Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Narodna skupština RS-a podržala je 7. srpnja dvotrećinskom većinom izjavu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović prema kojoj je odluka o imenovanju članova Povjerenstva vrlo štetna po vitalni interes Republike Srpske.

Za potvrdu njezine izjave glasovalo je 59 zastupnika.

Cvijanović je stavila veto na odluku koju su donijeli Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, a kojom je predviđeno imenovanje novog saziva Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika.

Za domaće članove imenovani su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić, a za međunarodne eksperte Francesco Bandarin i George Okello Abungu.

Nije imenovan predstavnik iz entiteta RS.

Iz Bećirovićevog kabineta ranije je priopćeno da Narodna skupština RS-a nema ustavne ovlasti odlučivati ​​o odluci Predsjedništva BiH, te je najavljeno da će svaki pokušaj uzurpacije nadležnosti državnih institucija biti osporavan pred Ustavnim sudom BiH.

Kako je pojašnjeno, Odluka o Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika predstavlja opći normativni akt, a ne akt kojim Predsjedništvo BiH utvrđuje ili vodi vanjsku politiku, zbog čega se na nju ne može primijeniti procedura zaštite vitalnog interesa entiteta.

Odluka o uspostavi novog načina rada Povjerenstva donesena je 12. siječnja 2026. godine, u skladu s Aneksom VIII Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH, a 20. veljače objavljena je u Službenom glasniku BiH.

Predsjedništvo BiH je 29. lipnja, u skladu s tom odlukom, većinom glasova donijelo odluku o imenovanju članova Povjerenstva.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine osnovana je Aneksom VIII Daytonskog mirovnog sporazuma kao neovisna institucija nadležna za proglašenje i zaštitu nacionalnih spomenika.

Prema izvornom daytonskom modelu, Komisija se trebala sastojati od pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz RS-a i dva međunarodna člana koje imenuje generalni direktor UNESCO-a.

Međunarodni članovi isključeni su iz sastava 2016., a kasnije je blokiran rad Povjerenstva, zbog čega od 2023. godine nije održana niti jedna sjednica.

Ustavni sud Federacije BiH zatražio je dopunu dokumentacije o pokretanju upravnog spora od strane grupe zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a odnosi se na izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, potvrdio je za Faktor federalni zastupnik Almedin Aliefendić.

U središtu upravnog spora je članak 81. Zakona o PIO-u koji se tiče izračuna najniže starosne mirovine, kao i pitanje može li se zakon primjenjivati ​​retroaktivno, s negativnim posljedicama za građane.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti pokrenuo je 12. ožujka Klub nezavisnih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

– Iz Ustavnog suda Federacije BiH su tražili amandman, ja sam to pripremio i dogovorio s timom koji je radio na tome, s odvjetnikom, zastupnikom Admirom Čavalićem, i mi smo to dostavili. Želimo da Ustavni sud konačno odluči o ovom zahtjevu za ocjenu ustavnosti člana 81. Zakona o PIO i da se zna može li se zakon primjenjivati ​​retroaktivno – kazao nam je Aliefendić.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani izračun mirovina, prepisan iz manjeg bh. entiteta RS, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjim izračunima iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni.

Osim toga, do danas nije poznato kako su od 1. do 23. siječnja 2026. godine, kada još nisu bile donesene izmjene i dopune Zakona o PIO-u, otišli u mirovinu ljudi koji su stekli uvjete za mirovinu, a što je s onima koji su oštećeni retroaktivnom primjenom zakona koji nije bio na snazi ​​kada su otišli u mirovinu. Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio je izmjene i dopune Zakona o PIO-u 23. siječnja 2026. godine.

Primjena izmjena i dopuna Zakona o PIO-u je retroaktivna, od 1. siječnja 2026. godine.

Zbog opasnosti od težih posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i opće retroaktivne primjene izmijenjenog Zakona o PIO, skupina federalnih zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. i retroaktivnu primjenu zakona.

Zatražili su i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

Zbog opasnosti od težih posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i opće retroaktivne primjene izmijenjenog Zakona o PIO, skupina federalnih zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. i retroaktivnu primjenu zakona.

Zatražili su i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani obračun mirovina, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjem obračunu iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni. Takve poslodavce nitko nije kažnjavao, ali sada se kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni raditi za male plaće i neprijavljeni.

Predstavnici umirovljenika imaju različita mišljenja o ustavnosti članka 81. i retroaktivnoj primjeni izmijenjenog Zakona o PIO-u.

– Mislim da će Ustavni sud odbiti apelaciju, jer taj član je na snazi ​​u RS-u 30 godina, normalno je da koliko daje, toliko i dobije. I sada treba tražiti sistemsko rješenje kroz socijalnu zaštitu da se reguliraju određene stvari – kaže Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika FBiH, koji je i predsjednik Saveza udruženja umirovljenika Tuzlanskog kantona.

Dodaje kako uopće ne vidi problem u tome što se zakon primjenjuje retroaktivno.

Kako je poznato, izmjene i dopune Zakona o PIO-u potvrđene su 23. siječnja u Domu naroda Parlamenta FBiH, a od 1. siječnja se primjenjuje. Postavlja se pitanje što je s ljudima koji su otišli u mirovinu od 1. do 23. siječnja, kada izmjene Zakona o PIO-u još nisu bile usvojene, jesu li otišli u mirovinu po novom zakonu iako on tada nije bio donesen, te koliko ih je zahvatio članak 81. što im je donijelo znatno niže mirovine nego što bi bile po starom zakonu.

– I onima koji su otišli u mirovinu od 1. do 23. siječnja sada im se povećava opći bod. Na kraju, puno je stvari o kojima se mora razgovarati s Vladom i zakonodavcima. Nelogično mi je da onaj ko je glasao za zakon ulaže žalbu, mislim da je to malo smiješno – rekao je Halilović.

Potom je dodao da oni, predstavnici umirovljenika, nisu tražili da se članak 81. mijenja na ovaj način.

Za mišljenje smo zatražili i Mustafu Trakića, člana Upravnog odbora Saveza umirovljenika FBiH i predstavnika Saveza umirovljenika Zeničko-dobojskog kantona.

– Podržavam žalbu zastupnika na članak 81. Zakona o PIO-u 100 posto jer ćemo imati ogromne probleme. Ništa nije gotovo, tek je počelo. Navest ću primjer u Zeničko-dobojskom kantonu. Imate radnike iz Krivaje, iz Zavidovića, Zenica transa, Željezare Zenica, tri rudnika… to su hiljade radnika kojima se ne uredno plaća staž, doprinose, ne svojom krivnjom, nego krivicom menadžmenta tih firmi, federalne Vlade. Je li netko razmišljao o tim ljudima. Jesu li ti ljudi krivi što nemaju toliko staža koliko su imali – pita Trakić.

Zbog opasnosti od težih posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i opće retroaktivne primjene izmijenjenog Zakona o PIO-u, skupina federalnih zastupnika zatražila je 12. ožujka ocjenu ustavnosti članka 81. i retroaktivnu primjenu zakona.

Do konačne odluke zatražili su donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

– Smatramo da postoji hitna potreba za ovakvom mjerom jer bi daljnja primjena zakona mogla nanijeti nepopravljivu štetu velikom broju ljudi, posebice starijih građana čija egzistencija izravno ovisi o pravima iz mirovinskog sustava. Država mora zaštititi dostojanstvo umirovljenika, a ne dovoditi ih u situaciju da ostanu bez minimalne plaće – stoji među ostalim u zahtjevu.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti inicirao je Klub nezavisnih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani obračun mirovina, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjem obračunu iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni. Takve poslodavce nitko nije kažnjavao, ali sada se kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni raditi za male plaće i neprijavljeni.

– Sada čekamo očitovanje Ustavnog suda i da Ustavni sud od nas kao potpisnika zatraži podatke i podatke od Parlamenta FBiH, nadležnog ministarstva i Vlade Federacije BiH u smislu da prikuplja dokumentaciju. Pretpostavljam da će se to riješiti u sljedećih šest mjeseci. Naravno, pitanje je hoće li Ustavni sud izreći mjeru privremene zabrane provedbe članka 81. i retroaktivne primjene Zakona, koju smo tražili da se odredi odmah.

Nisu nam se još obratili, Ustavni sud nije dobio nikakvu korespondenciju, samo znam da su primili apelaciju, zahtjev za ocjenu ustavnosti – kazao je za Faktor federalni zastupnik Admir Čavalić.

Do danas se ne zna kako su od 1. do 23. siječnja, kada još nisu bile donesene izmjene Zakona o PIO-u, otišli u mirovinu ljudi koji su stekli uvjete za mirovinu, a što je s onima koji su u trenutku odlaska u mirovinu oštećeni retroaktivnom primjenom zakona koji nije bio na snazi. Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio je izmjene i dopune Zakona o PIO-u 23. siječnja 2026. godine.

Skupina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH pokrenula je upravni spor pred Ustavnim sudom Federacije BiH. Traže ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 81. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kao i članka 13. koji se odnosi na retroaktivnu primjenu izmjena Zakona o PIO-u.

Također, podnositelji zahtijevaju donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena članova 81. i 13. Zakona o PIO do donošenja presude Ustavnog suda FBiH.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani obračun mirovina, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjem obračunu iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni. Takve poslodavce nitko nije kažnjavao, ali sada se kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni raditi za male plaće i neprijavljeni.

Skupina zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti članka 13. Zakona o PIO-u. Postavlja se pitanje može li se zakon primjenjivati ​​retroaktivno. Time se izravno zadire u stečena i očekivana prava građana i narušava načelo pravne sigurnosti.

Zakon je potvrđen u Domu naroda Parlamenta FBiH 23. siječnja, a na snazi ​​je od 1. siječnja. Kako Faktor saznaje, zahtjev za ocjenu ustavnosti inicirao je Klub nezavisnih zastupnika, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

Time je prikupljeno više nego dovoljno potpisa za pokretanje upravnog spora pred Ustavnim sudom FBiH.

Dokumentacija je danas dostavljena Ustavnom sudu FBiH.