Safet Softić, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Glavnog odbora SDA, gostujući na N1 analizirao je aktualnu političku situaciju, (ne)funkcionisanje državnog parlamenta, te sudbinu europskih zakona i projekta Južne interkonekcije.

Osvrnuo se i na predstojeće Opće izbore u Bosni i Hercegovini, prognoziravši pobjedu SDA, navodeći da je to “stroj koji može pobijediti svaku stranku”.

Na pitanje hoće li biti sjednice Doma naroda u siječnju, Softić je odgovorio da su na posljednjoj sjednici u prosincu za govornicom imali izjavu Dragana Čovića (HDZ BiH) da su na Kolegiju dogovorili 28. siječnja kao mogući termin sjednice.

– Još nema poziva, nema dogovora oko te sjednice, pa je to pitanje za Kolegij koji vodi i brigu o održavanju sjednica i njihovom zakazivanju. Ne znam ni hoće li to biti nova sjednica ili nastavak već ranije prekinutih, jer je to u rukama Kolegija koji treba riješiti pitanje desetak nedovršenih sjednica, što hitnije, što redovitije.

Tako da ne znam što će oni odlučiti, ali bojim se da je sve ovo dovelo u slijepu ulicu iz koje će se teško naći izlaz – rekao je Softić.

Na pitanje vidi li mogućnost da u sljedećih nekoliko mjeseci nešto profunkcionira, barem zbog europskih zakona, Softić ističe ulogu Visoke škole, ali i poljuljane odnose.

– Iskreno se nadam da ćemo barem ovu prvu polovicu godine, kada izborna kampanja još službeno nije počela, iskoristiti ove europske zakone da usvojimo neke druge zakone koji su važni u proceduri, koji se tiču ​​izbornog procesa, koji se tiču ​​regulatora električne energije itd.

To ovisi o Kolegiju koji vodi računa o tempu rada i političkim odnosima koji vladaju unutar Doma naroda.

Do sada smo imali situaciju da je jasno definirano osam izaslanika koji su činili većinu, koji zapravo i nisu bili vladajuća većina, ali nastojali smo spriječiti samovolju Nikole Špirića, prije svega, dok je bio na čelu.

No, sada nakon zadnje sjednice i ta je većina poljuljana, pa ćemo vidjeti idućih dana. Pokušat ćemo organizirati sastanak da vidimo gdje smo u tom smislu i što je moguće postići kao većina u narednom periodu – kazao je Softić.

Govoreći o usuglašavanju različitih tekstova zakona kako bi Bosna i Hercegovina do ožujka dobila datum pregovora, Softić odgovornost prebacuje na vladajuće.

– To prvenstveno ovisi o volji vladajuće većine. Dakle, na ta pitanja trebaju odgovoriti zastupnici koji su činili Vijeće ministara, koji na neki način čine vlast u ovoj zemlji.

Mi ćemo sa svoje strane doprinijeti da se takvi zakoni što prije donesu, ali naravno ne bilo kakvi i ne oni koji u startu imaju određene greške.

Ono što je iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na posljednjoj sjednici Doma naroda stiglo kao prijedlog ministra pravde BiH Davora Bunoze i njegovog ministarstva vjerojatno je najbolji prijedlog do sada koji je ušao u proceduru.

On čak i ne tretira ona pitanja koja su predmet nekog velikog političkog spora, tako da mi se čini da je to najblaža opcija koja bi mogla dobiti neku podršku i većinu – rekao je Softić.

Upitan zadovoljava li taj zakon briselske kriterije, Softić kaže da to treba pitati Bruxelles i da oni kažu zadovoljava li kriterije.

– Ono što čujemo od ministra Bunoze i predlagatelja jest da je to više-manje dogovoreno i da se očekuje pozitivan signal po tom pitanju.

To je, dakle, neka verzija zakona koja bi nama u konačnici vjerojatno bila prihvatljiva, ali kažem, prije svega, to je pitanje za one koji čine većinu i koji su na neki način prvenstveno odgovorni za europski put i stanje u cijeloj državi.

Jedna od ključnih prepreka je izbor glavnog pregovarača s EU, oko čega nema dogovora unutar vladajuće koalicije. Na konstataciju da ni Trojka ni opozicija neće podržati kadrove na kojima inzistira SDS, Softić je pesimističan.

– Nažalost, ne vidimo da se vladajuća većina oko ičega slaže, pogotovo oko tako važnih pitanja kao što su ova dva europska zakona ili pitanje glavnog pregovarača, odnosno da više uopće ne razgovaraju.

Dakle, radi se o pokidanim vezama i odnosima u kojima oko svega toga nema dogovora i, naravno, svi, da li zbog predizborne kampanje i ovogodišnjih izbora, ili zbog nekih autoriteta i stavova, inzistiraju na tome kakva je njihova politika u ovom slučaju.

Dakle, moramo konstatirati da se ta većina potpuno raspala na državnoj razini, da tamo imamo pojedince koji sjede na ministarskim mjestima i koji se, uvjetno rečeno, ponašaju kao neki ministri na tim pozicijama jer stvarno ne postoje politike koje oni provode u ovom trenutku – mišljenja je Softić.

Dodaje da bi glavni pregovarač trebao biti stručnjak iznad političkih podjela, navodeći primjer Mladena Ivanića.

Softić se osvrnuo i na formiranje vlasti bez SDA, ocijenivši da se trojka preračunala, uprkos podršci međunarodne zajednice.

– Trojka je prvo preračunata kao projekt koji je trebao izbaciti SNSD s vlasti. U tome su uspjeli uz podršku međunarodne zajednice, uz podršku visokog predstavnika koji je to rješavao zaista brutalnim odlukama i uspjeli su, naravno, izgurati SNSD.

Naravno, da bi se opravdala ovakva izdaja, jer to je izdaja volje naroda koja je bila na izborima, onda, naravno, treba tražiti krivca još u SDA, a evo vidimo i danas, nakon tri, tri i po godine vlasti, SDA je kriva za sve.

Ono što smo čuli tih prvih godinu dana jeste da je taj napredak veći nego u zadnjih deset godina, pa smo čuli da Milorad Dodik više nije isti Milorad Dodik, čuli smo da SDA ne zna pregovarati.

A dužnosnici Europske unije zapravo su sudjelovali u projektu izbacivanja SDA s vlasti i ukidanja narodnih snaga. Trojka je osmišljena kao projekt, prije svega u Kantonu Sarajevo, a potom i na višim razinama, koji bi trebao zamijeniti SDA.

U tom smislu, pretpostavljam da su u vrijeme kada su radili na tom projektu pretpostavili da se radi o strankama koje imaju kadrove, dobru volju da zemlju učine prosperitetnijom i da su politike drugačije.

No, i međunarodna zajednica, Europska unija i dužnosnici koji su “gurali” takav projekt nakon godinu-dvije zapravo su shvatili da ove stranke niti imaju kadrove, niti imaju politiku, niti se znaju nositi s političkom moći Milorada Dodika i Dragana Čovića – ustvrdio je Softić.

Na pitanje zašto su kreatori takve politike željeli da SDA skine s vlasti, Softić navodi stigmatizaciju.

Iako su izbori u listopadu, špekulacije o kandidatima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine su u punom jeku. Na pitanje ko će biti ispred SDA u utrci, Softić je rekao da se to još ne zna.

– Odgovor na to pitanje u ovom trenutku ne znam, jer se špekulira o puno potencijalnih imena i o njima se neslužbeno govorilo, ali o tome se nije ozbiljno raspravljalo ni na jednom tijelu, ni na Predsjedništvu stranke, ni na Kolegiju, ni na Glavnom odboru.

Jednostavno zato što, prije svega, smatramo da je prerano za objavu kandidature, jer bi to onda, naravno, sve ovo pretvorilo u nešto drugo. A drugo je zato što, po logici stvari, unutar SDA postoji pravilo da predsjednik stranke i lider stranke ima obavezu, ima pravo biti kandidat ako to želi.

Mislim da je odluka predsjednika stranke Bakira Izetbegovića i dalje vrlo aktuelna. On o tome razmišlja, uostalom javno iznosi svoje stavove o tome.

Mislim da se prvo on treba odrediti prema tom pitanju, a kada dođe vrijeme, ako se potvrdi njegova kandidatura, oko toga nema spora u SDA – rekao je Softić.

O kandidaturi Semira Efendića (SBiH) i utjecaju na SDA, Softić kaže da stranačka infrastruktura može postaviti bilo kojeg kandidata.

– Prošli put, koliko se sjećam, utrka za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda svela se na dva kandidata – Bakira Izetbegovića i Denisa Bećirovića.

I prošli put su sve stranke (njih 11) bile za Denisa Bećirovića, a koliko se sjećam SBiH je podržala Željka Komšića, pa je bilo točno 1:1, ali nekako je sve bilo na drugoj strani.

Mislim da će se to sada raspršiti na nekoliko kandidata. Mislim da SDA ima dovoljno snage. Kada počnu izbori, mi koji smo na neki način funkcioneri unutar SDA, iznenađeni smo koliko energije i koliko je ljudi uključeno u kampanju, jer SDA je ipak stranka sa najvećom infrastrukturom u Bosni i Hercegovini.

To je najjača stranka po izbornim rezultatima. Dakle, gotovo da nema lokalnog ogranka gdje SDA nema svog kandidata, a kada se ta mašinerija pokrene, vjerojatno se polako pokrene, ali kada se pokrene, može iznijeti bilo kojeg kandidata na izborima.

I ako, čini mi se, taj blok opet ne bude monolitan u odnosu na SDA, predviđam pobjedu kandidata SDA, ko god to bio – rekao je Softić.

Intenzivirani su sastanci o Južnoj plinskoj interkonekciji, a Softić ističe da je projekt sada u američkim rukama. Šteta je, kaže, da bosanskohercegovačke tvrtke to ne izvoze.

– Svakako da je šteta za Bosnu i Hercegovinu, iako u svakom pitanju ima i pluseva i minusa. Šteta je što se mi unutar Bosne i Hercegovine nismo uspjeli dogovoriti oko ovako važnog pitanja. S druge strane, korist za Bosnu i Hercegovinu je američka investicija i s Amerikancima će posao ići brže – smatra on.

Softić je komentirao vraćanje mandata premijeru nelegalne Vlade Republike Srpske Savi Miniću i aktualne poteze vlasti u Bosni i Hercegovini. entitet.

– Ono što Milorad Dodik radi nakon sudske presude, nakon zabrane bavljenja politikom i nakon dogovora s Amerikancima, čini se prilično izvršenim.

Prilično je zbrkano, sve što radi. I ovo je jedan od trenutaka kada se pokazuje koliko je sve to neorganizirano. I ovime priznaju da su pogriješili. Ne smiju se suprotstavljati – zaključio je Softić.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH uputilo je priopćenje u kojem želi ukazati na problem opstruiranja postupka javne nabave sustava potrebnih za uvođenje novih izbornih tehnologija, počevši od Općih izbora iduće godine, a nakon pilot projekta s lokalnim izborima prošle godine.

Pojasnili su da su nakon raspisivanja javne nabave sustava za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima 27. studenoga i 1. prosinca donijeli odluku, a zatim i dopunsku odluku kojom su djelomično usvojili žalbu jednog žalitelja na natječajnu dokumentaciju.

Potom je žalitelj 9. prosinca podnio prigovor SIP-u, koji je SIP 11. prosinca odbio zbog nepostojanja aktivne identifikacije u postupku javne nabave, ali se i na njega žalio žalitelj, odnosno “potencijalni ponuditelj”, pa će SIP tu žalbu zajedno s očitovanjem dostaviti Uredu za razmatranje žalbi.

Ne zna se tko je to, tko je potencijalni ponuđač na kojeg se žale. Iz SIP-a se o tome ne oglašavaju, au zaključku o odbijanju žalbe, što su i učinili stavljena na raspolaganje javnostizacrnili su podatke.

U tom se zaključku, među ostalim, obrazlaže da žalitelj nema web stranicu niti stranice na društvenim mrežama, te da se o njemu jedino nalazi na web stranici Poslovnih novina, gdje je navedeno da se radi o konzultantskoj tvrtki koja pruža konzultantske usluge.

U zaključku od 11. prosinca navodi se da je namjera žalitelja ometanje provedbe postupka javne nabave.

SIP je u današnjem priopćenju “naznačio da poslovni subjekt koji kontinuirano podnosi žalbe u ovom postupku nije dokazao postojanje pravnog interesa za sudjelovanje u predmetnoj javnoj nabavi, niti je, prema dostupnim informacijama, pokazao da ima potrebne financijske i tehničke mogućnosti za njezinu provedbu”.

– Navedene okolnosti, u cjelini, upućuju na osnovanu sumnju da se procesne ovlasti koriste na način koji može dovesti do neopravdanog usporavanja ili otežavanja postupka javne nabave, kao i do povrede načela ravnopravne konkurencije ponuditelja, što bi moglo negativno utjecati na dinamiku uvođenja izbornih tehnologija u Bosni i Hercegovini za Opće izbore 2026. godine – navode iz SIP-a.

Pozvali su sve nadležne institucije Bosne i Hercegovine da osiguraju svu podršku za uspješnu realizaciju projekta uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces u BiH, a od Ureda za razmatranje žalbi ponovno će tražiti hitno rješavanje žalbe.