Sve je više mladih sa simptomima srčanog udara koji postaje sve izraženiji zdravstveni problem.

Iz sarajevske Hitne pomoći jučer su istaknuli da su u posljednjih mjesec dana imali zabrinjavajući broj osoba od 1970. do 1980. godine sa simptomima srčanog udara.

Broj infarkta miokarda je u porastu u mnogim zemljama, pa tako i u Bosni i Hercegovini, a uzrok tome je nekoliko faktora koje stječemo tijekom života, kaže prof.dr.sc. Midhat Nurkić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog.

Prema njegovim riječima, pretilost i metabolički sindrom značajni su faktori rizika, kao i dijabetes u mlađoj životnoj dobi, a povišen krvni tlak, pušenje, kronični stres, loš san, manja tjelesna aktivnost, ultraprerađena hrana i višak šećera, kokain, amfetamini i druge droge, kao i genetska predispozicija uvjeti su za infarkt miokarda.

– Ono što je vrlo važno istaknuti i što bi trebalo zabrinuti je da ljudi već u dobi od 30 i više godina imaju povišen krvni tlak, kolesterol, inzulinsku rezistenciju, masnu jetru, abdominalnu pretilost koju svakodnevno vidimo, ali ne reagiramo. Istraživanja pokazuju da polovica onih koji imaju hipertenziju to niti ne znaju, a polovica onih koji za nju znaju nema kontrolu nad njom, odnosno da im je tlak manji od 135/85 mmHg. Sve to ubrzava aterosklerozu, a što je jako bitno istaći u odnosu na ranije generacije koje su bile mnogo aktivnije, dovodi do infarkta miokarda – naglašava Nurkić.

Kardiologinja ističe da svi navedeni čimbenici rizika djeluju kao napunjeno oružje, te da su jaki stresovi, neprospavane noći, energetska pića, stimulansi, pušenje i visoki krvni tlak uglavnom okidači za infarkt.

– Upravo to nam se danas događa! U svemu tome vrlo je važno istaknuti da imamo dobru medicinu koja će to otkriti na vrijeme. Ukoliko se javi bol u predjelu prsne kosti, postoji “zlatni sat” da se na vrijeme reaguje pozivanjem Hitne pomoći, čiji će tim u najkraćem mogućem roku napraviti EKG koji će otkriti srčani udar. Nakon toga, ako se krvna žila otvori unutar sat vremena, moždani udar najčešće ne ostavlja posljedice na srčani mišić. Zato je jako važno na vrijeme prepoznati bol i utvrditi radi li se o infarktu miokarda ili nekom drugom uzroku boli u prsima – pojašnjava Nurkić.

Simptom na koji treba posebno obratiti pozornost, kaže kardiolog, je bol u prsima koja je široka, kompresivna, a ne samo probadajuća i koja traje više od pola sata i ne prestaje.

– Takve pacijente treba što prije dovesti u hitnu pomoć ili drugu najbližu zdravstvenu ustanovu kako bi se napravio EKG snimak – dodaje Nurkić.

Kaže da u BiH postoji mnogo domova zdravlja u kojima se može uraditi primarni PCR iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Mostara, Banja Luke.

Prevencija je, ističe naš sugovornik, ključna, a promjena načina života uvelike će smanjiti rizik od srčanog udara.

– Važno je na vrijeme otkriti čimbenike rizika. Ako ste pretili, smanjite tjelesnu težinu, kontrolirajte krvni tlak, a ako je povišen uvedite adekvatnu terapiju, što je slučaj i s povišenim kolesterolom i trigliceridima. Dijabetičari također trebaju adekvatnu terapiju i režim prehrane, a da ne govorimo koliko je važno prestati pušiti, dovoljno spavati od šest do osam sati. Smanjenje svih tih faktora rizika smanjuje šansu za infarkt miokarda – naglašava Nurkić.

“Otac ubio dvogodišnju djevojčicu u Višegradu, a potom izvršio samoubistvo”, “U Srebreniku ubio ženu, a potom i sebe”, “Mučili prijatelja, pa ga bacili s balkona”, “Silovao trudnu sestru s poteškoćama u razvoju” – neki su od naslova koje smo čitali posljednjih dana. Posebno zabrinjava činjenica da su se ovi zločini dogodili u samo nekoliko dana. Gotovo da ne prođe dan, a da se ne čuje da se netko potukao u javnom gradskom prijevozu, na ulici, pa čak i na Sajmu knjiga.

Pucnjave, ozljede, obračuni kriminalnih skupina gotovo su svakodnevni.

Vršnjačko nasilje, tuče među djecom, snimanje mobitelima, odavno su prisutne u školama u Bosni i Hercegovini. Situacija je dostigla vrhunac, jer su učenici počeli napadati one koji bi im trebali biti uzori, svoje profesore i nastavnike, kao što se prije nekoliko dana dogodilo u sarajevskoj gimnaziji Obala. I to nije usamljen slučaj. Ima još takvih slučajeva, samo što nisu prijavljeni policiji niti su medijski obrađeni.

Zašto je došlo do tolike eskalacije nasilja i opetovanih ponavljanja gnusnih zločina?

O ovoj temi razgovarali smo sa stručnjakom iz oblasti psihijatrije, bivšim šefom Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, neuropsihijatrom prof.dr.Abdullahom Kučukalićem.

– Kada je riječ o ponašanju ljudi, u kojem dominira, bez sumnje, vrlo često agresivno i destruktivno ponašanje, zločini, ubojstva, silovanja, napadi, pucnjave, tučnjave, pljačke i slično, onda su uzroci višestruki. To znači da je godinama u društvu vladalo nesređeno stanje koje je sada kulminiralo pojavom tako učestalih kaznenih djela.

Naravno, da bi netko postao razbojnik ili kriminalac, mora imati čitav niz destruktivnih čimbenika i oblika nasilničkog ponašanja, koji su dijelom genetski uvjetovani. Dakle, mnogi imaju neku genetsku predispoziciju, netko blizak je također imao slično ponašanje – kaže dr. Kučukalić.

S druge strane, dodaje, imamo niz destruktivnih faktora koje stvara društvo i politika.

– Vidimo da Bosna i Hercegovina godinama ne može napraviti niti jedan korak koji će usrećiti ljude, koji će na neki način usrećiti ljude. Dobiti veću mirovinu, plaću, osobna primanja, priliku za posao… Sve su to faktori koji se kod nas već godinama umnožavaju velikom brzinom – objašnjava sagovornik Faktora.

Zbog svega toga, dodaje, postoji ogromno nezadovoljstvo ljudi.

– Ljudi preživljavaju na različite načine. Kriminalci imaju ugodan i lijep život, a ne rade, kradu, prodaju drogu i na taj način osiguravaju sebi lijep položaj i život do odlaska u zatvor. Njima je to najlakši izbor. Drugi ljudi to gledaju i nastaje veliki razmak i pucanje – kaže dr. Kučukalić.

Svi ti čimbenici, objašnjava dalje naš sugovornik, doveli su do ovakvog užasnog ponašanja, eskalacije nasilja i agresivnosti, učestalih zločina, te neljudskog i neljudskog reagiranja i zlostavljanja dobronamjernih i pozitivnih ljudi.

– Toliko godina radim ovaj posao i sa sigurnošću mogu reći da nikad nije bilo gore. Tvrdim odgovorno. Bio sam i ovdje u ratu, a ništa se ne može mjeriti s ratom. Ali tada smo barem znali da je ratno stanje i bili smo toga svjesni. Nismo imali što jesti, ali nitko nikoga nije krao, nitko nikoga nije zlostavljao. Nije bilo droga, koje se danas masovno koriste među mladima. Dakle, nisam zapamtio ovu situaciju u smislu ponašanja ljudi u BiH. Smatram se kompetentnim reći i usporediti to vrijeme od mog rođenja do sada. I ponavljam – goreg vremena ne pamtim – kaže dr. Kučukalić.

S obzirom da znamo da je sustav zakazao, ali i da ne možemo svi biti krivi za sve, zanimalo nas je koje je rješenje i postoji li ono uopće.

– Ima rješenja. Ali za rješenja su potrebni dogovori, aktivnosti. Treba se truditi, poštovati zakone. Moramo utjecati da se te promjene dogode. Mora se naći način da se ljudi zaposle. Ljudi lutaju gradom, bez novca i posla, ne mogu sebi i svojoj obitelji osigurati dnevni obrok. Sve se može relativno brzo promijeniti ako se prije svega politika usmjeri u tom smjeru da se ti gorući problemi riješe. Zakoni moraju regulirati i strogo kažnjavati takvo ponašanje. Od velikih zločina do najmanjih sukoba – dodaje sugovornik.

Nadalje ističe da je veliki problem frustracija ljudi, jer ne mogu zadovoljiti svoje osnovne ljudske potrebe. Mladi smatraju da nemaju perspektivu.

– Znate kako se ljudi danas zapošljavaju. Imate puno vrijednih, radišnih ljudi koji su završili elitne fakultete, ali nikako da se zaposle. Zapošljavaju se oni koji su završili neke fiktivne fakultete u RS ili kod nas i platili svoje diplome. Kako tim ljudima pogledati u oči. Uložili su ogroman trud i znanje, a posla nemaju. Sve to dovodi do toga da i najpošteniji i najbolji čovjek “pukne” – kaže dr. Kučukalić.

Dodaje da država mora početi brinuti o tim problemima ako želimo uređenu zemlju bez kriminala.

– Da su mladi ljudi zaposleni i zadovoljni, da doprinose ovoj državi. Kako će ovaj problem shvatiti ljudi koji su na vlasti, na dobrom položaju, koji nikada nisu imali problema, imaju kupljene diplome, nemaju obrazovanje niti kapacitet da pridonose državi. To treba promijeniti. U suprotnom, ovo vodi u kaos – dodaje dr. Kučukalić.

S obzirom na to da imamo sve veći broj kaznenih djela i kriminala, posebno zabrinjava činjenica, kako kaže naš sugovornik, da su došli do imitativnog ponašanja.

– Dolazi do lančane reakcije. Ako netko nema novaca, a vidi kako drugi stječu novac, na nezakonit način, onda kaže: “I ja ću tako učiniti”. Ugleda se na njega. Naravno, ne generaliziram da svi tako rade i razmišljaju, ali dobar dio njih radi – kaže sagovornik Faktora.

Pojašnjava da su mnogo opasnije stvari koje se kod nas sve češće događaju, a to su gnusni zločini, ubojstva, silovanja, poremećaji ličnosti.

– Kod tih ljudi to je slučaj u 90 posto. To je osnova za takvo ponašanje. Osim toga, imamo takvih poremećenih ljudi koji se bave kriminalnim radnjama, primjerice organiziranjem zabava gdje se zlostavljaju djevojke i maloljetnice, gdje se konzumira droga. Tome se mora stati na kraj – kategoričan je dr. Kučukalić.

Dodaje da “svi to znamo, znamo da postoji, vidimo kako buja kod nas, ali ne vidi da je išta učinjeno da se ta destrukcija spriječi”.

– Najgore je što su postali uzori mlađoj generaciji. A kako to promijeniti kad su u to uključeni i političari. Osoba s poremećajem strukture ličnosti, kada dobije poziciju i novac, vrlo lako će se upustiti u nezakonite radnje – zaključuje za Faktor neuropsihijatar prof.dr. Abdullah Kučukalić.