Zastupnik John Larson predstavio je Rezoluciju 1155 koji poziva na trenutnu smjenu Donalda Trumpa zbog tvrdnji da njegova vladavina predstavlja tiraniju.

Suština optužbe je da se predsjednik stavio iznad Ustava, vodeći se isključivo osobnom diskrecijom umjesto prisegom.

Larson kaže da Trump koristi izmišljena izvanredna stanja kako bi poslao vojsku na ulice američkih gradova, prijeteći da će upotrijebiti silu kako bi spriječio redovne izbore i zaplijenio glasačke kutije.

Što se tiče vanjske i unutarnje politike, rezolucija iznosi niz ozbiljnih optužbi koje uključuju nezakonite likvidacije u inozemstvu, prijetnje uništenjem iranske civilizacije i vođenje napadačkih ratova.

Predsjednika se također optužuje za represiju nad disidentima, progon novinara i odvjetnika te nezakonitu deportaciju imigranata bez zakonitog postupka.

Uz to se navodi da je ured predsjednika komercijaliziran prodajom pomilovanja i zlouporabom državnog proračuna za osobno bogaćenje, što Larson definira kao izravnu korupciju i iznudu.

Opoziv je ustavno sredstvo koje koristi Kongres za kontrolu izvršne vlasti.

To je političko-pravni mehanizam za smjenu dužnosnika koji su počinili izdaju, primili mito ili počinili teške prekršaje.

Proces počinje u Zastupničkom domu, gdje se optužnica (articles of impeachment) podiže jednostavnom većinom, dok se konačno suđenje odvija u Senatu. Za smjenu predsjednika s dužnosti potrebna je dvotrećinska većina senatora.

Povijesni korijeni ovog procesa sežu do Benjamina Franklina, koji je tvrdio da je opoziv civilizirana zamjena za političko nasilje i ubojstvo.

Omogućuje državi da nadzire rad predsjednika bez izazivanja općeg kaosa.

U svojoj inicijativi Larson podsjeća Kongres upravo na tu dužnost, tvrdeći da su događaji od 6. siječnja 2021. dokazali da Trump ne bježi od nasilja kako bi zadržao vlast.

Cilj rezolucije je, dakle, preventivna zaštita ustavnog poretka prije nego što se, prema riječima predlagatelja, demokratske institucije potpuno uruše.

Demokratski zastupnici u Zastupničkom domu najavili su pokretanje postupka opoziva američkog ministra obrane Petea Hegsetha, uz optužbe za zlouporabu ovlasti, ratne zločine i druge teške zločine. Prijedlog, koji uključuje šest točaka, bit će službeno podnesen tijekom dana, iako se ne očekuje da će biti usvojen na aktualnoj sjednici Kongresa.

Inicijativu predvodi zastupnik iz Arizone Yassamin Ansari, predsjednik Kluba demokratskih brucoša i prvi Amerikanac iranskog porijekla izabran u Kongres. Zahtjev su supotpisali i drugi članovi Demokratske stranke, uključujući Stevea Cohena, Jasmine Crockett, Nikemu Williams, Dinu Titus, Davida Mina, Shri Thanedara, Brittany Pettersen i Sarah McBride. Potporu su pružile i organizacije kao što su MoveOn, Indivisible i Center for International Policy.

Demokrati su se prethodno zalagali za opoziv bivše tajnice za domovinsku sigurnost Kristi Noem i bivše državne tužiteljice Pam Bondi, koje je Trump smijenio posljednjih mjeseci. Sa svojom dugom poviješću skandala i sada sukoba s Iranom, Hegseth je glavni kandidat da postane najnoviji bauk Trumpove stranke.

Rezolucija o opozivu na sedam stranica prvenstveno se usredotočuje na američke operacije u Iranu, skandal Signalgate i Hegsethovo navodno loše ponašanje.

U prvoj točki Hegseth je optužen da je odobrio napade na Iran bez prethodnog odobrenja Kongresa, uz tvrdnje da su planovi uključivali ekstremne i nepotrebne rizike za američko osoblje i interese, uključujući razmatranje kopnenih operacija u Iranu, piše on. Axios.

Druga točka odnosi se na optužbe da je odobrio ili propustio spriječiti operacije koje su navodno rezultirale velikim brojem civilnih žrtava i uništenjem infrastrukture u Iranu. Primjeri uključuju bombaški napad na školu za djevojčice u Minabu i izvješća o dvostrukim napadima na navodne venezuelanske brodove povezane s drogom na Karibima. U prijedlogu se spominje i njegova izjava da Sjedinjene Američke Države “neće imati milosti niti poštedjeti svoje neprijatelje”, uz ocjenu da se “upustio u ponašanje koje izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog kršenja Ženevskih konvencija i drugih obvezujućih zakonskih obveza”.

Treća točka fokusira se na Signalgate, prošlogodišnji skandal u kojem je urednik Atlantica Jeff Goldberg slučajno dodan u razgovor na Signalu gdje su Hegseth i drugi viši američki dužnosnici raspravljali o napadima u Jemenu.

Hegseth je “pokazao veliku nepažnju u rukovanju osjetljivim i povjerljivim vojnim podacima” i “izložio riziku osoblje Sjedinjenih Država ovim nemarnim i nedoličnim ponašanjem”, rečeno je.

U točki četiri tvrdio je da Hegseth nije uspio “pružiti pravodobne i potpune informacije o vojnim operacijama” Kongresu.

Također ga se optužuje za “negiranje materijalnih činjenica u vezi s civilnim žrtvama i operativnim ponašanjem u Iranu, Venezueli i drugim vojnim zonama”.

Točka pet odnosi se na “zlouporabu ovlasti i politizaciju oružanih snaga”, te optužuje Hegsetha da koristi svoj položaj kako bi “utjecao na vojne odluke u neprikladne političke svrhe” i “podrivao načelo nestranačkih i profesionalnih oružanih snaga”.

Citira “lažne istrage određenih izabranih dužnosnika s izričitom svrhom političke odmazde”, pri čemu se vjerojatno misli na Pentagonovu istragu senatora Marka Kellyja (D-Arizona).

Točka šest tiče se “ponašanja štetnog za Sjedinjene Države i njihove oružane snage”. Hegseth je optužen da je “djelovao na način suprotan povjerenju javnosti” i “podrivao povjerenje javnosti u integritet i sposobnosti” Pentagona.

Citira nekoliko socijalno konzervativnih vojnih politika Trumpove administracije, uključujući kritike NATO-a, ukidanje DEI-a i programa afirmativne akcije te ograničenja protiv transrodnih pripadnika vojske.

Glasnogovornica Pentagona Kingsley Wilson nazvala je inicijativu “samo još jednom farsom u pokušaju da se američki narod odvrati od velikih uspjeha koje smo postigli ovdje u Ministarstvu rata”.

“Ovo je samo još jedan demokrat koji pokušava dospjeti na naslovnice dok je Ministarstvo rata odlučno i uvjerljivo slijedilo predsjednikove ciljeve u Iranu”, rekao je Wilson za Axios.