Vlada Federacije BiH dala je suglasnost BH Telecomu da izdvoji 230.000 maraka za reklamno-promotivne usluge za predstojeća tri koncerta Dine Merlina na stadionu Koševo, priopćeno je iz Vlade. Istraga.ba.

U odluci objavljenoj u Službenim novinama FBiH navodi se da se daje suglasnost na Odluku Uprave BH Telecoma dd Sarajevo o odobravanju sredstava za nabavku usluga oglašavanja i promocije od dobavljača Kraljica doo, broj 00.1-14-54112/26-1 od 01.07.2026. godine, vezano za tri koncerta Dine Merlina na stadionu Koševo u 2026. godini u iznosu od 230.000,00 (dvjesto trideset hiljada) KM.

Za provođenje ove Odluke zadužuju se Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i organi upravljanja BH Telecoma dd Sarajevo – navodi se u odluci Federalne vlade koju je potpisao premijer Nermin Nikšić.

Firma Kraljica doo je u vlasništvu Asima Kraljića, direktora Dine Merlina.

Podaci iz godišnjeg izvješća BH Telecoma za 2025. godinu pokazuju da je ova tvrtka prošle godine samo za troškove oglašavanja izdvojila 6,36 milijuna KM, dok je dodatnih 3,1 milijun KM uloženo kroz sponzorstva, donacije i druge, kako se navodi, “društveno odgovorne projekte”.

Prema financijskim izvješćima, troškovi oglašavanja BH Telecoma u 2025. godini iznosili su 6,362 milijuna KM, što je za oko 811.000 KM manje nego godinu ranije, kada je za ovu namjenu izdvojeno 7,173 milijuna KM. Osim reklama, BH Telecom je prošle godine za reprezentaciju izdvojio još 317.000 KM, dok su ostali nematerijalni troškovi iznosili 2,585 milijuna KM. Ukupni ostali poslovni rashodi i troškovi iznosili su 83,3 milijuna KM.

Uprava kompanije navodi da je tijekom 2025. godine podržala više od 650 projekata iz oblasti sporta, kulture i znanosti, s ukupnom alokacijom od 3,1 milijuna KM. Jedan od najznačajnijih ugovora je sponzorski aranžman sa Košarkaškim klubom Bosna BH Telecom, a ostali korisnici podrške su Sarajevo Film Festival, Narodno pozorište Sarajevo, Kamerni teatar 55, nogometni klubovi Sarajevo, Željezničar, Velež i Sloboda te pojedinačni sportisti.

Izvješće pokazuje i da su provedene četiri velike marketinške akcije za usluge Ekstra, Netflat, BizSolution i Moja TV, te čak 90 promotivnih kampanja za terminalnu opremu u suradnji s dobavljačima. No, tu praktično prestaje uvid javnosti u načine na koje se troše milijuni maraka namijenjeni marketingu i sponzorstvima. Iz javno dostupnih izvješća ne može se točno utvrditi koliko je novca dobio, primjerice, Sarajevo Film Festival u sklopu trogodišnjeg ugovora o suradnji (2025.–2027.), a koliko sportski klubovi, kazališta i drugi korisnici sponzorstava. Jednako tako, marketinškim agencijama, produkcijskim kućama i medijima nije poznato da je BH Telecom za usluge oglašavanja platio više od šest milijuna maraka.

Ovakva razina izvješćivanja formalno zadovoljava računovodstvene standarde, ali ne i standarde transparentnosti koji bi se očekivali od jedne javne tvrtke koja ima stotine milijuna maraka prihoda i čiji je većinski vlasnik Federacija BiH. Bez objave pojedinačnih ugovora i korisnika sredstava, javnost je uskraćena da provjeri jesu li marketinški i sponzorski poslovi dodjeljivani prema jasnim poslovnim kriterijima, jesu li sredstva ravnomjerno raspoređena i je li novac trošen na način koji je u interesu tvrtke i građana Federacije, piše Istraga.

Posebno je zanimljivo da godišnje izvješće BH Telecoma gotovo u potpunosti zataškava financijske detalje kupovine Telemacha, iako je riječ o akviziciji koja će, ako se realizira, dugoročno odrediti poslovanje BH Telecoma. Uprava tvrtke u samo nekoliko kratkih rečenica navodi da je proces akvizicije u završnoj fazi i da su dobivena regulatorna suglasnosti, ali ne otkriva koliko će kupnja stajati, kako će se financirati niti kakve će učinke imati na buduće poslovanje.

Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici nije razmatralo prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za uvođenje carine od 30 posto na uvoz čelika u Bosnu i Hercegovinu, kazao je za Faktor Zukan Helez (SDP), ministar obrane Bosne i Hercegovine.

Ova točka skinuta je s dnevnog reda na njegov zahtjev i zahtjev Borjane Krišto (HDZ), predsjedateljice Vijeća ministara BiH.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (NiP) kazao je nakon sjednice Vijeća ministara BiH da je najviše riječi bilo o taksi na uvoz čelika iz Srbije, Turske i EU.

– Danas nismo glasali zbog velikog broja primjedbi da to nije adekvatan odgovor, nije reciprocitet za uvođenje taksi na čelik od strane Srbije – rekao je Konaković.

Kazao je da se na taj način krše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i CEFTA.

– Srbija je prekršila i mi treba da uzvratimo Srbiji, a nikako da to širimo na druge zemlje s kojima nemamo problem – dodao je.

Već nekoliko tjedana aktualna je priča o uvođenju carina na čelik koji se uvozi u Bosnu i Hercegovinu.

Inicijativa je potekla iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nakon zahtjeva domaćih proizvođača čelika, prije svega Nove Željezare Zenica, koji tvrde da je povećani uvoz ozbiljno ugrozio domaću proizvodnju.

Vlada Federacije BiH ranije je dala pozitivno mišljenje na uvođenje privremene zaštitne mjere kroz povećanje carina na određene proizvode od čelika, uz obrazloženje da bi takva mjera trebala spriječiti daljnje štete za domaću industriju i očuvati radna mjesta.

Predložena mjera odnosila bi se na nekoliko kategorija čelika i bila bi vremenski ograničena, kao odgovor na tržišne poremećaje i rast uvoza.

Ujedno, prijedlog je izazvao političke i gospodarske podjele jer dio stručne javnosti i gospodarstva upozorava da bi uvođenje carina moglo dovesti do poskupljenja građevinskog materijala, poskupljenja infrastrukturnih projekata i dodatnog pritiska na investicije, s obzirom na to da Bosna i Hercegovina veliki dio čelika uvozi.

Dodatnu dimenziju cijeloj priči daje regionalni trgovinski kontekst, jer su neke zemlje već uvele restrikcije na uvoz čelika iz BiH, što je otvorilo pitanje recipročnih ekonomskih mjera i zaštite domaće industrije.