijeniti način na koji građani BiH kupuju suplemente i druge proizvode iz inozemstva.

Kurban-bajram ili hadžijski bajram traje četiri dana, a nastupa 10. zu-i-hidždžeta islamske lunarne godine.

Najvažniji običaji su klanjanje kurbana (kurban), klanjanje bajram-namaza, darivanje djece, te obiteljsko okupljanje i dijeljenje mesa rodbini, susjedima i siromašnima.

Prvog dana muškarci idu u džamiju na bajram-namaz, prije izlaska sunca. Slijedi čestitanje i obilazak grobova najmilijih.

Sam sebi čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.

Po povratku iz džamije sa bajram-namaza kolju se kurbani, uglavnom meso ovna, a može biti i meso krave. Nakon toga se dijeli kurbansko meso.

Meso se tradicionalno dijeli na tri dijela: za obitelj, za rodbinu i susjede te za sirotinju. Ovaj običaj simbolizira solidarnost i dijeljenje.

Kurbane dijele uglavnom djeca, a običaj je da oni kojima se daruje kurban darivaju djecu i daju im Bajramluk u novcu.

Običaj je da se od kurbanskog mesa priprema doručak kojem prisustvuju članovi uže obitelji.

Prvi dan Bajrama provodi se u krugu obitelji koja se okuplja uz najstarije članove,

Najčešći bajramski ručak u Bosni i Hercegovini počinje juhom ili varivom, nakon čega slijedi varivo, kao što su sarma, dolma, bosanski lonac.

Slijedi pečeno meso sa povrćem, a neizostavne su tradicionalne bosanske pite. Kolači su veoma važan element bajramskog obroka, a najčešće su to baklave, ružice, hurme, kadaif. Svi kolači koji se preliju agdom.

Treći dan Bajrama namijenjen je druženju s prijateljima i poznanicima.

Bajram je i dan pomirenja i praštanja. Dan u kojem se svađe zaboravljaju.

Nakon što su ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić i zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak samoinicijativno i mimo zakonom propisanih državnih procedura privremeno otvorili novi granični prijelaz u Bosanskoj Gradišci, promet se i dalje odvija nesmetano.

Sastanak predstavnika Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH i svih sudionika u carinskim postupcima o funkcioniranju carinskog terminala i graničnog prijelaza Bosanska Gradiška održan je danas, a direktor Uprave Zoran Tegeltija kazao je da i dalje ima problema u teretnom prometu, posebno četvrtkom i petkom, kada se stvaraju gužve pri ulasku kamiona u BiH.

Prema njegovim riječima, carinski terminal trenutno nema kapacitet za prihvat većeg broja teretnih vozila odjednom.

Precizirao je da je do podneva kroz terminal prošlo 140 kamiona, dok je istovremeno ušlo 117 novih vozila, zbog čega je odlučeno da se radno vrijeme terminala produži do 22 sata. umjesto dosadašnjih 20 sati.

Kada je riječ o putničkom prometu, Tegeltija je rekao da je situacija znatno povoljnija i da postojeći kapaciteti trenutno omogućavaju nesmetan prolaz putnika, ali da će tijekom ljetne sezone možda biti potrebno otvoriti dodatne trake.

Carine predsjednika Donalda Trumpa od 10 posto na svu robu došle su u pitanje nakon što ih je savezni sud u četvrtak proglasio nezakonitima, zadajući drugi veliki udarac ove godine ključnim predsjednikovim ekonomskim politikama. CNN.

U odluci 2:1, vijeće američkog Suda za međunarodnu trgovinu utvrdilo je da administracija nije imala dovoljno pravne osnove za nametanje carina prema zakonu o trgovini iz 1974., poznatom kao odjeljak 122.

Administracija je počela nametati te carine nakon što je ranije ove godine Vrhovni sud SAD-a presudom najšire carinske mjere proglasio nezakonitima.

Presudom izrečenom u četvrtak Upravi se nalaže da tužiteljima u ovom slučaju prestane naplaćivati ​​te carine, te da im vrati prethodno plaćene iznose. Iako odluka utječe samo na tužitelje obuhvaćene tužbom, ona predstavlja ozbiljan udarac Trumpovoj administraciji i njezinoj sposobnosti nametanja carina.

Odjeljak 122 dopušta predsjedniku da uvede carine do 15 posto na sav uvoz bez odobrenja Kongresa, ako su ispunjeni određeni uvjeti. U ovom slučaju suci su zaključili da uprava nije ponudila dovoljno uvjerljivo obrazloženje za uvođenje tih mjera.

Većinsko mišljenje navodi da predsjednički nalog kojim se uvode carine ne identificira “velike i ozbiljne deficite u platnoj bilanci Sjedinjenih Američkih Država”, kako je Kongres Sjedinjenih Država shvatio taj izraz kada je zakon donesen.

Za sve ostale uvoznike koji nisu obuhvaćeni tužbom, carine mogu ostati na snazi ​​do srpnja.

Čini se da su trenutačno jedino značajno carinsko sredstvo koje administracija još ima na raspolaganju tarife specifične za sektor. No, administracija je već pokrenula postupak koji bi mogao dovesti do uvođenja dodatnih carina na razini pojedinih država.

Očekuje se da će se administracija žaliti na odluku donesenu u četvrtak.

Trump je odgovorio iste večeri, rekavši novinarima da će njegova administracija “to učiniti na drugačiji način”.

– Ništa me više ne iznenađuje kada je riječ o sudovima – rekao je Trump novinarima. – Ništa me ne čudi, pa uvijek nađemo neki drugi način. Dobijemo jednu presudu, pa ajmo drugačije – rekao je.

Vrhovni sud SAD-a presudio je u veljači da je velik dio Trumpovih carina nezakonit. Kao odgovor, Trump je uveo nove globalne carine, oslanjajući se na prethodno neprovjerene pravne ovlasti iz Zakona o trgovini iz 1974. godine.

Ovi sudski postupci odražavaju dio kaosa i neizvjesnosti koji okružuju Trumpovu ekonomsku politiku, obilježenu čestim najavama novih carina tijekom prošle godine, dok su se uvoznici borili da shvate stalne promjene politike.

Velik dio te neizvjesnosti ostaje. Uvoznici sada mogu podnijeti zahtjev za povrat carina koje su platili prema mjerama koje je sud ranije ukinuo. No, očekuje se da će se proces povrata odvijati u fazama, a još nije poznato kada će sustav biti otvoren za sva plaćanja koja podliježu povratu.

Plaćanja također mogu biti odgođena ako administracija poduzme dodatne korake koji bi mogli utjecati na iznos povrata.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će od sljedećeg tjedna povećati carine na uvoz osobnih i teretnih vozila iz Europske unije u Sjedinjene Američke Države na 25 posto.

Trump je u objavi na platformi Truth Social naveo da je razlog za ovu odluku to što, kako tvrdi, Europska unija ne poštuje ranije dogovoreni trgovinski sporazum.

– Zadovoljstvo mi je najaviti da ću, na temelju činjenice da se Europska unija ne pridržava našeg u potpunosti ispregovaranog trgovinskog sporazuma, sljedeći tjedan povećati carine koje se naplaćuju Europskoj uniji na automobile i kamione koji dolaze u Sjedinjene Države. Carina će biti povećana na 25 posto – naglasio je Trump.

Međutim, dodao je da će uvoz biti oslobođen carine ako se vozila proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama.

– Potpuno je razumljivo i dogovoreno da, ako budu proizvodili automobile i kamione u pogonima u SAD-u, neće biti carina – rekao je Trump, istaknuvši da je u tijeku izgradnja brojnih automobilskih tvornica u koje je uloženo više od 100 milijardi dolara, što je, kaže, rekord u povijesti automobilske industrije.

Ove tvornice u kojima će raditi američki radnici bit će otvorene uskoro, a Trump je stanje u američkom gospodarstvu opisao kao dosad neviđeno.

– Hvala vam na pozornosti prema ovom pitanju – zaključio je Trump u svojoj objavi.

Najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o povećanju carina na automobile iz Europske unije pokazuje da je SAD nepouzdan trgovinski partner, rekao je predsjednik trgovinskog odbora Europskog parlamenta Bernd Lange.

– Zadnji potez pokazuje koliko je američka strana nepouzdana – rekao je Lange.

– Tako se ne postupa s bliskim partnerima. Sada možemo samo odgovoriti krajnje jasno i odlučno, oslanjajući se na snagu vlastitog stava – dodao je.

Lange je rekao da je Trumpovo ponašanje “neprihvatljivo”, prenosi Indeks.

Rekao je da se EU držala okvira trgovinskog sporazuma dogovorenog sa SAD-om prošle godine u Škotskoj, koji je odredio carine od 15 posto na većinu roba iz EU-a, čime je izbjegnut veliki trgovinski rat.

Naglasio je da su SAD više puta prekršile sporazum, “primjerice s više od 400 proizvoda koji sadrže čelik i aluminij, a koji sada podliježu prosječnoj carini od 26 posto”.

Donald Trump najavio je da će njegova administracija podići carine na automobile i kamione iz Europske unije na 25 posto već sljedeći tjedan, optužujući Bruxelles da ne poštuje prethodno dogovoreni trgovinski sporazum.

Riječ je o novom potezu koji bi mogao dodatno zaoštriti trgovinske odnose između SAD-a i EU-a, posebice u automobilskom sektoru.

Državljanka Bosne i Hercegovine morat će platiti kaznu u iznosu od 8.820 eura jer na graničnom prijelazu Stara Gradiška nije prijavila gotovinu od 29.200 eura prilikom ulaska u Europsku uniju.

Kako je u ponedjeljak priopćila Carinska uprava RH, državljaninu Bosne i Hercegovine izdan je prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o deviznom poslovanju.

Prilikom ulaska u Europsku uniju na RGP Stara Gradiška, putnik nije ispunio zakonsku obvezu prijave gotovine Carinskoj upravi, odnosno policijskom službeniku, u iznosu od 29.200,00 eura, niti pisanim niti elektroničkim putem na propisanom obrascu za prijavu gotovine. Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 8.820,00 eura, stoji u priopćenju.

Carinska uprava RH još jednom podsjeća da su svi putnici koji ulaze na carinsko područje Europske unije dužni prijaviti gotovinu u iznosu od 10.000 eura i više, čime doprinose sprječavanju nezakonitih radnji i zaštiti financijskog sustava.

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je Kini, jednom od najvažnijih američkih trgovinskih partnera, carinama od 50 posto na robu ako Peking vojno pomogne Iranu u ratu na Bliskom istoku.

– Ako budu uhvaćeni u tome, suočit će se s carinama do 50 posto, što je vrtoglavo – rekao je američki predsjednik za Fox News.

Trump bi trebao otputovati u Peking 14. i 15. svibnja kako bi se sastao s kineskim kolegom Xi Jinpingom, nakon što je summit odgođen zbog rata na Bliskom istoku.

Vlada Federacije BiH prihvatila je inicijativu Federalnog ministarstva trgovine za privremeno ukidanje carina u iznosu od deset posto na uvoz nafte i naftnih derivata iz trećih zemalja (izvan EU, zemalja CEFTA-e i zemalja s kojima Bosna i Hercegovina ima sporazume o posebnim odnosima, te zemalja kojima EU nije uvela sankcije) na rok od 180 dana.

Inicijativa će biti dostavljena Vijeću ministara BiH s prijedlogom da se zaduži Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da pripremi izmjene Carinske tarife BiH na način da se za razdoblje od 180 dana za naftu i naftne derivate koji se uvoze iz trećih zemalja propisuje stopa uvozne carine od nula posto.

U inicijativi je, među ostalim, navedeno da će se ukidanjem postojećih carinskih opterećenja i pratećih naknada stvoriti uvjeti za povećanje konkurencije među dobavljačima, omogućiti pristup alternativnim tržištima nabave te smanjiti ovisnost o postojećim dominantnim uvoznim pravcima.

Također se navodi da bi se time poboljšala otpornost tržišta na vanjske šokove, povećala fleksibilnost u odgovoru na poremećaje te osigurala veća stabilnost opskrbe u kriznim situacijama.

Ova mjera ima i važan preventivni karakter jer omogućuje da se u slučaju naglih promjena na globalnom tržištu, uključujući poskupljenja ili prekide u isporuci, aktiviraju alternativni opskrbni pravci bez vremenskih zastoja uzrokovanih administrativnim procedurama ili dodatnim troškovima.

Na ovaj način bi Bosna i Hercegovina unaprijed osigurala institucionalne i tržišne pretpostavke za učinkovito upravljanje rizicima u sektoru opskrbe energijom.

Predlagatelj, među ostalim, navodi da je razlog Inicijative nestabilnost globalnog tržišta. Također je navedeno da raspon kretanja cijena u ožujku 2026. godine jasno potvrđuje da se radi o izrazito nestabilnom tržištu, što dodatno naglašava potrebu preventivnog i pravovremenog djelovanja u cilju osiguranja stabilnosti opskrbe i zaštite domaćeg gospodarstva, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Nekoliko stotina radnika Nove željezare Zenica stiglo je danas u Sarajevo kako bi održali mirne prosvjede ispred zgrade Vijeća ministara BiH, koje na današnjoj sjednici nije donijelo odluku o uvođenju mjera zaštite domaće proizvodnje čelika.

Na prosvjedu je poručeno da Željezara svakog mjeseca osigura ključne sirovine vrijedne desetke milijuna KM kako bi održala proizvodnju.

Iz tvrtke su ranije poručili da ne žele subvencije, već zaštitne mjere slične onima koje su uvele mnoge europske zemlje.

Vlada Federacije BiH već je donijela odluku o uvođenju uvoznih carina na čelik, a konačnu odluku trebalo je donijeti Vijeće ministara. Ipak, na kraju odluka o uvođenju carina na čelik nije donesena.

Procjenjuje se da bi zaštitnim mjerama bilo obuhvaćeno oko 11.000 radnih mjesta, ali i druge tvrtke vezane uz proizvodnju čelika poput željeznica i Luke Ploče.