Na listi čekanja Fonda solidarnosti za lijekove nalazi se 627 onkoloških pacijenata, podaci su koje smo dobili u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).

Kako ističu iz Zavoda, evidentan je stalni rast broja pacijenata i potreba za onkološkim lijekovima, zbog čega je za dugoročno stabilniji i održiviji sustav potrebno ojačati proračun Fonda solidarnosti u skladu sa stvarnim potrebama pacijenata.

– S obzirom da se evidencija vodi za svaki pojedini lijek, te da jedan pacijent na terapiji može dobiti dva ili više lijekova, pacijent se može prijaviti više puta. Slijedom navedenog, stvarni broj pacijenata na listi čekanja prema JMBG je realno znatno manji od navedenog broja, dok je na listi čekanja prema lijeku evidentirano 627 pacijenata – navode iz Federalnog zavoda.

Bosna i Hercegovina je vjerojatno jedna od rijetkih zemalja u kojoj najteži bolesnici mjesecima čekaju na propisanu terapiju. Nažalost, mnogi to ne vide!

Razlog tome je što Vlada FBiH više od 20 godina krši članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH prema kojem je dužna svake godine u Fond solidarnosti uplatiti isti iznos sredstava koji se prikuplja i uplaćuje po osnovu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Tako je samo u 2025. godini Federalna vlada od pacijenata uzela više od 160 milijuna KM, što su utvrdili federalni revizori.

Proračun Fonda solidarnosti ove godine iznosi 100 milijuna maraka i nešto je veći nego prethodnih godina.

Podsjetimo, Federalna vlada izdvojila je 80 milijuna maraka, plus još 20 milijuna KM, nakon što je usvojen amandman zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admira Čavalića.

No, prema projekcijama stručnjaka, unatoč povećanim sredstvima, od onkoloških pacijenata će i ove godine biti uzeto oko 150 milijuna KM.

I dok savezna vlada krši zakon, oboljeli su prisiljeni snalaziti se kako znaju i umiju, uglavnom uzimajući kredite i prodajući ono što imaju kako bi kupili lijek koji im spašava život.

Većina je prisiljena prikupljati novac preko Udruženja Pomozi.ba.

Glasnogovornica Udruge Maja Arslanagić-Hrbat kaže da se iz mjeseca u mjesec povećava broj zahtjeva građana za pomoć u liječenju, a najviše je onkoloških pacijenata.

Dodaje da Pomozi.ba tjedno objavljuje tri javna poziva za pomoć.

– U ovom trenutku imamo spremnih 30 apela za pomoć u liječenju. Dakle, 30 ljudi čeka da uputimo apel za pomoć jer imamo točno određene dane kada ih puštamo. Ne možemo to raditi svaki dan jer bi to bilo previše za donatore – ističe Arslanagić-Hrbat.

Iako ima veliki broj apela, Pomozi.ba navodi da su do sada u 95 posto slučajeva uspjeli prikupiti potrebne novčane iznose za liječenje pacijenata.

– Iznosi su različiti, od 1.000 KM, preko nekoliko desetina pa do nekoliko stotina hiljada maraka u samo nekoliko dana – kaže Arslanagić-Hrbat.

Iz Udruženja navode da nastoje pomoći pacijentima koji u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH ne mogu dobiti povrat novca za kupljeni lijek.

– Riječ je o pacijentima čija terapija nije na listi lijekova Fonda solidarnosti – naglašava Arslanagić-Hrbat.

No, Pomozi.ba dodaje da pomažu i onim pacijentima čije su terapije na listi lijekova i koji su na listama čekanja.

– Dat ću vam primjer lijeka keytruda (lijek za imunoterapiju koji pomaže imunološkom sustavu da prepozna i uništi stanice raka). Ova terapija je kod nas odobrena i nalazi se na listi lijekova Fonda solidarnosti, ali je odobrena samo za tri vrste karcinoma, a uspješno liječi i neke druge maligne bolesti. Liječnik je pacijentu prepisao lijek, ali iako je na listi, pacijent ga ne može dobiti, jer mu indikacija za bolest nije proširena. U tom slučaju pacijent to mora sam financirati, a kako su lijekovi skupi, ljudi nam se obraćaju za pomoć. S druge strane, postoje pacijenti koji su predugo na listi čekanja, ponekad i mjesecima, a zbog svoje bolesti više ne mogu bez lijekova. Pomažemo i takvim ljudima, jer bolest ne čeka i često su njihovi životi u pitanju. Ne možemo se oglušiti na takve apele – kazala je Arslanagić-Hrbat.

Podsjetimo, lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. godine, a kada će se to dogoditi, nitko sa sigurnošću ne zna.

I dok su u zemljama regije i Europske unije pacijentima dostupne najnovije molekule, koje uspješno liječe bolest i produžuju život, u BiH se godinama pacijentima propisuju zastarjele terapije, koje su na Zapadu odavno izbačene iz protokola liječenja.

Tijekom prošle godine stručna povjerenstva sačinila su listu lijekova i poslala je Federalnom ministarstvu zdravstva. No, konačnu riječ ima Vlada FBiH, kojoj se očito ne žuri.

Dodajmo da na listi čekanja Fonda solidarnosti za terapije nema onkoloških pacijenata sa područja Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Goražde, koji od prošle godine izdvajaju novac za terapije svojih zdravstvenih osiguranika.

Sanja Kriještorac, majka dvoje djece iz Sarajeva, već se treću godinu bori s adenokarcinomom pluća.

Onkolozi su joj odmah prepisali terapiju koja košta 4000 eura mjesečno, a koju je Sanja prethodnih godina kupovala zahvaljujući humanitarnim brojevima te pomoći obitelji i prijatelja.

Na Klinici za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) liječnici su ovog tjedna uključili eksperimentalnu terapiju koja je legalizirana u zemljama Europske unije i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i u kojoj se pacijenti već uspješno liječe.

Lijekovi “lazcluze” i “rybrevant”, američke tvrtke Johnson & Johnson, kotirani su u Europi i SAD-u i pacijenti ih ne plaćaju.

– To je kombinacija dva lijeka, jedan su tablete, a drugi amivantanab koji se uzima intravenski i daje se samo u bolničkim uvjetima. Hvala Bogu, prvu dozu terapije sam odlično podnio – priča nam.

Kako nam je rekla, Sanju su dočekali Slovenci kako bi prevezli lijekove u Sarajevo.

Za Sanjinu terapiju, koja traje mjesec dana, novac je prikupljan preko Humanitarne organizacije Pomozi.ba. Prikupljeno je, kaže, 27.000 eura, koliko koštaju mjesečne terapije.

Kaže da bi kupila terapiju za drugi mjesec da joj Fond solidarnosti želi vratiti novac kojeg više nema.

– Otišla bi u mikrokreditnu organizaciju, podigla novac, čekala povrat i vratila kredit. Ali iz Fonda solidarnosti me odbijaju, prvo kažu da nemaju taj iznos, a onda se pozivaju na podzakonske akte da lijeka nema na listi, da nemaju mogućnosti… – dodaje Kriještorac.

Lijeka ima još tri tjedna dok se Sanja ne “snađe” sama.

Jedina nada su joj Pomozi.ba, ali trenutno su prebukirani apelima, pa se Sanja obratila prijateljima na Facebooku da joj pomognu koliko mogu.

– Počeo sam terapiju i ne smijem je prekidati. Lijekova imam još za tri tjedna, a do tada bih trebao osigurati terapiju za još mjesec dana. Nadam se da će na pregledu možda neki od lijekova biti ukinut, ali to ni liječnici ne znaju jer je i njima terapija nova. Osim terapije, pijem i sedam-osam lijekova kao premedikaciju – kaže Sanja.

I dok se oboljeli od raka bore s bolešću i kako osigurati lijek koji će ih održati na životu, federalnim vlastima se ne žuri.

Vlada Federacije BiH je i ove godine, kao i prethodnih više od 20 godina, za Fond solidarnosti izdvojila daleko manje novca nego što je zakonom propisano.

Učinila je to ponovno prekršivši članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, prema kojem je dužna svake godine u Fond solidarnosti uplatiti isti iznos sredstava koji se prikuplja i uplaćuje po osnovu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Ove godine proračun Fonda solidarnosti iznosi 100 milijuna KM, a prema sadašnjim projekcijama, i ove godine će od pacijenata biti uzeto oko 150 milijuna KM.

Nadalje, nova Lista lijekova Fonda solidarnosti, koja nije mijenjana od 2019. godine, još nije ugledala svjetlo dana.

Nakon što su stručna povjerenstva prethodnih mjeseci sastavila listu lijekova, ona je navodno sada poslana Vladi koja bi trebala dati konačnu riječ.

– Vjerujem da će federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac podržati listu, ali ostaje otvoreno pitanje hoće li to učiniti i ostatak federalne Vlade, prije svega premijer Nermin Nikšić i ministar financija Toni Kraljević. Mi nemamo što napraviti listu lijekova, a onda nam Vlada kaže – “tko će to platiti”? Nadam se da se to neće dogoditi – kazao je u intervjuu za Faktor u kolovozu prošle godine. dr.sc. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju KCUS-a.

Agoniju onkoloških pacijenata u FBiH svojim primjerom najbolje predstavlja Sanja.

Kaže da je ovaj tjedan prešla s jednog pametnog lijeka na novi. No ni taj prethodni lijek nije bio na Listi lijekova i nitko ga još uvijek ne može kupiti u domaćim ljekarnama.

– Zamislite koliko su medicina i farmacija napredne, a koliko je naše zdravstvo daleko od njih. Koliko god država izdvajala novca za Fond solidarnosti, nama pacijentima to ništa ne znači jer ništa nije transparentno. Nitko od nas ne zna gdje se novac troši, kojim pacijentima se daje, tko su prioriteti… Odobravaju sredstva za neke stare terapije koje više nisu u upotrebi jer nisu učinkovite i koje je teško nabaviti jer ih Europa povlači s tržišta. Osim toga, iz Federalnog zavoda nikada nam nisu rekli koliko je točno lista čekanja za onkološke pacijente i tko se na njoj nalazi – kazao je Kriještorac.

Iz Humanitarne organizacije Pomozi.ba potvrdili su nam da tjedno primaju blizu 20 zahtjeva za pomoć u liječenju.

– Najviše je riječ o onkološkim pacijentima, kod kojih je hitnost reakcije od presudne važnosti. U mogućnosti smo objaviti tri apela za pomoć tjedno, što od nas zahtijeva pažljiv, odgovoran i krajnje predan pristup u određivanju prioriteta, uz stalnu težnju da svima koji nam se obrate, pomognemo u skladu sa stupnjem hitnosti i ugroženosti života – ističu iz Pomozi.ba.