Savez sindikata Hercegovačko-neretvanskog i četiri prosvjetna sindikata uputili su priopćenje u kojem izražavaju nezadovoljstvo radom aktualne Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.

– Ova Vlada je obrazovanje od samog početka stavila na dno svojih prioriteta. Već na prvim pregovorima rekli su nam da su plaće zaposlenika u prosvjeti previsoke i da će najveći uspjeh biti ako budu redovito plaćene. Kasnije su promijenili retoriku i počeli tvrditi da su plaće zapravo niske, ali da nema novca za povećanje jer postoje drugi, važniji prioriteti.

Uvjeravaju nas da bi sredstva trebala biti usmjerena u poticaje za turizam, ugostiteljstvo, gospodarstvo, poljoprivredu i druge gospodarske grane, što bi, kako tvrde, pokrenulo snažniji razvoj kantona. Pritom su obrazovanje, ulaganje u djecu i mlade te dostojanstvo prosvjetnih radnika predstavili kao trošak, a ne kao ulaganje u budućnost društva.

Ako je već tako, onda se građani imaju pravo pitati: gdje su rezultati – ističu u Sindikatu.

Pitaju jesu li stotine milijuna konvertibilnih maraka uložene u razne poticaje dovele do značajnog smanjenja nezaposlenosti, povećanja produktivnosti gospodarstva, jesu li otvorena nova kvalitetna radna mjesta, zaustavljen odlazak mladih, te poboljšan standard građana.

– Odgovori su, nažalost, vidljivi svima. Mladi i dalje odlaze, mnogi poslodavci i dalje se suočavaju s nedostatkom radne snage, cijene i troškovi života konstantno rastu, a građani sve teže podnose svakodnevna financijska opterećenja. Istovremeno, obrazovni sustav je godinama zanemaren, a oni koji svakodnevno odgajaju i obrazuju buduće generacije prisiljeni su dokazivati ​​da zaslužuju dostojanstven položaj i primjerenu plaću – kažu u sindikatu.

Dodaju da ne spore potrebu ulaganja u gospodarstvo, ali da svaka marka javnog novca mora imati mjerljiv učinak, kao i da obrazovanje nije trošak koji treba minimizirati, već temelj razvoja svakog društva.

– Zbog svega izražavamo ozbiljno nezadovoljstvo radom aktualne vlasti. Umjesto stvaranja privida razvoja kroz velike poticaje bez jasno vidljivih rezultata, očekujemo odgovorno upravljanje javnim novcem, transparentnost trošenja proračunskih sredstava i konačno priznanje da je ulaganje u obrazovanje najisplativija dugoročna investicija koju jedno društvo može učiniti – navodi se u priopćenju koje potpisuju čelnici Sindikata učitelja, osnovnih i srednjih škola Goran Miličević, Josip Milić, Edina Čomić i Edin Sarajlić.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Izvješće o javnom saslušanju novinara istraživača, menadžmenta i Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine i v. d. rektora Europskog sveučilišta Kallos – Tuzla, ministra obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, predstavnika Ministarstva civilnih poslova BiH i direktora Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH. u BiH, u vezi s načinom i kriterijima za akreditaciju visokoškolskih ustanova, kao i načinom kontrole akreditiranih visokoškolskih ustanova, koje je podnijelo Povjerenstvo za borbu protiv korupcije.

Uz ovo izvješće Vijeće je usvojilo niz zaključaka.

Zastupnički dom PSBiH smatra da obrazovanje ne smije biti poslovni, već javni interes od najvišeg značaja, te poziva nadležne zakonodavne institucije u Bosni i Hercegovini da se striktno pridržavaju zakonskih normi po kojima se visoko obrazovanje zasniva na neprofitnom principu, kako bi sva ostvarena sredstva bila isključivo usmjerena na nastavni proces, znanstveno-istraživački rad, razvoj i usavršavanje nastavnog kadra, izgradnju i unapređenje obrazovne infrastrukture i studiranje. uvjetima.

Zastupnički dom PSBiH u usvojenom zaključku poziva nadležne zakonodavne institucije da svim visokoškolskim ustanovama nametnu obvezu da najmanje jednom godišnje javno objave popis svih diplomiranih studenata, magistara i doktora nauka koji su stekli akademske stupnjeve u prethodnoj akademskoj godini, s podacima o studijskom programu, stečenom nazivu i datumu izdavanja diplome, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka, kako bi se ojačati transparentnost i povjerenje u sustav visokog obrazovanja.

Zastupnički dom usvojio je i zaključak kojim se od Vijeća ministara BiH i drugih nadležnih institucija traži pokretanje sveobuhvatne reforme sustava akreditacije, kontrole kvalitete i nadzora visokoškolskih ustanova, uključujući preispitivanje uloge, nadležnosti i odgovornosti Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, koja nije ispunila svoju ulogu u osiguravanju učinkovitog nadzora, zaštite kvalitete visokog obrazovanja i povjerenja javnosti u sustav akreditacije visokoškolskih ustanova.

Zastupnički dom PSBiH poziva Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH, nadležna tužiteljstva, porezne uprave i druge nadležne izvršne, financijske i inspekcijske organe da u okviru svojih nadležnosti poduzmu sve potrebne aktivnosti na utvrđivanju eventualne kaznene, koruptivne i financijske odgovornosti u oblasti visokog obrazovanja, uključujući nezakonito stjecanje i izdavanje diploma, zlouporabe u postupcima akreditacije i licenciranja, kao kao i ispitivanje novčanih tokova visokih učilišta na kojima su utvrđene ozbiljne nepravilnosti.

Zaključkom Zastupnički dom traži od nadležnih zakonodavnih institucija da, imajući u vidu ozbiljne zlouporabe i uočene sustavne slabosti u području visokog obrazovanja, razmotre mogućnost da se studijski programi iz područja medicine, zdravstva, pedagogije i nastavništva, kao i pojedinih tehničkih znanosti od posebnog javnog značaja, izvode isključivo na javnim visokim učilištima, dok se u cjelokupnom sustavu visokog obrazovanja ne uspostave učinkoviti, pouzdani i kontinuirani mehanizmi kontrole kojima bi se spriječilo sve uočeno. nepravilnosti i zlouporabe.

Zastupnički dom zadužuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da pripremi i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine dostavi prijedlog zakonskog rješenja ili drugih potrebnih mjera za uspostavu javnog registra svih zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine, koji bi sadržavao podatke o stručnoj spremi, naziv visokoškolske ustanove na kojoj je stečena diploma, kao i godinu stjecanja diplome, sukladno odredbama propisi o zaštiti osobnih podataka.

Zastupnički dom danas je usvojio izvješća Povjerenstva za antikorupciju ovog doma o javnim raspravama u vezi s radom Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH i akreditaciju visokoškolskih ustanova, kao i zaključke predložene uz ta izvješća.

Zastupnici su usvojili Izvješće o javnom saslušanju rukovodstva UNOBiH, uključujući bivšeg ravnatelja, rukovodstvo Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, predstavnika Tužiteljstva BiH i tužitelja Džermina Pašića, a u vezi s radom UNOBiH, s posebnim osvrtom na postupanje pravosudnih institucija u predmetima po osnovu sumnje korupcije od 2014. do danas.

entiteta RS Ćamil Duraković zvanično je uputio inicijativu Ministarstvu prosvjete i kulture RS i Narodnoj skupštini RS za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju.

Predloženi nacrt zakona ima za cilj rješavanje dugogodišnjih sistemskih problema s kojima se susreću djeca, roditelji i nastavnici iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u obrazovnom sustavu ovog entiteta. Sadašnji zakonski okvir i dosadašnja praksa ne jamče u potpunosti pravo na materinji jezik, niti osiguravaju proporcionalnu nacionalnu zastupljenost zaposlenih u obrazovnim ustanovama, kazao je Duraković.

Inicijativa, kako navodi, predviđa deset konkretnih rješenja, među kojima su priznavanje bosanskog i hrvatskog jezika u pedagoškoj dokumentaciji, uvođenje garancije za izučavanje predmeta Materinski jezik s elementima nacionalne kulture i povijesti, te formiranje posebnog Povjerenstva za udžbenike za nevećinske zajednice.

Osim toga, predlažu se mjere afirmativne akcije pri zapošljavanju nastavnog kadra, te depolitizacija i deklerikalizacija školskog prostora, kako bi škole bile uistinu inkluzivne i sigurne za svu djecu.

– Ovim amandmanima predlažemo konkretna rješenja koja osiguravaju da škole budu uistinu inkluzivne i sigurne za svu djecu te da se konačno stane na kraj diskriminatornoj praksi u obrazovnom sustavu. Uvođenjem predmeta Materinski jezik s elementima nacionalne kulture i povijesti, omogućilo bi se da Bošnjaci i Hrvati u školi imaju dodatni predmet posebno usmjeren na naše jezike i književnosti, ali i okvir za izučavanje povijesti prostora i naše zemlje u razdoblju od srednjeg vijeka do modernog doba.

Na taj način bismo premostili višegodišnji problem nepostojanja konsenzusa oko studija povijesti, spojili taj dio s predmetom jezik i književnost, a razdvajanje djece sveli na minimum – ograničili na jedan predmet u cijelom entitetu tijekom cijelog toka obrazovanja. Riječ je o rješenju koje se koristi u nekoliko zemalja regije i vjerujem da smo dobra prilika Ministarstvu prosvjete i kulture RS da napravi iskorak – rekao je.

Predložene izmjene donose i strože sankcije za kršenje prava studenata, a onemogućavanje ostvarivanja prava na jezik sada je izrijekom definirano kao teža povreda radne obveze. Također, predviđena je obveza proporcionalne nacionalne zastupljenosti u školskim odborima i vijećima roditelja, čime se jamči institucionalno sudjelovanje roditelja iz nevećinskih zajednica u donošenju odluka i onemogućuje preglasavanje u osjetljivim pitanjima identiteta i kulture.

Uspostavljen je mehanizam kontrole i transparentnosti kroz obvezu resornog ministarstva da vodi posebnu evidenciju i podnosi godišnje izvješće o stanju inkluzivnog obrazovanja.

– Uvjeren sam da bi usvajanje ovih izmjena predstavljalo civilizacijski iskorak koji će značajno doprinijeti izgradnji povjerenja, povratku i stabilnosti u RS, kao i ispunjavanju obaveza iz međunarodnih konvencija o pravima djeteta. Ovo nije prazna retorika, proveo sam nekoliko mjeseci s vodećim pravnim stručnjacima. Ponudili smo nepopulističko, vrlo precizno i ​​napredno rješenje da se ovo pitanje konačno riješi za bošnjačku i hrvatsku zajednicu u RS-u – naglasio je Duraković.

Inicijativa je upućena zastupnicima na razmatranje i pokretanje redovnog zakonodavnog postupka. Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je, pojašnjava Duraković, u Ustavu RS-a koji jamči ravnopravnost svih konstitutivnih naroda, te u Ustavu Bosne i Hercegovine i Okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH.

– Pozivam sve zastupnike da detaljno razmotre ovaj prijedlog i da mi se obrate kako bismo obavili zajedničke konzultacije, jer ovo pitanje nadilazi dnevnu politiku i tiče se osnovnih ljudskih prava naših najmlađih – zaključio je Duraković.

Osnovna škola “Vladimir Nazor” Zenica prigodnim programom proslavila je svoj 67. rođendan, a svečanosti je prisustvovala i delegacija Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), predvođena premijerom Nezirom Pivićem i predsjedavajućim Skupštine Ćazimom Huskićem.

Pivić je rekao da je to jedna od najreprezentativnijih osnovnih škola u Zenici zahvaljujući agilnosti menadžmenta i roditelja, kao i finansijskim ulaganjima Vlade Zeničko-dobojskog kantona i resornog ministarstva u infrastrukturu centralne škole u Mokušnicama i PŠ “Luka”.

– Cilj Vlade je da sve škole budu uređene na ovaj način. U ovoj godini planiramo realizirati projekt obnove škola u Kantonu vrijedan sedam milijuna KM, od čega će pet milijuna biti realizirano u osnovnim školama u Zenici – kazao je Pivić.

Prema njegovim riječima, planirano je da se u Osnovnu školu “Edhem Mulabdić”, jednu od najvećih gradskih škola u Zenici, uloži blizu 1,7 miliona KM.

Pivić je rekao da se više od polovine budžeta Kantona izdvaja za obrazovanje – za plaće i naknade uposlenika, materijalne troškove, ulaganja u infrastrukturu 100 škola sa 350 objekata, a posljednje tri godine aktuelni saziv Vlade godišnje izdvaja četiri miliona KM za nabavku udžbenika za sve učenike osnovnih škola.

Najavio je da će uskoro biti potpisani novi kolektivni ugovori koji će prosvjetnim radnicima, ali i policiji, zaposlenima u zdravstvu i javnoj upravi donijeti treće povećanje plaća u posljednje tri godine, saopćeno je iz Press službe ZDK.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Memorijalni centar Srebrenica i Ministarstvo prosvjete, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) potpisali su memorandum o saradnji prema kojem će se u nastavi u ovom kantonu koristiti Baza podataka o sudski utvrđenim činjenicama o ratu u Bosni i Hercegovini.

U memorandumu je naglasak stavljen na metodologiju izučavanja rata u BiH, koja se prvenstveno oslanja na presude međunarodnih i domaćih sudova, kao i na suvremena pedagoška načela, a takav pristup omogućava nastavnicima da nastavne sadržaje prezentiraju na temelju činjeničnog i pravno utvrđenog činjeničnog stanja.

Ministrica prosvjete, kulture i sporta BPK Adisa Alikadić-Herić kazala je da historija u Goraždu nije apstraktan pojam iz udžbenika, već je dio porodičnih priča, ličnih sjećanja i kolektivnog iskustva, te da je obaveza obrazovnog sistema da mladim generacijama omogući da o prošlosti uče na osnovu sudski utvrđenih činjenica, profesionalnih standarda i pedagoške osjetljivosti.

– Obrazovanje mora biti prostor istine, ali i prostor empatije. Govoriti o ratu u BiH znači govoriti o patnji, gubitku i nepravdi, ali i o ljudskoj snazi, solidarnosti i dostojanstvu. Učitelji koji danas sudjeluju u ovom programu imaju veliku odgovornost da mlade pouče kako razumjeti prošlost bez mržnje, ali i bez relativiziranja zločina. Naš cilj nije da buduće generacije opteretimo teretom prošlosti, već da ih osnažimo znanjem – kazala je između ostalog Alikadić-Herić.

Uz podršku Fonda za izgradnju mira glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, BIRN BiH, zajedno s Memorijalnim centrom Srebrenica i Udruženjem Zaboravljena djeca rata, realizira projekt „Izgradnja dugoročnog mira u Bosni i Hercegovini: Ulaganje u budućnost“, čiji je cilj transformirati način na koji mladi ljudi uče o ratu u BiH — kroz činjenice, empatiju, razumijevanje i multimedijalni pristup. U sklopu projekta izrađena je baza podataka, a na temelju nje izrađen je priručnik „Kako učiti i poučavati o ratu u Bosni i Hercegovini“.

Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH, podsjetio je da je Baza pravomoćno utvrđenih činjenica, koju su pojedina kantonalna ministarstva već koristila, osim haškim presudama dopunjena domaćim i regionalnim presudama.

– Ovo je jedinstvena platforma koja nam omogućava da predajemo povijest po jedinstvenoj metodologiji za bilo koju od općina u Bosni i Hercegovini. I to nam zaista daje određenu platformu da ravnopravno pokušamo smisliti načine rada – rekao je Džidić.

Dodao je kako je potpisani memorandum otvaranje partnerskog procesa koji nam omogućuje da počnemo strukturirano razgovarati o nastavi povijesti.

– Ovo je najvažniji dio našeg posla. Na zdravom obrazovanju gradi se budućnost ove zemlje – kazao je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.

Za potrebe izrade Baze podataka analizirano je više stotina pravomoćnih sudskih presuda, uključujući odluke MKSJ-a, Državnog suda i drugih sudova iz BiH i regije, a koje se odnose na ratne zločine počinjene u razdoblju 1992.-1995. godine, kaže se Detektor.

Zukan Helez, ministar obrane Bosne i Hercegovine, po struci je profesor geografije. Diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za geografiju.

Prije političkog angažmana radio je u svom gradu, u bugojanskoj gimnaziji. Prema riječima učenika, onih kojima je predavao geografiju, za učenike je bio strah i trepet. Helez ni tada nije podnosio nerad i ogovaranje. Prema riječima onih koje je Helez podučavao, s njim nije bilo moguće nikakvo “štelo” niti poznanstvo. Ako si sin ili kći poznatog i utjecajnog Bugojanina, Helezu to ništa nije značilo jer ako nisi učio ili, ne daj bože, bio ponosan, nije pristajao na pritiske roditelja da “svom djetetu” da bolju ocjenu, da “prođe” ili da opravda svoje časove.

Bio je posebno strog prema neposlušnim i bahatim učenicima. Prema riječima bivših učenika, prema njima je imao poseban tretman. Mali crni dnevnik s najtežim pitanjima, na koja je bilo vrlo teško odgovoriti. Ali ako si dobro učio i ponašao se, sa Zukanom nisi imao problema.

Sve u svemu, bio je strog, ali pravedan.

Bivša potpredsjednica Federacije BiH i sadašnja zastupnica u Parlamentu Federacije BiH Melika Mahmutbegović po struci je liječnica, specijalistica kirurgije.

Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu.

Nakon završetka studija počinje raditi u Domu zdravlja Bugojno kao liječnik opće prakse. Odlazi u Zagreb na specijalizaciju kirurgije.

Specijalizaciju opće kirurgije obavila je 1992. godine u Klinici Sestara milosrdnica u Zagrebu. Titulu specijalistice kirurgije stekla je sa samo 28 godina.

Jednom je prilikom rekla da su njezini stariji kolege, zagrebački kirurzi, u najmanju ruku iznenađeni njezinom sposobnošću. Iako je bila samo specijalizant, bila je “rame uz rame” s iskusnim kolegama.

Tako je tijekom jedne operacije ušla u operacijsku salu, a liječnici nisu mogli vjerovati da će operirati s njima. Naime, bila je vrlo sitna i mršava, te im nije ulijevala povjerenje. Ali njezina ih je sposobnost demantirala.

Iako je mogla ostati u Zagrebu, nakon specijalizacije vratila se u rodni grad gdje nastavlja raditi kao kirurginja u Domu zdravlja Bugojno. Iste godine, u vihoru rata, priključila se Armiji RBiH i radila kao kirurg u Ratnoj bolnici.

Sam Bog zna koliko je amputacija napravila, kad nije bilo lijekova i drugih rješenja. Spasila je stotine života, kako boraca tako i civila. Borci, ali i građani Bugojna, i danas su joj zahvalni na tome.

Za direktoricu Doma zdravlja Bugojno izabrana je 1995. godine.

A onda nastavlja svoj posao kirurga i spašava živote.

Svatko tko je s njom bio u kontaktu kao pacijent i koga je operirala ima samo riječi hvale.

Ne radi se samo o riječima.

Melika Mahmutbegović je 1994. godine odlikovana Plaketom za humanost Udruženja hirurga Bosne i Hercegovine za rad i profesionalni angažman kao ratne kirurginje.

Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2010. godine obranila je magistarski rad pod naslovom „Značaj FNA u zlatnom standardu dijagnostike i terapije raka dojke“ i stekla zvanje magistra medicinskih nauka.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković magistrirao je na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za sportski menadžment.

Bio je profesionalni košarkaš, igrač i kapiten Košarkaškog kluba Bosna iz Sarajeva, a međunarodnu karijeru nastavio je kao igrač za klubove u Sloveniji, Italiji, Mađarskoj i Rumuniji.

Kao košarkaš nije postigao zapažene rezultate.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto diplomirala je 1984. godine na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci, a pravosudni ispit položila u Sarajevu.

Krišto je do 1999. godine radio kao pravnik u livanjskim tvrtkama: Agro Livno, Guber, Likom i Livno bus.

Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz srpskog naroda, profesorica je engleskog jezika, a nakon studija završila je i specijalističke studije na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci.

Cvijanović je radila kao nastavnica i profesorica engleskog jezika te kao asistentica u Misiji Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović diplomirao je 1979., a 1989. magistrirao na Strojarskom fakultetu u Mostaru, a doktorirao na Sveučilištu u Mostaru 1996. godine.

Čović je od 1980. do 1998. godine radio u mostarskoj tvrtki SOKO, najprije u tehnologiji i kontroli, a kasnije u menadžmentu, a od 1992. do 1998. godine bio je generalni direktor ove tvrtke. Radio je kao viši asistent na Strojarskom fakultetu u Mostaru, a kasnije je postao izvanredni i redoviti profesor na Sveučilištu u Mostaru.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a potom i magistrirao na Katedri za međunarodno javno pravo na tom fakultetu. Od 2016. do 2022. godine bio je vijećnik Naše stranke u Općinskom vijeću Centar Sarajevo, a istovremeno je delegiran i u Gradsko vijeće Grada Sarajeva.

Prije toga radio je u realnom sektoru. Vrlo ukratko, matematički je jasno. Tako se mladi Uk vrlo brzo lansirao u politiku, i to na najviše pozicije.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović diplomirao je 1998. godine na Filozofskom fakultetu u Tuzli, a doktorirao 2010. godine u Sarajevu.

Prije političkog angažmana Bećirović je bio profesor historije u Osnovnoj školi u Tuzli, a od 1998. do 2002. godine radio je u Srednjoj ekonomskoj školi u ovom gradu.

Od 2010. godine je docent na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

Karijeru je započeo radeći kao profesor strojarstva i fizike u srednjoj školi u rodnom gradu, gdje je potom 1992. godine bio upravitelj pošte.

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić diplomirao je 1986. godine na Pravnom fakultetu u Mostaru.

Prije ulaska u politiku, od 1988. do 1992. godine, radio je u Općini Konjic kao referent i načelnik Odjeljenja za inspekcijske poslove.

Ramo Isak

Ministar unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine Ramo Isak završio je srednju školu u Zenici.

2010. godine stekao je zvanje profesora predškolskog odgoja na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Potom je magistrirao i doktorirao na privatnom Sveučilištu u Travniku.

Završio je poslijediplomski studij iz područja ekonomskih znanosti, a nakon magisterija doktorirao i stekao znanstveni stupanj dr. ekonomskih znanosti te zvanje docenta na Ekonomskom fakultetu.

Nakon završetka rata radio je kao policajac u Zenici – do 2003. godine.

Godine 2005. Isak je suosnivač Agencije za fizičku i tehničku zaštitu ljudi i imovine Condor.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a od 2007. do 2010. radio je kao profesor povijesti i geografije u Trebinju. Prije političkog angažmana bio je novinar.

Prve članke i kolumne objavio je 2006. godine u Glasu Hercegovine, a 2007. godine počinje raditi kao televizijski novinar, prvo na RTRS-u, a potom i na BN televiziji.

Popularnost je stekao radeći kao novinar i dopisnik iz Hercegovine BN televizije od 2008. do 2014. godine.

Početkom 2011. godine pokreće svoj blog i autorsku emisiju „Aktuelno sa Vukana“ na radiju Korona.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara stekla je zvanje ekonomistice na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, gdje je 1998. završila studij poslovne ekonomije, komercijalni smjer.

Od 2000. do 2005. godine radila je u upravi Općine Kiseljak, a 2002. godine počinje njena politička karijera.

Konkurs za prijem radnika u osnovne i srednje škole u Kantonu Sarajevo, koji se provodi putem EMIS modula, i dalje izaziva burne reakcije u javnosti. Iako je natječaj raspisan 27. listopada prošle godine, postupak ni nakon tri mjeseca nije okončan, a svakim novim ažuriranjem liste pojavljuju se dodatne nepravilnosti, zbog kojih su mnogi kandidati, prema tvrdnjama sindikata, ozbiljno oštećeni.

Predsjednik Kantonalnog odbora Sarajevo Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, nauke i kulture BiH Admir Šuvalić upozorava da su nakon jednomjesečnog zatišja, tijekom kojeg inspekcije nisu reagirale na veliki broj primjedbi kandidata, jučer objavljene konačne rang liste, gdje su se ponovno pojavili ozbiljni problemi.

– Događalo se da neki kandidati koji su ranije bili prvorangirani jednostavno nestanu s liste. Imamo dokaze da je EMIS tim, tko god da stoji iza njega, preuzeo ulogu i komisije i inspekcije. A prema pravilniku samo školska povjerenstva imaju pravo utvrđivati ​​ispunjava li kandidat uvjete i ima li potpunu dokumentaciju, a ako je netko nezadovoljan, onda inspekcija to može utvrditi kroz inspekcijski nadzor – rekao je Šuvalić.

Prema njegovim riječima, tim EMIS-a sebi je dao ovlasti koje nema, jer samostalno odlučuje tko će biti skinut s liste, neovisno o tome ima li kandidat urednu dokumentaciju.

– Doslovno mogu krojiti ljudske sudbine. Maknuti nekoga s prvog mjesta bez valjane osnove – upozorava Šuvalić.

Kao jedan od primjera navodi se slučaj podnositelja zahtjeva koji je bio prvorangirani prije izrade konačne liste, ali je nakon toga uklonjen. Na njezinu pritužbu timu EMIS-a stigao je odgovor da “kroz sustav nije dodala druge dokaze o ispunjavanju uvjeta” iako EMIS, prema pravilima, nema pravo samostalno donositi takve zaključke.

– To je nastavak pravnog nasilja. Više nisu potrebne ni školske komisije ni inspekcije – sada svemoćna EMIS ekipa, ministar i djelatnici Ministarstva. Preuzete su sve ovlasti povjerenstava i inspekcija, a praktički o svemu odlučuju voditelji EMIS modula – rekao je Šuvalić, dodavši da je u ovom slučaju počinjeno i kazneno djelo.

Ističe da se cijeli proces odužio bez presedana, te da je agonija kandidata postala svojevrsna tortura za radnike koji mjesecima čekaju ishod natječaja.

Podsjećamo, iako su kandidati prijavili valjane diplome i kompletnu dokumentaciju, mnogi su odbijeni zbog tehničkih ili formalističkih grešaka u EMIS modulu, poput netočnog unosa datuma. Nedostatak adekvatnog testiranja sustava omogućio je unos i pohranjivanje netočnih podataka, što je dovelo do nejednakog i nepravednog tretmana kandidata.

Ima i slučajeva da su kandidati imali uredno ovjerenu dokumentaciju, ali se ne nalaze ni na jednoj listi ili su pored priložene potvrde o radnom iskustvu rangirani s nula bodova.

Radionica je okupila 44 nastavnika iz 22 osnovne škole sa područja Tuzlanskog kantona, koji su imali priliku unaprijediti svoja znanja i dodatno osnažiti djecu u usvajanju zdravih prehrambenih navika.

Radionicu su vodile Larisa Helić i Nejra Hodžić, članice Udruženja za primijenjeni nutricionizam u Bosni i Hercegovini, uz podršku Koraljke Novina-Brkić, regionalne nutricionistice kompanije Nestlé.

Fokus edukacije bio je na važnosti pravilne prehrane i zdravih životnih navika, uz praktične savjete koji se lako mogu primijeniti u svakodnevnom životu.

Škole će sada kroz natjecanje imati priliku pokazati svoje stečeno znanje, a najuspješnije očekuju novčane nagrade u obliku bonova za kupnju opreme i školskog pribora. Pobjedničke škole odabrat će stručni žiri sastavljen od nutricionista i predstavnika tvrtke Nestlé, prema unaprijed definiranim kriterijima i pravilima bodovanja, uz jednaku šansu za sve sudionike.

“Ova edukacija podsjetila nas je na neke važne stvari koje smo možda s vremenom zaboravili. Najkorisniji su bili savjeti o zdravoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, a meni najzanimljiviji konkretni primjeri jelovnika. Svakako ćemo sudjelovati u programu i sviđa nam se što traje do kraja školske godine pa ćemo imati vremena za različite aktivnosti s učenicima i vratiti se nekim izvornijim oblicima prehrane, ponašanja i tjelesne aktivnosti”, rekla je Suzana Ostojić, profesorica engleskog jezika. u Osnovnoj školi “Lipnica”.

Online edukacija za sve zainteresirane učitelje osnovnih škola održat će se 3. prosinca 2025. godine, a prijaviti se mogu putem poveznice: https://www.nestle.ba/nestle-projekta-zdravo/prijava-za-edukativne-radionice

Podsjećamo da program Hello! već više od 15 godina inspirira osnovnoškolce širom Bosne i Hercegovine na usvajanje zdravih prehrambenih navika. Do sada je svojim aktivnostima obuhvatio više od 55.000 učenika i 30.000 roditelja, nudeći im podršku, edukaciju i praktične alate za zdraviji način života.

Srpsko prosvjetno i kulturno društvo (SPKD) Obrazovanje organizirali su večeras u Sarajevu tradicionalni božićni koncert, čime su se pridružili proslavi pravoslavnog Božića i obogatili blagdansku atmosferu u glavnom gradu.

Kako je ranije rečeno iz Prosvjete, cilj koncerta je podijeliti radost nadolazećeg Božića s publikom Narodnog pozorišta Sarajevo, ali i onima koji će koncert pratiti putem radijskih i televizijskih prijemnika.

Uvjereni su da ova kulturna manifestacija pridonosi plemenitoj misiji kulture – zbližavanju ljudi, njihovom boljem međusobnom razumijevanju, uvažavanju i poštovanju, što je odlika načina života na ovim prostorima.

Ovogodišnji koncert donio je suvremen i umjetnički atraktivan program koji spaja duhovnu glazbu, tradicionalne božićne pjesme i suvremene obrade poznatih svjetskih skladbi.

Program je osmišljen tako da publici ponudi dinamičan i raznovrstan glazbeni doživljaj u kojem se isprepliću različite glazbene tradicije i stilovi.

Posebni gosti koncerta bili su Mješoviti zbor Akademskog kulturno-umjetničkog društva Sveučilišta u Novom Sadu “Sonja Marinković”, jedan od najznačajnijih akademskih zborova u regiji, poznat po bogatom repertoaru i suvremenom pristupu izvođenju zborske glazbe. Zbor će nastupiti pod vodstvom Dunje Đurić-Kartalović.

Osim gostujućeg zbora, publika je mogla uživati ​​u izvedbi gudačkog kvarteta „SA Sinfonietta“ i dua harmonika „Accoladies“.

Tradicionalni Božićni koncert SPKD Prosvjeta već šesnaest godina zauzima značajno mjesto u sarajevskom kulturnom kalendaru i jedan je od najposjećenijih glazbenih događaja u vrijeme božićnih praznika.