Kišom se završava neuobičajeno topli 24. dan februara 2023. godine u Banjoj Luci, dok Martin Lutz prikuplja račune za skupocjene poslovne ručkove i hotelski smještaj. Česti je to banjalučki gost već godinu i po dana, koji u ovom gradu iznajmljuje stan, vozača, osobe koje mu peru odjeću.

Ali ono što malo ko zna jeste da je račun od gotovo 1.400 dolara, za dva ručka tog dana, ovaj američki advokat za međunarodno pravo platio novcem građana Republike Srpske.

Dio je to aktivnosti koje on, zajedno sa kompanijom McGinnis Lochridge u kojoj je zaposlen, provodi lobirajući za interese RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama. Na takve aktivnosti, samo tog dana, potrošio je više od 3.300 dolara, a osim ručka obuhvatale su i iznajmljivanje sobe za sastanke od 900 dolara, te hotelski smještaj vrijedan 844 dolara.

Analizirajući do sada neobjavljene podatke iz Registra stranih agenata (FARA) američkog Ministarstva pravde, Detektor i Capital su otkrili na šta su tačno strani lobisti, u ime Vlade RS i državnih institucija, potrošili više od 5,64 miliona dolara, odnosno gotovo deset miliona maraka u protekle četiri godine.

Zakon o registraciji stranih agenata u SAD za bilo kakve lobističke aktivnosti u ovoj zemlji zahtijeva detaljno obrazlaganje troškova, kao i prilaganje svakog računa za provedene aktivnosti.

Analizom svih izvještaja vidi se da je RS u periodu od 1. januara 2022. do 30. aprila 2026. godine potrošila za lobističke aktivnosti više od 5,4 miliona dolara, odnosno gotovo deset miliona maraka. Napori državnih institucija, odnosno Ministarstva vanjskih poslova BiH (MVP BiH), bili su mnogo manji, te je prvi ugovor sklopljen tek u aprilu 2025. godine. Od tada je na lobiranje u ime ove institucije potrošeno 175.000 dolara.

Detektor i Capital su analizirali period od 2022. godine jer je tadašnja američka administracija te godine pooštrila sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.

Za razliku od državnih institucija, finansijski podaci pokazuju kako se u periodu od četiri godine lobiranje RS u SAD razvijalo od odbrane, do političke ofanzive uoči i nakon povratka Donalda Trumpa na čelo Bijele kuće, te kako su troškovi rasli u periodima različitih političkih kriza koje su se događale u BiH tokom ovog perioda.

– Ne postoji uspješno lobiranje bez uvjerljivih argumenata – objasnila je Ana Trišić-Babić, direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a.

Ona je u pisanoj izjavi Detektoru i Capitalu poručila i da bi tvrdnje da lobiranje samo po sebi donosi rezultat bilo potcjenjivanje i SAD-a i RS-a.

– Ono donosi pristup, ali ishod zavisi od snage slučaja koji iznosite – rekla je ona.

S njom se ne slaže politička analitičarka Tanja Topić iz Banje Luke, koja smatra da je uloženi novac godinama davao skromne ili nikakve rezultate za samu RS-u, ali da je ulaganje bilo prekretnica za pojedince sa liste sankcija.

– Ono što je definitivno bila ta neka prelomna tačka i što je donijelo određenu, vrlo značajnu korist, bilo je za sve one funkcionere, kompanije i članove porodica koji su se godinama nalazili na ‘crnoj listi’ SAD-a. Oni su politički i finansijski “prodisali” upravo zahvaljujući tim lobističkim aktivnostima – navela je Topić.

Česta gostovanja Martina Lutza u Banjoj Luci od 2022. godine rezultat su pooštravanja američkih sankcija protiv Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika RS-a i njegovih najbližih saradnika u januaru iste godine, obrazloženim potezima koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum. Lutz i njegova kompanija samo su jedni u nizu lobista koje je zvanična Banja Luka angažirala u nadi da će srušiti američki diplomatski zid pred kojim su se našli.

Detalji unutar izvještaja koje su podnosili lobisti koje je angažovala RS pokazuju da su, pored milionskih ugovora, građani ovog bh. entiteta plaćali letove američkih lobista u Evropu, ručkove i kirije za stanove u Banjoj Luci, usluge vozača i pranja odjeće. Poređenja radi, u istom periodu za stambeno zbrinjavanje boračke populacije iz budžeta RS-a izdvojena su oko četiri miliona maraka, što je duplo manje od novca izdvojenog za lobiranje.

Tačnije, izvještaji pokazuju kako su za četiri godine vlasti u Republici Srpskoj potrošile 5.566 prosječnih plaća u ovom bosanskohercegovačkom entitetu, kako bi ojačale svoju poziciju pred američkom administracijom.

Ana Trišić-Babić, direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a, rekla je da taj entitet troši znatno manje od pojedinih malih evropskih država i NATO saveznica, poput Estonije, Letonije ili Slovenije.

– Ako se na to doda činjenica da su rezultati vidljivi, od deeskalacije narativa do formalnog ukidanja sankcija, onda je jasno da je kvalitetna argumentacija uvećala efekat svake uložene marke. Drugim riječima: cilj nije bio “potrošiti”, već dokazati. A dokazali smo – navela je Trišić-Babić.

Već u 2022. godini troškovi lobiranja RS-a u SAD-u porasli su za gotovo sedam puta u odnosu na godinu ranije. Razlika u lobističkim aktivnostima u ove dvije godine nije samo u povećanju budžeta, nego i u prelasku na direktnije metode komunikacije i češće sastanke sa konsultantima.

Izvještaji navode kako su lobisti tokom 2021. godine najviše radili na prosljeđivanju pisama tadašnje predsjednice RS-a Željke Cvijanović ka američkim senatorima, kao što je Marco Rubio, današnji državni sekretar SAD-a, koji je tada predstavljao Republikansku stranku u Senatu.

Već početkom 2022. godine fokus se sa prosljeđivanja pisama prebacuje na direktne razgovore. U julu je tako ostvaren kontakt sa Robin Brooks, direktoricom Odjela za ljudska prava i humanitarna pitanja pri State Departmentu, radi rasprave o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.

Brooks je novinarima Detektora i Capitala potvrdila kako se sa Željkom Cvijanović sastajala u tom periodu, ali da je ugovaranju sastanaka posredovao Bojan Vujić, tadašnji ambasador BiH u SAD-u. Navela je kako je tada za State Department bilo posebno važno da svi sastanci sa državnim i entitetskim zvaničnicima iz BiH budu organizovani putem ambasade ove zemlje.

– Razgovarale smo tada o aktuelnoj situaciji na Balkanu i u BiH, koju smo željeli bolje razumjeti zbog dešavanja u prethodnom periodu, jer smo razmišljali o tome kako prilagoditi svoju politiku za Zapadni Balkan, nakon promjena u prethodnoj administraciji. Ali sastanak je definitivno organiziran kroz zvanične kanale, posredstvom ambasadora – dodala je Brooks.

S tim naporima počinje i aktivnije trošenje novca, pa je od januara 2022. godine kompanija McGinnis Lochridge poslala Martina Lutza, partnera u toj firmi, na duži period u Banju Luku.

Također su intenzivirana i putovanja konsultanata McGinnis Lochridgea u ovaj grad.

Lokalni mediji ranije su izvještavali o saradnji koju su ova kompanija i vlasti RS-a uspostavljale godinama, ali ono što se nije znalo jeste na šta je tačno potrošen novac iz više ugovora potpisanih od 2022. godine.

Podaci otkrivaju da je McGinnis Lochridge u januaru 2022. iznajmila stan u Banjoj Luci, koji je u sklopu ugovora sa RS-a plaćan u prosjeku 2.000 dolara mjesečno.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS-a, prosječna mjesečna stanarina u centru ovog grada iznosila je oko 700 maraka.

Od februara 2022. do kraja novembra 2025. godine troškovi stanarine, režija i potrepština u Banjoj Luci za McGinnis Lochridge porasli su na više od 35 hiljada dolara. Naredne isplate upisivane su na račun Lutza, kroz 13 transakcija navedenih pod troškove života u inostranstvu.

Osim skupocjenog stanovanja, Lutz je u Banjoj Luci koristio i usluge privatnog vozača, kao i usluge vešeraja, nabavke COVID testova i održavanja stana.

Izvjesnom Damjanu Matiću, kojeg novinari nisu mogli identificirati, isplaćeno je 4.000 dolara za ove usluge, navodi se u izvještaju o trošenju para McGinnis Lochridgea.

Za skidanje sa liste američkih sankcija sad već bivšeg predsjednika entiteta i njegovih saradnika, građani Republike Srpske plaćali su i letove za lobiste i konsultante. Tako je za tri godine McGinnis Lochridge potrošio više od 83 hiljade dolara za različite letove, od čega više od polovine novca tokom 2025. godine.

Samo nekoliko mjeseci prije podnošenja izvještaja o ovim letovima, Donald Trump pobijedio je na ključnim izborima i postao predsjednik SAD-a.

Konsultant iz Washingtona Todd Prince, ekspert za FARA izvještaje, pojasnio je da u poslu lobista ne postoje popusti, te da lobisti neće odsjedati u AirBnB smještajima ili se voziti Uberom kako bi nekom uštedjeli novac.

– Oni su angažovani za nevjerovatno teške zadatke – da ubijede (američku) administraciju da pristane na promjenu granica u Evropi i da ukine sankcije, tako da je cijena morala biti visoka. Veličina RS-a tu ne igra ulogu, ne postoji “popust za male države” u lobiranju – kazao je novinarima Detektora i Capitala Prince.

On je ocijenio i da je faktor visoke cijene lobiranja činjenica da je za lobističke kompanije postojao i veliki reputacijski rizik ukoliko ostvare saradnju sa vlastima u Banjoj Luci i Dodikom, koji je u SAD-u smatran, kako je objasnio, “politički toksičnim”.

Upravo nakon Trumpove pobjede 2025. godine, napravljen je i najveći trošak, kada je Martinu Lutzu isplaćeno 12,5 hiljada dolara za troškove leta 10. oktobra, a još dva leta u godini prije toga građane su koštala više od deset hiljada dolara.

Iz izvještaja se ne vidi da li je sa Lutzom letio još neko ili je on putovao sam. Također se ne vide ni destinacije tih letova.

Komentirajući visoke troškove lobista u Banjoj Luci, Ana Trišić-Babić pojasnila je kako su to tehnički detalji svake ozbiljne saradnje sa inostranim partnerima.

– Potpuno je uobičajeno i u skladu sa dobrom poslovnom praksom da obezbijedite osnovnu logistiku koja uključuje smještaj, prevoz, radne uslove, a sve kako bi ljudi mogli profesionalno da obave posao. Gostoprimstvo nije privilegija, to je standard koji govori i o našem odnosu prema poslu i prema gostu – kazala je Trišić-Babić.

Izvještaji pokazuju da je McGinnis Lochridge za 178.475 dolara angažirala kompaniju Seerecon, za upoznavanje sa svakodnevnom politikom i monitoring lokalnih medija. Ova kompanija naknadu je primala do februara 2024., a inače riječ je o kompaniji Gordona Bardoša, analitičara poznatog po skandalu zbog kojeg je otpušten iz stabilizacijskih snaga u BiH.

Troškovi McGinnis Lochridgea u ime RS-a uključivali su i održavanje bihdaytonproject.com. Od marta 2022. do januara 2025. godine na troškove održavanja ove stranice, koja jednostrano izvještava o RS-u, potrošeno je nešto više od 800 dolara, a njena svrha je bila distribucija materijala o pravnim i političkim pitanjima relevantnim za BiH.

Detektor i Capital su pokušali da saznaju više o angažovanju McGinnis Lochridge, ali iz te kompanije nisu odgovorili na pitanja novinara do objave ove priče.

Osim kompanije McGinnis Lochridge, u lobiranju u ovom periodu učestvovalo je i Predstavništvo za saradnju, trgovinu i investicije RS-a u SAD-u.

Pored učešća na sastancima, poput onog sa Robin Brooks, njihovi izvještaji otkrivaju manje detalja, jer ne navode svoje pojedinačne troškove kao što su ručkovi, hoteli ili putovanja, iako su ih u ranijim godinama u sličnim izvještajima jasno razvrstavali.

Novinari su uvidom u izvještaje, utvrdili da je taj Ured, međutim, samo u januaru i februaru 2022. na kancelarijske troškove izdvojio oko 110 hiljada dolara, a do augusta 2023. godine taj iznos je povećan za dodatnih 314 hiljada dolara.

Ti troškovi u 2016. godini na primjer bili su gotovo 27 hiljada dolara.

Ovo predstavništvo u julu 2023. organiziralo je privatnu posjetu Capitol Hillu, središtu američkog Kongresa, za neimenovane posjetioce.

U izvještaju je navedeno kako su od 12. do 14. jula uspostavili kontakt sa Leah Stephenson, zaposlenicom u uredu kongresmena Roberta Aderholta, sa kojom je komunicirana posjeta. Izvještaj ne navodi ko je tačno, kao predstavnik RS-a, posjetio Capitol Hill u tom periodu, kao ni da li je i koliko to plaćeno.

Iz ureda kongresmena Aderholta, ali ni iz Predstavništva RS-a u SAD-u, nisu odgovorili na upit o ovoj posjeti Capitol Hillu.

Robin Brooks, iskusna diplomatkinja i stručnjakinja za vanjsku politiku koja je 20 godina radila u State Departmentu i nacionalnoj sigurnosti SAD-a u četiri različite američke administracije, pojasnila je novinarima kako je tokom karijere uvijek preferirala sastanke sa zvaničnim vlastima, a izbjegavala one koje organizuju lobisti.

– Rekla bih da lobisti mogu biti vektori korupcije i praktični putevi za pranje novca, što ne mora uvijek biti slučaj. Ali definitivno ne predstavljaju uvijek transparentan skup nacionalnih interesa – pojasnila je Brooks.

Ona je to obrazložila činjenicom da interesi lobista mogu biti pomiješani, jer zapravo lobisti u isto vrijeme mogu predstavljati jednu stranku, jednog pojedinca, jednu granu industrije, jednu kompaniju, ali u isto vrijeme i čak 15 različitih država, kompanija i stranaka.

Ana Trišić-Babić objasnila je da RS svoje sagovornike bira po uticaju, nadležnosti i, kako je rekla, stvarnoj mogućnosti da razumiju poziciju RS-a i sa predstavnicima tog entiteta urede zajednički interes.

– Cilj nam je mreža relevantnih sagovornika koji dijele ključne principe: poštovanje Dejtona, uvažavanje realnosti i spremnost na racionalnu saradnju – dodala je ona.

Analitičarka Topić ocjenjuje da se iz svih ovih lobističkih aktivnosti iskristalisala tri cilja, a to su ukidanje ureda visokog predstavnika, odlazak Christiana Schmidta sa čela ovog ureda i nezavisnost RS-a, u čemu ona vidi kontradiktornost s javnim nastupima entitetskih zvaničnika.

– To jeste jedna protivriječnost u odnosu na sam Dejtonski sporazum, u koji se zaklinje političko rukovodstvo RS-a. Rekla bih da su ovi ciljevi teško ostvarivi iz perspektive administracije SAD-a – dodala je Topić.

Konsultant Prince smatra da su ovi napori bili uspješni, s obzirom na činjenicu da je ukidanje sankcija, historijski gledano, jako težak zadatak.

– Sama činjenica da je Trumpova administracija pristala ukinuti sankcije, pored svih ostalih gorućih tema poput carina, Kine, Ukrajine i Irana, ukazuje na to da je lobistički napor bio uspješan – dodao je Prince.

Početak 2025. godine donio je novi zamah za lobiranje Republike Srpske u SAD-u, nakon što je Donald Trump ponovo preuzeo mjesto američkog predsjednika. Da su ove promjene prepoznate govore i rekordni budžeti iz RS-a za lobiranje, kao i angažovanje četiri različite firme za ove poslove.

Ukupna potrošnja porasla je na više od 2,7 miliona dolara u samo 15 mjeseci rada lobista.

Istovremeno, vlasti u Republici Srpskoj učestvovale su u stvaranju jedne od najvećih političkih kriza u BiH nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, nakon što je tadašnji predsjednik entiteta Milorad Dodik početkom 2025. prvostepeno osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Osim McGinnis Lochridgea i vlastitog predstavništva, od januara 2025. godine Republika Srpska angažovala je još nekoliko lobističkih kompanija, čiji primarni zadatak je bio ukidanje sankcija Miloradu Dodiku, bivšem entitetskom predsjedniku, i Željki Cvijanović, članici Predsjedništva BiH, o čemu su lokalni mediji u BiH već izvještavali.

Krovni ugovor sklopljen je sa kompanijom Zell & Associates International Advocates LLC, koja je tokom ove godine postala primarni kanal za isplate podizvođačima. Ovoj kompaniji RS je u toj godini isplatio više od 1,24 miliona dolara, od čega je polovina novca isplaćena podizvođačima.

Prvi podizvođač kojeg su angažirali bila je izraelska kompanija Gilad Government Relations and Lobbying, Ltd, koja je ranije bila u središtu skandala u Izraelu i koja je u prvih šest mjeseci za konsultantske usluge prihodovala više od pola miliona dolara.

Izraelska kompanija nije odgovorila na upit novinara o njihovoj uključenosti u lobističke aktivnosti u ime RS-a.

Ana Trišić-Babić objasnila je da su lobisti birani kao ljudi koji korespondiraju sa vrijednostima i interesima RS-a, kao i da nisu samo predstavnici tog bh. entiteta pristupali svim lobistima, nego da su neki od njih kao partneri pristupali i njima, ne precizirajući o kome je riječ.

Pored posredničkih usluga i isplaćivanja novca drugim lobističkim kompanijama, Zell & Associates bavili su se i drugim aktivnostima, pa su u ime RS-a održavali sastanke, stvarali komunikacijske strategije i općenito savjetovali entitetske zvaničnike o daljim koracima. U te svrhe na raspolaganju su imali više od 590 hiljada dolara, otkrivaju izvještaji.

Ovaj period iskoristili su i kako bi stvorili određene informativne materijale, koje su širili putem različitih medija i društvenih mreža, a iako nije precizirano o kojim materijalima je riječ, navedeno je da su kreirani na engleskom i hebrejskom jeziku, vidi se u izvještajima.

Dodatnih 580 hiljada dolara RS je isplatila i američkoj kompaniji Stokes Strategies LLC, čiji je glavni fokus bio istraživanje i odnosi sa konzervativnim organizacijama, te organiziranje sastanaka sa američkim kongresmenima.

Izvještaji o trošenju para otkrivaju da se troškovi te kompanije većinom odnose na angažiranje vanjskih saradnika za potrebe istraživanja. Među njima je i skoro 58 hiljada dolara koje su uplatili Christine Czerjenewski iz kompanije Firefly Communications, koja se pozicionirala kao osoba sa vezama u konzervativnim krugovima.

Novinari nisu dobili odgovore iz Stokes Strategies i Firefly Communications, o aktivnostima koje su provodili.

Milioni uloženi u lobističke kampanje urodili su plodom krajem oktobra 2025. godine, kada su Dodiku i njegovim saradnicima ukinute sankcije američkog Ministarstva finansija, nakon što je američki State Department ocijenio da je Narodna skupština Republike Srpske povukla sporne odluke i zakone koji su prijetili stabilnosti BiH.

Komentirajući sankcije izrečene Dodiku i njegovim saradnicima, Ana Trišić-Babić referisala se na njih kao da su to sankcije izrečene RS-u, pojašnjavajući da su one bile “pokušaj nadgradnje apsurda koji živimo od Dejtona”. Smatra kako je to ambicija da se suspenduju izborna volja i demokratski legitimitet jednog naroda, u korist tuđih interesa i rješenja, te je najavila da će i nakon ukidanja sankcija nastaviti sa širenjem mreže partnera, ali i sa pravnom borbom.

– Ukidanje sankcija je važno, ali pravna satisfakcija i presedan su jednako važni: da se utvrdi nezakonitost, da se spriječe buduće zloupotrebe i da poruka bude jasna – demokratija i pravo ne mogu se srušiti proizvoljnim instrumentima golog pritiska – zaključila je Trišić-Babić.

Iz kompanije Zell & Associates, na koju je izdvojeno najviše novca u ovom periodu, nisu odgovorili na upite novinara.

Mjesec dana prije skidanja sa liste sankcija vlasti u RS-u su angažirale i novu lobističku kompaniju iz SAD-a, GS2 Law PLLC, kojoj su isplatili 150 hiljada dolara naknada za pravne usluge.

Prema njihovom FARA izvještaju, ova kompanija je zadužena za pravno istraživanje i pripremu tužbe “u vezi sa ranijim uvrštavanjem određenih građana i subjekata Republike Srpske na OFAC listu (sankcija)”, čime je RS nastavila svoje aktivnosti protiv odluke o uvođenju sankcija i tokom 2026. godine. U izvještaju se ne pružaju detalji o pomenutoj tužbi.

Na upit o trenutnom statusu ove tužbe, niti o daljim koracima, iz ove kompanije nisu odgovorili.

Dodik i Cvijanović pohvalili su se u februaru 2026. godine svojim sastancima sa kongresmenima Celeste Maloy i Blakeom Mooreom.

Izvještaji, međutim, pokazuju da je organizacija najmanje jednog sastanka sa ovim kongresmenima bila plaćena novcem građana.

Izvještaj kompanije Stokes Strategies otkriva kako je ova kompanija prijavila da su 4. aprila iste godine organizirali sastanke Dodika i Cvijanović upravo sa Maloy i Mooreom, pojašnjavajući da su to bili sastanci za upoznavanje dviju strana.

Pojašnjavajući februarske sastanke Dodik je na društvenoj mreži X naveo kako je kongresmenku Maloy pozvao u posjetu RS-u, kao i da je sa kongresmenom Mooreom pronašao “podudarne poglede na ključne političke teme”.

Kongresmeni koji su se sastali sa vlastima iz RS-a nisu odgovorili na upite novinara o ovim sastancima.

Ambasada SAD-a ogradila se u julu 2026. godine od lobista koje su angažovale vlasti RS-a. U objavi na društvenim mrežama Ambasada je navela da lobisti nisu zastupnici njihove administracije.

– Potvrđujemo da su netačne izjave privatnih lobista koji tvrde da predstavljaju administraciju predsjednika Trumpa. Politiku SAD-a prema BiH utvrđuju isključivo predsjednik i ovlašteni zvaničnici Vlade SAD-a – naveli su iz Ambasade SAD-a na društvenoj mreži X.

Dok je RS iz budžeta potrošila milione dolara na svoje lobističke aktivnosti u prethodne četiri godine, napori koji dolaze iz Federacije BiH bili su mnogo skromniji. Prema izvještajima podnesenim u FARA registar, interese Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine zastupale su dvije organizacije.

Prva, pod nazivom Bosnian American Alliance Inc. (BAA) od 28. aprila 2025. godine registrovana je kao agent Ministarstva za vanjske poslove BiH (MVP BiH).

Mediji su ranije izvijestili kako je došlo do problema sa finansiranjem ove organizacije, nakon što je dio novca za lobiranje koji su uplatile privatne kompanije u ime MVP-a BiH vraćen zbog sumnje na pranje novca. Izvještaji su kasnije navodili kako je Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu zbog ovog lobističkog ugovora, a sam ministar za vanjske poslove Elmedin Konaković u medijskim istupima potvrdio je kako je u slučaju lobističkog ugovora pozvan u Tužilaštvo, u svojstvu svjedoka. Ishod te istrage nije javno poznat, a Tužilaštvo nije odgovorilo na upit Detektora i Capitala.

Izvještaj sa FARA registra otkriva da su iz BAA naveli kako nikada nisu primili nikakve uplate ili finansijsku naknadu od MVP-a BiH, kao i da su sve njihove aktivnosti obavljene na volonterskoj osnovi, bez naknade, ili su u potpunosti finansirane iz vlastitih resursa organizacije.

Lobističke aktivnosti ove organizacije odvijale su se primarno u Washingtonu, kroz sastanke sa zvaničnicima američke vlade, uključujući State Department, Vijeće za nacionalnu sigurnost, kao i članove Kongresa.

Izvještaj o utrošku para navodi da je u periodu od aprila do augusta 2025. godine BAA isplatila ukupno 140 hiljada dolara američkoj firmi Continental Strategy LLC za usluge odnosa s vlastima SAD-a. Ova firma prijavila je kako je 10. oktobra 2025. primila dodatnih 35.000 dolara za konsultantske usluge. Prema izvještaju, glavni ciljevi ugovora sa ovom kompanijom bile su diskusije o regionalnim politikama BiH, organizovanje trgovinskih misija fokusiranih na rudarenje kritičnih minerala i tečni prirodni gas, te širenje saradnje i interoperabilnosti između BiH i SAD-a.

Osim interesa MVP-a BiH, Continental Strategy od početka 2026. počinju zastupati i interese Vlade RS-a, sa kojom su potpisali ugovor vrijedan 750 hiljada dolara. Tako je Continental prijavio kako su 26. februara 2026. primili 28.750 dolara od RS-a za konsultantske usluge. Umjesto energetike i regionalnih politika kao u slučaju zastupanja MVP-a BiH, lobisti Continental Strategyja su za Republiku Srpsku radili na ostvarivanju kontakata za razgovore o historiji regije, te diskusijama o trenutnoj političkoj klimi u regiji.

Na čelu Continentala nalazi se Carlos Trujillo, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa i ambasador čija lobistička kompanija zbog uspjeha koji ostvaruje svake godine bilježi sve više klijenata, navode američki mediji.

Iz BAA, niti iz Continentala, nisu odgovorili na upite novinara o njihovom angažmanu, kao ni iz MVP-a BiH o istrazi koju je Tužilaštvo BiH pokrenulo u vezi sa lobističkim aktivnostima.

Govoreći o znatno skromnijim naporima i problemima sa ugovorima u državnim institucijama, Tanja Topić ocijenila je da je na sceni bio “politički i lobistički amaterizam i diletantizam”, posebno kada je riječ o bošnjačkoj političkoj komponenti.

– Pokazalo se da se čak nisu znale ni procedure na koji način se to radi, već se uljuljkivalo u tradicionalnu podršku koja je ranije postojala za tu vrstu politike. Direktno ulaganje novčanih sredstava, na način na koji to radi RS, ovdje je daleko potisnuto i puno manje profesionalno – istaknula je Topić.

Prema njenom mišljenju, lobiranje BiH kao jedinstvene države ne postoji, jer ne postoji državna strategija vanjske politike, a “svaka etno-nacionalna komponenta lobira za svoje interese”.

– Ti interesi i ciljevi su dijametralno suprotni i međusobno se isključuju, tako da ne postoji jedinstvena strategija ni u lobiranju, ni u međunarodnim odnosima – zaključila je Topić.

Kompletno istraživanje Detektora i Capitala možete pronaći ovdje. 

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kazala je gostujući na BHRT-u da Bosna i Hercegovina ne može imati puni suverenitet sve dok o njenim unutarnjim pitanjima odlučuju strani faktori.

Komentirajući odluku Predsjedništva BiH o Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika, veto Željke Cvijanović i zahtjev za ocjenu ustavnosti, Trivić je istaknuo da o svim unutarnjim pitanjima trebaju odlučivati ​​domaće institucije.

– O unutarnjim pitanjima Bosne i Hercegovine trebaju odlučivati ​​domaće, demokratski izabrane institucije. Sve dok su strane sudije u Ustavnom sudu i dok OHR ima ovlasti da intervenira, ne možemo govoriti o punom suverenitetu države – kazao je Trivić.

Govoreći o odnosu vlasti Republike Srpske prema visokom predstavniku i međunarodnim institucijama, Trivić je kritizirala, kako je navela, nedosljednost politike SNSD-a, ističući da se Narodni front zalaže za principijelan pristup bez obzira na to tko obnaša funkciju visokog predstavnika.

– Naš je stav da za sve moraju vrijediti ista pravila. Ako netko smatra da neka funkcija nema legitimitet, onda to načelo mora vrijediti bez obzira na ime tko je obnaša – istaknula je.

Osvrnula se i na političke odnose u Bosni i Hercegovini, istaknuvši da se otvorena pitanja mogu rješavati samo dijalogom.

– Moramo razgovarati dok se ne onesvijestimo. Možemo se razilaziti oko brojnih pitanja, ali dijalog je jedini način da se izbjegnu političke krize i napetosti – rekla je.

Dodala je da, prema njenom mišljenju, politika stalnog podizanja tenzija nije išla u korist ni Republici Srpskoj ni njenim građanima.

Govoreći o odnosima unutar opozicije u Republici Srpskoj, Trivić je naveo da je Narodni front odlučio da učestvuje u zajedničkim razgovorima oporbenih stranaka s ciljem zajedničkog nastupa protiv aktuelne vlasti. Istodobno je odbacila tvrdnje da je njezina stranka pojedinačno dogovarala podršku nekom kandidatu.

– Nikome nismo zatvorili vrata za suradnju. Smatram da oporba mora razgovarati i djelovati zajedno ako želi promjene – rekla je.

Udruga žrtava i svjedoka genocida i Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa najoštrije osuđuju i izražavaju duboku zabrinutost destruktivnim političkim porukama i ciljevima artikuliranim u Rezoluciji Hrvatskog sabora i Deklaraciji Svesrpskog sabora Republike Srbije i Republike Srpske.

Ova udruženja uputila su zahtjev Uredu visokog predstavnika (OHR) u BiH da bez odlaganja analizira pravne i sigurnosne implikacije navedenih dokumenata.

– Od OHR-a očekujemo da punim kapacitetom svojih izvršnih ovlasti spriječi svaki pokušaj podrivanja suvereniteta, ustavnog poretka i funkcionalnosti državnih institucija Bosne i Hercegovine.

Također pozivamo Europsku uniju, Vijeće za provedbu mira (PIC), Ujedinjene narode i države svjedokinje Daytonskog sporazuma da prijeđu s pasivnog promatranja na proaktivno djelovanje protiv politika koje prijete miru u regiji.

Očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine je pravni i moralni imperativ i nulti preduvjet za zaštitu dostojanstva žrtava. Iskustvo iz devedesetih obvezuje i domaće institucije i međunarodnu zajednicu na odlučnu i pravovremenu reakciju, jer ignoriranje ovakvih projekata otvara prostor za obnovu sukoba – ističu u priopćenju.

Dodaju da, iako oba dokumenta deklarativno afirmiraju privrženost Općem okvirnom sporazumu za mir (Daytonski sporazum), njihovi stvarni politički zahtjevi su izravno i nedopustivo miješanje u unutarnje ustavno-pravno uređenje suverene države Bosne i Hercegovine.

– Rezolucija Hrvatskog sabora ultimativno se zalaže za institucionalna rješenja i izmjene izbornog zakonodavstva, prilagođene isključivo posebnim zahtjevima etnonacionalne politike.

Istovremeno, Deklaracija Svesrpskog sabora otvoreno promovira retrogradni koncept jedinstvenog srpskog političkog prostora. Ovaj dokument institucionalno povezuje entitet Republiku Srpsku s Republikom Srbijom, s jasnom namjerom sustavnog razvlaštenja države, što je praćeno kontinuiranim i otvorenim secesionističkim prijetnjama i blokadama dužnosnika iz Republike Srpske – navodi se u priopćenju.

Traže da se navedene regionalne političke inicijative hitno i nedvosmisleno evaluiraju u kontekstu činjenica utvrđenih pred međunarodnim sudovima.

– MKSJ je u nekoliko navrata pravno potvrdio međunarodni karakter sukoba u BiH, izravno sudjelovanje državnih struktura Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, te postojanje udruženih zločinačkih pothvata čiji su primarni ciljevi bili nasilna etnička podjela i prisvajanje teritorija BiH – podsjećaju.

Udruge upozoravaju da se ciljevi navedenih dokumenata ne mogu smatrati legitimnom političkom agendom, već nastavkom strateških nastojanja da se političkim, institucionalnim i diplomatskim pritiscima destabilizira ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

– S obzirom na povijesno iskustvo i težinu sudski utvrđenih činjenica, takve težnje izravna su prijetnja regionalnoj stabilnosti – poručuju iz udruge.

Institucija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini mora se ugasiti, rekao je Dragan Čović, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a. RTVHB.

– Nije nam bitno tko je visoki predstavnik. Osam smo ih već promijenili – rekao je Čović, dodavši da su sva dosadašnja korištenja bonskih ovlasti nanijela apsolutnu štetu BiH i motivirala političke aktere na stalne svađe umjesto traženja rješenja.

– Institucija visokog predstavnika mora nestati, mora se ugasiti – ponovio je Čović.

Govoreći o “nedostatku volje bošnjačke politike da zatvori OHR”, ocijenio je paradoksalnim zalaganje za državni suverenitet, a istovremeno prepuštanje suvereniteta strancima koji nameću zakone i ustave. Dodao je kako je takva potraga za “građanskom državom po nacionalnom konceptu jalov posao u kojem se Hrvatima 16 godina nameće članstvo u Predsjedništvu BiH”.

Komentirajući izjavu ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da Hrvati imaju više prava nego što im po zakonima i Ustavu pripadaju, Čović je odbacio tu tezu.

– Hrvati imaju puno, puno manje nego što po Ustavu zaslužuju – mišljenja je Čović, koji je kazao kako je model ravnopravnosti iz Mostara, koji uključuje minimalne i maksimalne nacionalne kvote, trebalo primijeniti i na višim razinama.

Komentirajući izjavu ministra komunikacija i prometa BiH Edina Fortea o gubitku višemilijunskih sredstava iz Plana rasta zbog izostanka dogovora o reformskoj agendi, Čović je takvo ponašanje ocijenio nerazumnim za običnog čovjeka, te da svako blokiranje već dogovorenih sporazuma s Europskom unijom znači gubitak od 50 do 100 milijuna eura.

Pozdravio je donošenje Rezolucije o jačanju političkog položaja Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru te kazao kako u njoj nema ništa novo.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) danas održava sastanak u Sarajevu na kojem će biti nastavljen pokušaj postizanja dogovora o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH, a iz Ureda visokog predstavnika (OHR) poručuju da vršitelj dužnosti Louis J. Crishock ima sve ovlasti visokog predstavnika do izbora nasljednika.

Sudionici sjednice jutros su stigli u zgradu OHR-a, a uz već spomenute kandidate, talijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija i francuskog diplomatu Renéa Troccaza, očekuje se da bi se članovima Upravnog odbora moglo naći i ime trećeg, kompromisnog kandidata.

Iz OHR-a su priopćili da je proces imenovanja novog visokog predstavnika isključivo u nadležnosti Upravnog odbora PIC-a, ne želeći komentirati konzultacije niti špekulacije o kandidatima i drugim aspektima razgovora.

– Kao vršitelj dužnosti visokog predstavnika, Louis J. Crishock vrši sve ovlasti visokog predstavnika i osigurava kontinuitet u provedbi civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma i funkcioniranje Ureda visokog predstavnika – rečeno je Feni iz OHR-a.

Time je potvrđeno da današnji datum, koji je PIC postavio kao cilj za postizanje dogovora, ne predstavlja automatski kraj Crishockovog mandata, niti bi eventualni novi neuspjeh pregovora doveo do pravnog ili institucionalnog vakuuma u OHR-u.

Crishock je imenovan vršiteljem dužnosti nakon što članovi Upravnog odbora PIC-a na sjednici 30. lipnja nisu uspjeli postići konsenzus o nasljedniku Christiana Schmidta. Tada je dogovoreno da on privremeno preuzme dužnost, s ciljem da imenovanje novog visokog predstavnika bude završeno najkasnije do 14. srpnja.

Glavna prepreka sporazumu bilo je neslaganje Sjedinjenih Američkih Država i europskih članica PIC-a.

Washington je podržao kandidaturu Zanardija Landija, dok je većina europskih zemalja bila za Troccaza. Razlike se, prema ranije objavljenim informacijama, ne odnose samo na osobnost budućeg visokog predstavnika, već i na njegov mandat, odnos prema korištenju bonskih ovlasti i budućnost OHR-a.

Iz Delegacije Europske unije u BiH ističu da je imenovanjem Crishocka osiguran kontinuitet rada OHR-a, ali i očuvano jedinstvo članova Vijeća za provedbu mira.

Ocijenili su da je riječ o privremenom rješenju koje ne bi trebalo prerasti u trajno rješenje te izrazili očekivanje da će EU pronaći kandidata koji može dobiti suglasnost svih članova Uprave.

Iz Delegacije EU također smatraju značajnim da su dosadašnji visoki predstavnici dolazili iz europskih zemalja, posebno imajući u vidu težnju Bosne i Hercegovine da postane članica Europske unije i visoku razinu podrške građana europskim integracijama.

– Ovo imenovanje je privremeno rješenje i ne očekujemo da će prerasti u stalni aranžman. Očekujemo da će Europska unija pronaći kandidata oko kojeg će se svi složiti i biti jedinstveni – poručili su iz Delegacije EU.

Kada je riječ o budućnosti OHR-a, Delegacija je navela da nema promjena u trenutnoj poziciji Europske unije. OHR nije zamišljen kao stalna institucija i treba ga zatvoriti nakon što se ispune ciljevi i uvjeti Agende 5+2.

Naglašeno je, međutim, da se bonske ovlasti trebaju koristiti samo kao posljednje sredstvo, odnosno u izvanrednim i hitnim okolnostima.

– Najbrži način gašenja Ureda visokog predstavnika je ubrzani napredak na europskom putu. Što se konkretniji koraci poduzimaju, to je Bosna i Hercegovina bliža okončanju međunarodne supervizije – navode iz Delegacije EU, dodajući da će Unija do tada nastaviti podržavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

PIC bi nakon sjednice trebao izvijestiti javnost da li je postignut konsenzus o novom visokom predstavniku.

Ukoliko dogovor opet ne uspije, Crishock će, prema pravomoćnoj odluci i pojašnjenju OHR-a, nastaviti obnašati dužnost sa svim ovlastima visokog predstavnika do izbora nasljednika.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) ni na današnjoj sjednici nije postigao dogovor o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, potvrđeno je Feni iz diplomatskih izvora.

Sjednica u zgradi OHR-a u Sarajevu završena je bez dogovora o kandidatu za nasljednika Christiana Schmidta, zbog čega Louis J. Crishock nastavlja obnašati funkciju vršitelja dužnosti visokog predstavnika.

Za sada nije poznato kada bi mogle biti nastavljene konzultacije o imenovanju niti jesu li tijekom današnjeg sastanka doneseni stavovi članova Upravnog odbora PIC-a.

OHR do objave ove vijesti nije službeno objavio zaključke sjednice.

Današnji sastanak uslijedio je nakon što članovi PIC-a ni 30. lipnja nisu uspjeli postići konsenzus o novom visokom predstavniku. Tada su se kao kandidati spominjali talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi i francuski diplomat René Troccaz, ali ni jedan nije dobio potrebnu suglasnost.

Nakon tog sastanka, PIC je imenovao bivšeg prvog zamjenika visokog predstavnika Louisa J. Crishocka za vršitelja dužnosti direktora, dok je 14. srpnja postavljen kao cilj za postizanje dogovora o trajnom rješenju.

Iz OHR-a su ranije za Fenu pojasnili da je proces imenovanja novog visokog predstavnika u nadležnosti Upravnog odbora PIC-a te da ne komentiraju konzultacije i moguće kandidate.

Naglasili su da Crishock kao vršitelj dužnosti koristi sve ovlasti visokog predstavnika i osigurava kontinuitet provedbe civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma i funkcioniranje OHR-a. OHR ga još uvijek službeno navodi kao vršitelja dužnosti visokog predstavnika.

To znači da neuspjeh današnjih pregovora ne stvara pravni ili institucionalni vakuum. Crishock ostaje na čelu OHR-a s punim ovlastima do okončanja procesa imenovanja novog visokog predstavnika.

Iz Delegacije Europske unije u BiH ranije je Feni rečeno da je Crishockovo imenovanje privremeno rješenje koje ne bi trebalo prerasti u trajni aranžman, uz očekivanje da će se pronaći europski kandidat o kojem će sve članice PIC-a postići dogovor.

Predsjednici SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan Čović poručili su nakon sastanka u Mostaru da je potrebno otvoriti pitanja ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, izbora članova Predsjedništva BiH i uloge visokog predstavnika, uz ocjenu da dosadašnja suradnja dvije stranke dobro funkcionira te da je žele nastaviti i nakon izbora.

Dodik je izjavio da SNSD neće dati suglasnost za promjenu načina izbora člana Predsjedništva BiH iz RS-a, navodeći da vidi mogućnost da se o tom pitanju razgovara samo u kontekstu neposrednih izbora u Republici Srpskoj.

Govoreći o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Dodik je rekao da se “na sadašnjem načinu izbora Željka Komšića ne može graditi suverenitet”.

Ponovio je stav da se “BiH mora vratiti Ustavu” te da, po njegovom mišljenju, sve odluke visokih predstavnika treba proglasiti ništavnim.

Dodao je da Vijeće za provedbu mira (PIC) “nema utemeljenje i da je svojim odlukama protiv dugoročne stabilnosti i prava konstitutivnih naroda”.

Dodik je također ponovio kako je “Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma propisan način izbora visokog predstavnika, odnosno da ga biraju potpisnice Sporazuma, a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda”.

Govoreći o predstojećim izborima, kazao je da SNSD očekuje jedan od najboljih izbornih rezultata u svojoj historiji.

Ocijenio je kako je sastanak bio prilika da se analizira dosadašnja suradnja i dogovore budući koraci, istaknuvši da su “SNSD i HDZ BiH surađivali na način da nisu djelovali jedni protiv drugih ili protiv drugih političkih aktera”. Dodao je da su, po njegovom mišljenju, “doprinijeli očuvanju mira i ostvarenju onoga što je bilo moguće u postojećim okolnostima”.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović rekao je nakon sastanka kako je riječ “o nastavku kontinuiranih razgovora dviju stranaka, s ciljem sagledavanja dosadašnjeg rada i dogovora o prioritetima u narednom razdoblju”.

Ocijenio je da suradnja dviju stranaka, uspostavljena prije nekoliko godina, dobro funkcionira.

– Čini mi se da suradnja koju smo davno uspostavili, a posljednji sporazum potpisan u prosincu 2022., jako dobro funkcionira i želimo da tako ostane do idućih izbora, a naravno i nakon izbora ako to okolnosti dopuste – rekao je, prenosi N1.

Čović je naveo da su tijekom sastanka razmijenjene informacije o radu institucija Bosne i Hercegovine.

– Predsjedatelj Vijeća ministara nas je informirao o tome što bismo još eventualno mogli zajedno napraviti u Vijeću ministara, a razgovarali smo i o tome što još možemo završiti u Zastupničkom domu i Domu naroda tijekom ovog mjeseca, jer nakon toga slijedi pauza i predizborne aktivnosti, kada vjerojatno više neće biti takvih sjednica – kazao je.

Dodao je da je zahvalan Dodiku i njegovim kolegama na razumijevanju problema za koje su zajednički tražili rješenja proteklih godina.

– Nikada na štetu treće strane koja danas nije među nama, nego smo htjeli pokazati da se može tražiti dogovor za rješenje svih problema koji danas među nama postoje – istaknuo je Čović.

Govoreći o odnosima HDZ-a BiH i SNSD-a, Čović je rekao da postoje razmimoilaženja između dvije stranke u određenim pitanjima, ali da ih pokušavaju riješiti dijalogom.

– Postoje razlike između dviju stranaka u nekim pitanjima, ali smo se trudili da one ne budu vidljive niti da budu predmet naših razgovora, bez obzira radi li se o vanjskoj politici za koju nemamo ni strategiju ni zakon koji to definira, ili o unutarnjim pitanjima i međunarodnim institucijama koje ovdje djeluju – rekao je.

Prema njegovim riječima, dosadašnja praksa je pokazala da je moguće postići dogovor.

– Čini mi se da smo do sada uvijek znali naći način da se preko naših suradnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti dogovorimo. Drago mi je da su kolege koji su danas bili ovdje bili u stalnoj komunikaciji i tako ćemo nastaviti i ubuduće – rekao je.

Čović je rekao da je do izbora ostalo još oko 80 dana te da sastanak nije vezan uz predizbornu kampanju.

– Ostalo nam je još osamdesetak dana do izbora, pa ne smijemo o tome previše govoriti kako ne bismo prekršili zakon. To je prvenstveno bilo posvećeno tome kako što bolje iskoristiti naredna dva mjeseca do početka predizborne kampanje. U kampanji ćemo moći otvorenije govoriti o političkim ciljevima – rekao je.

Dodao je kako su obje strane iznijele svoje planove i očekivanja za nadolazeće razdoblje.

– Ukratko smo predstavili što HDZ BiH planira napraviti u ovom razdoblju i kakav rezultat očekuje. To smo čuli i od kolega iz SNSD-a i nastavljamo s radom. Čini mi se da postoji dobra osnova za planiranje vremena pred nama – zaključio je Čović.

Odgovarajući na pitanja novinara, Čović je rekao da je “najrealnije za sve u BiH da se ponište sve odluke koje su donijeli visoki predstavnici”.

Govorio je i o deklaraciji koja će se naći u Hrvatskom saboru te kazao kako niti jedna nije provedena do kraja.

– Uvjeren sam da u konačnici moramo riješiti pitanje legitimnog predstavljanja i ustavne ravnopravnosti. Na nama je, nakon uspostave vlasti, da to riješimo. Bez tog pitanja imat ćemo još četiri izgubljene godine u Bosni i Hercegovini – rekao je Čović.

Europska unija radi na tome da mjesto visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, nakon odlaska Christiana Schmidta, preuzme europski kandidat koji će biti prihvatljiv svima, izjavila je visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, javlja Anadolija.

Pregovori o izboru novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu se nastavljaju, a do 14. srpnja tu će dužnost obavljati v.d. Louis Crishok.

Kallas je na konferenciji za novinare nakon dvodnevnog posjeta Bosni i Hercegovini u kampu EUFOR-a u Butmiru kazala kako je ovo njen treći posjet Sarajevu u posljednjih 16 mjeseci, te istaknula kako to pokazuje da su stabilnost, teritorijalni integritet i suverenitet ove zemlje od strateškog značaja za Europsku uniju.

Govoreći o imenovanju novog visokog predstavnika, Kallas je kazala kako se nadala da će taj proces biti završen prije njenog dolaska, ali da to još nije slučaj.

Podsjetila je da je u utorak dogovoreno da će dosadašnji visoki predstavnik otići u mirovinu, a da će njegov zamjenik privremeno obnašati tu dužnost do 14. srpnja, a za to vrijeme će se nastaviti pregovori o izboru nasljednika.

Prema njenim riječima, uspjeh Ureda visokog predstavnika (OHR) mjerit će se danom kada više ne bude potreban, ali do tada ostaje važan stub stabilnosti.

Istaknula je kako je Europska unija odlučna pronaći europskog kandidata koji će pomoći Bosni i Hercegovini da nastavi napredovati na europskom putu.

– Najbrži način za okončanje međunarodnog nadzora je napredak prema Europskoj uniji – rekao je Kallas.

Istaknula je i da je europski put faktor ujedinjavanja, te da je najbolji način za postupno ukidanje međunarodnog nadzora ograničiti mandat visokog predstavnika, kako vremenski tako i na pitanja koja su izravno povezana s europskim integracijama.

Dodala je da je predloženo nekoliko kvalitetnih kandidata te da Europska unija radi “na pronalaženju osobe koja će biti prihvatljiva svima”.

Najavila je i sastanak s vojnicima koji služe u misiji EUFOR-a Althea, istaknuvši kako ova operacija ostaje kamen temeljac stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Dodala je da mir u Bosni i Hercegovini traje tri decenije, ali da ga ne treba uzimati zdravo za gotovo.

– Kao što je prošlogodišnja politička kriza pokazala, EUFOR Althea ostaje bitan, budan i spreman djelovati – rekla je.

Ujedno je naglasila da Europska unija kroz Europski instrument pomoći miru nastavlja pomagati Bosni i Hercegovini da preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Podsjetila je da potpora Europske unije Oružanim snagama Bosne i Hercegovine trenutno iznosi ukupno 35 milijuna eura.

Govoreći o europskim integracijama, Kallas je istaknuo da je budućnost Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji te da podrška članstvu u EU u zemlji još uvijek prelazi 70 posto, zbog čega je europski put cilj koji ujedinjuje građane.

Istaknula je kako nedavni događaji potvrđuju da vrata Europske unije ostaju otvorena za nove članice.

Podsjetila je da Europska unija priprema pristupni sporazum s Crnom Gorom, da je Albanija otvorila pregovaračka poglavlja, dok su Ukrajina i Moldavija počele pristupne pregovore.

– Bosna i Hercegovina ne može sebi dozvoliti zaostajanje. Kontinuirana provedba reformi najbrži je i najučinkovitiji način za napredak u procesu pristupanja – istaknula je.

Dodala je da trenutni prozor mogućnosti možda neće zauvijek ostati otvoren te da članstvo u Europskoj uniji predstavlja najjače jamstvo protiv političke nestabilnosti i stranog uplitanja.

Kallas je istaknuo i očekivanja Europske unije da će izbori u listopadu biti demokratski, slobodni i pošteni.

– Prirodno je da svaka politička stranka želi pobjedu, ali politička retorika mora imati svoje granice – istaknula je.

Osvrnula se i na proces reformi, navodeći da je Bosna i Hercegovina dobro napredovala do 2024. godine, ali da je od tada došlo do zabrinjavajućeg usporavanja.

Ocijenila je da političke podjele usporavaju napredak te podsjetila da je Bosna i Hercegovina već izgubila 108 milijuna eura iz fondova Europske unije, novca koji će, kako je rekla, izravno koristiti građanima.

Upozorila je da bi, bez provedbe reformske agende i usvajanja Plana rasta, “Bosna i Hercegovina mogla izgubiti dodatnih 370 milijuna eura europskih fondova”.

– Lideri moraju preuzeti odgovornost i postizati rezultate. Europska unija ostaje vaš najjači partner. Nastavit ćemo podržavati Bosnu i Hercegovinu na svakom koraku, ali napredak ovisi o odlukama koje se ovdje donose – kazao je Kallas.

Govoreći o stranim utjecajima, Kallas je podsjetio da EU ima dobar skup alata za borbu protiv FIMI-ja (Foreign Information Manipulation and Interference).

– Vidjeli smo da su ti alati dali dobre rezultate u Moldaviji. Uspostavili smo i određene mehanizme koje mogu koristiti zemlje zapadnog Balkana, jer kada sam razgovarao s čelnicima iz te regije uvijek su isticali da im je potrebna ista vrsta pomoći u borbi protiv stranog uplitanja.

Ono što moramo imati na umu je da je cilj ovakvog miješanja upravo ometanje europskog puta i provođenja reformi. Zato alate koje imamo na raspolaganju u Europskoj uniji stavljamo na raspolaganje našim zemljama kandidatima, odnosno našim partnerima na zapadnom Balkanu – zaključio je Kallas.

Visoki predstavnik Christian Schmidt sastao se danas s predsjednikom Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Bosne i Hercegovine Jovanom Kalabom s kojim je razgovarao o pripremama za Opće izbore 2026. godine.

Razmijenili su mišljenja o primjeni izbornih tehnologija u izbornom procesu te koliko je važno osigurati da svaki glas bude ispravno i točno prebrojan.

– Slobodni, pošteni i vjerodostojni izbori ostaju temelj povjerenja u demokraciju u Bosni i Hercegovini – rekao je visoki predstavnik Schmidt.

– OHR će nastaviti podržavati slobodne i poštene izbore i nakon mog odlaska s dužnosti. Politika ostaje ista – kazao je visoki predstavnik, saopćeno je iz OHR-a.

Proteklih dana za 30. lipnja najavljena je sjednica Upravnog vijeća Vijeća za provedbu mira (PIC) na kojoj bi trebao biti izabran novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

Međutim, iz Ureda visokog predstavnika (OHR) priopćeno je da će danas biti održan samo redoviti sastanak veleposlanika zemalja članica, te se stoga nastavljaju diplomatske konzultacije o izboru nasljednika Christiana Schmidta.

Iz Ureda glasnogovornika Europske unije priopćeno je Feni da EU nastavlja blisko surađivati ​​sa svojim partnerima na izboru sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini koji će predstavljati jedinstvo i konsenzus među partnerima, ističući da kandidat treba doći iz Europske unije i utjeloviti težnje BiH ka članstvu u EU.

Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora PIC-a, održanoj 3. i 4. lipnja u Sarajevu, nije postignut dogovor o izboru novog visokog predstavnika za BiH, koji bi trebao zamijeniti Christiana Schmidta.

Schmidt je u svibnju 2026. podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika io tome obavijestio Upravni odbor PIC-a, tražeći pokretanje procedure za izbor njegovog nasljednika.

Istovremeno je najavio da će ostati na dužnosti do imenovanja novog visokog predstavnika kako bi se osigurao kontinuitet rada OHR-a.

Ured visokog predstavnika (OHR) potvrdio je da danas neće biti sjednica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), već samo redoviti sastanak veleposlanika zemalja članica, piše BHRT.

Time se nastavljaju diplomatske konzultacije, dok dogovor o nasljedniku visokog predstavnika Christiana Schmidta još nije postignut.

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, među kandidatima za novog visokog predstavnika su talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi, francuski izaslanik Rene Troccaz i američki dužnosnik William Ruger.

Na posljednjem sastanku PIC-a nije postignut dogovor o izboru nasljednika Christiana Schmidta, nakon čega su nastavljene diplomatske konzultacije. Razmimoilaženja među ključnim međunarodnim akterima i dalje postoje, a posebnu pozornost izazivaju tvrdnje o snažnom utjecaju američke administracije na cijeli proces.

Novinar Aleksandar Trifunović ocijenio je da Washington snažno podržava talijanskog kandidata.

– Više je nego jasno da Amerikanci inzistiraju na kandidatu koji im odgovara, a to je talijanski diplomat. Jednako je jasno da, ako ne bude kako žele Amerikanci, neće biti Ureda visokog predstavnika u sadašnjem obliku – smatra Trifunović.

Dodao je da SAD želi zadržati utjecaj na OHR prvenstveno zahvaljujući energetskim projektima, posebno Južnoj interkonekciji, dok Europska unija nastoji osigurati vodeću ulogu jer se radi o području koje smatra svojim neposrednim susjedstvom.