U Goraždu je danas počela višednevna manifestacija “Dani otpora u bosanskohercegovačkom kantonu” kojom se obilježava 34. godišnjica herojskog otpora srpskoj agresiji na ovaj grad, započete 4. maja 1992. godine.

Centralna manifestacija održana je kod spomen obilježja „Goražde grad heroj svojim braniteljima“, gdje su brojne delegacije zakonodavne i izvršne vlasti BPK Goražde i boračkih udruženja polaganjem cvijeća odale počast poginulim braniteljima koji su svoje živote dali za odbranu ovih prostora.

Ovom prilikom ukazano je na važnost datuma u kojem je započela borba za goli život, dostojanstvo i slobodu.

Ministar za boračka pitanja BPK Aner Hastor podsjetio je da je na današnji dan prije 34 godine u 7 sati i 50 minuta ispaljena prva granata sa srpskih položaja na Goražde, čime je počela opsada koja je trajala dugih 1.336 dana, ispunjena patnjom, ali i neizmjernom hrabrošću, odlučnošću i vjerom u slobodu.

– Danas izražavamo duboku zahvalnost svima koji su položili svoje živote za slobodu i dostojanstvo Goražda. Njihova žrtva i odlučnost ostaju trajni podsjetnik na snagu i postojanost u odbrani Bosne i Hercegovine i Goražda. Njihova borba obvezuje nas na očuvanje istine i njegovanje kulture sjećanja – rekao je ministar Hastor.

Borcima koji su svoje živote dali za odbranu Goražda i BiH poklonio se i ratni komandant 31. drinske udarne brigade Abduselam Sijerčić-Pelam, koji je podsjetio na snalažljivost, hrabrost i odlučnost branitelja.

– Već uoči 4. maja imali smo informacije da se sprema napad, posebno nakon pada Višegrada i Čajniča. Prvih dana vladala je kaotičnost, no uspjeli smo brzo povezati postrojbe organizirane po teritorijalnom principu i uspostaviti crte obrane. Ključni trenutak je bio 9. svibnja kada smo došli do dokumentacije neprijatelja koja je potvrdila planirani napad na Goražde u periodu od 12. do 15. svibnja. Iako smo bili suočeni s nedostatkom naoružanja, učinili smo sve da ojačamo obranu na pravcima očekivanih napada. Grad je obranjen hrabrošću i odlučnošću naših boraca. Nije Goražde slučajno ostalo jedini slobodan grad na Drini, ono je rezultat zajedničke borbe i žrtve svih koji su učestvovali u njegovoj odbrani – kazao je Abduselam Sijerčić – Pelam.

Najavljeno je da će hrabrost, požrtvovnost i ljubav prema domovini iskazani na ovim prostorima zauvijek ostati upisani u povijest ovog kraja i cijele Bosne i Hercegovine, te je istaknuto da su svibanjski dani otpora prilika za evociranje sjećanja na vrijeme kada se ovaj kraj branio i obranio, u najtežim vremenima.

Uz roditelje ubijene djece, cvijeće na spomen obilježje ispred Doma kulture položile su i brojne delegacije BPK i Grada Goražda, te građani BPK Goražde, odajući počast ubijenoj djeci ovoga grada.

U okviru programa obilježavanja, u holu Centra za kulturu Goražde otvorena je izložba “Prvo sjećanje na Goražde”, a večeras je upriličena promocija knjige “Zvornik 1992-1995: Genocid na vratima Bosne” autora dr.sc. Muamer Džananović i dr. sc. Elvedin Mulagić.

U svim osnovnim i srednjim školama na području BPK danas je održan sat povijesti.

Višednevni program obilježavanja „Dana otpora BPK Goražde“ nastavlja se i narednih dana.

Potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma okončana je opsada Goražda duga 1336 dana. Goražde je u povijesti ratovanja ponijelo epitet grada heroja, dok s druge strane za silna razaranja i masovna stradanja i ubijanja nedužnih civila u Goraždu ni nakon 34 godine nitko nije odgovarao.

Na današnji dan prije 34 godine počela je srpska agresija na Goražde, jedini preostali slobodni grad na Drini, čime je započela opsada duga 1.336 dana, a Goražde je postalo simbol otpora, hrabrosti i opstanka.

Dana 4. svibnja 1992. godine rano ujutro počeo je opći četnički napad na Goražde. Prve granate pale su na zgradu Općine, a grad je odmah ostao bez telefona, struje, vode i odsječen od ostatka zemlje. Zatvoren je krug oko Goražda u kojem su utočište našli deseci tisuća izbjeglica i prognanika iz okolnih mjesta – Višegrada, Foče, Čajniča, Rogatice i Rudog. Prema procjenama, u proljeće 1992. godine u Goraždu je živjelo oko 70.000 stanovnika.

Otpor je organiziran u nemogućim uvjetima, kasnije ocijenjen kao jedan od najspecifičnijih tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Upravo na ovim prostorima, naredbom Općinskog stožera TO, formirana je prva postrojba ranga brigade u Armiji RBiH, Prva drinska brigada, a potom je uslijedilo formiranje ostalih brigada. Unatoč slaboj opremljenosti, stanovnici su uspjeli stabilizirati linije i spriječiti brzi pad grada, a hrabri branitelji odolijevali su napadima agresora iu kasnijim godinama rata.

Opsada od 1.336 dana okončana je potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.

Goražde je u povijesti ratovanja ponijelo epitet grada heroja, dok s druge strane za silna razaranja i masovna stradanja i ubijanja nedužnih civila u Goraždu ni nakon 34 godine nitko nije odgovarao.

Tijekom opsade Goražda poginulo je više od 4.000 ljudi, među kojima najmanje 148 djece.

Pred međunarodnim sudovima nitko nije odgovarao isključivo za zločine počinjene u ovom gradu, dok je mali broj postupaka vođen pred domaćim pravosuđem, iako je znanstvenim istraživanjima dokazano da je srpski agresor koristio najgnusnije metode i sredstva ratovanja na području goraždanske regije.

Dani herojskog otpora agresiji u Goraždu će biti obilježeni nizom manifestacija.