U Federaciji BiH broj se gotovo izjednačio zaposlenici i umirovljenik. Trenutno je taj omjer 1,19 radnika na jednog umirovljenika. Ekonomski stručnjak Admir Čavalić, koji je i federalni zastupnik, kaže da je ovaj trend alarmantan.

U Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje kažu da je omjer broja radnika i umirovljenika na približno istoj razini zadnjih desetak godina.

– Prosječan broj osiguranika u 2025. godini bio je 544.730, dok je prosječan broj prijavljenih korisnika mirovina bio 459.578. To daje omjer od približno 1,19 osiguranika na jednog umirovljenika. Iako bi s aspekta održivosti sustava svakako bilo poželjno da je omjer osiguranika i umirovljenika povoljniji, napominjemo da se navedeni omjer zadnjih desetak godina kreće na približno istoj razini. Sredstva za isplatu mirovina osigurana su u Proračunu FBiH, a Federalni zavod redovno i kontinuirano izmiruje sve obveze prema korisnicima mirovina – kazao je za Faktor Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Ekonomski stručnjak i federalni zastupnik Admir Čavalić nije optimističan.

– Trend je definitivno negativan. Kada je formiran Bizmarkov penzioni fond, u Njemačkoj je bilo osam (radnika) prema jedan (penzioner), a zlatno pravilo je četiri prema jedan, a mi smo na 1,19 prema jedan, s tim da je možda gora situacija u RS i Srbiji. U nekim zemljama prijeti pad ispod toga, da će biti manje radnika nego umirovljenika.

Mislim da je ovaj trend alarmantan, pogotovo jer broj zaposlenih pada.

Porezna uprava FBiH objavila je podatke koji pokazuju da je tržište rada daleko od savršenog. S druge strane, ne uvozi se dovoljno strane radne snage, a imamo sve više umirovljenika. I hvala Bogu, demografski trendovi su takvi da se sve duže živi, ​​ali s druge strane natalitet pada. Sve je manje radnika koji će plaćati doprinose – kaže Čavalić i ističe:

– Dva su rješenja za ovu situaciju. Prvi je povećanje broja zaposlenih, a drugi realno povećanje plaća. Na ovaj način se može pomoći Fondu PIO. Sve ostalo su populistička rješenja, krpanje rupa, poput zaduživanja.