Aktivisti koji su bili u humanitarnoj flotili koju su izraelske snage presrele na putu za Gazu tvrde da su tijekom zatočeništva bili izloženi premlaćivanjima, mučenjima i seksualnom nasilju.

Flotila Global Sumud, koja je prevozila 428 putnika kao i hranu, lijekove i humanitarnu pomoć za civile u Gazi, presretnuta je nekoliko dana nakon što je isplovila iz Turske, a posljednje presretanje dogodilo se u utorak. CNN.

Članovi flotile privedeni su prije nego što su deportirani u Tursku, a tvrdnje o postupanju s njima već su izazvale žestoke međunarodne reakcije.

Izraelska organizacija za ljudska prava Adalah, koja zastupa aktiviste flotile, izjavila je za CNN da su njeni odvjetnici prikupili svjedočanstva sudionika koji tvrde da su napadnuti elektrošokerima i gumenim mecima te da su pretučeni do te mjere da su zadobili ozljede koje upućuju na moguće slomljene kosti.

U priopćenju Global Sumud flotile također se navodi da su aktivistice bile izložene seksualnom nasilju, uključujući “višestruke slučajeve silovanja” i “prisilnu penetraciju vatrenim oružjem”.

Izraelska zatvorska služba odbacila je optužbe, rekavši za CNN da su “iznesene tvrdnje lažne i potpuno neutemeljene” te da služba “postupa u skladu sa zakonom”.

Izraelske obrambene snage (IDF) također su odbacile optužbe o zlostavljanju, rekavši da njihova pravila zahtijevaju “poštovanje i primjereno postupanje prema sudionicima flotile na presretnutim plovilima” te da postoje jasne procedure koje reguliraju takve situacije.

– Sve konkretne žalbe koje budu dostavljene IDF-u bit će detaljno ispitane – stoji u priopćenju.

Adalah International Advocacy koordinatorica Miriam Azem ostala je pri optužbama.

– Tijekom deset godina koliko Adalah zastupa aktiviste koji sudjeluju u flotilama za Gazu, nikada se nismo susreli s tako ozbiljnom razinom nasilja i zlostavljanja – rekla je za CNN.

Adalah je izjavio kako će aktivistima koji tvrde da su pretrpjeli seksualno nasilje pustiti da sami govore o svojim iskustvima. Kako je objasnio Azem, neki preživjeli nisu željeli ulaziti u detalje svojih trauma, dok su drugi u vrijeme razgovora s odvjetnicima još uvijek bili u izraelskom pritvoru i strahovali su od mogućih posljedica.

Australska redateljica i aktivistica Juliet Lamont rekla je za CNN da su je pretukla i seksualno napastvovala petorica muškaraca u transportnom kontejneru na, kako je nazvala, izraelskom “zatvorskom brodu”.

Govoreći s novinarima u zračnoj luci u Istanbulu u četvrtak, još uvijek noseći sivu zatvorsku trenirku koju joj je izdala izraelska zatvorska služba, Lamont je rekla kako vjeruje da su aktivisti bili meta “održive” i “planirane kampanje nasilja” s ciljem da ih se odvrati od budućih humanitarnih misija.

– Slomili su nam kosti, ali nisu slomili naš duh – rekao je Lamont.

Izraelska zatvorska služba ponovila je da “odbacuje općenite optužbe koje pokušavaju pokazati postojanje sustavnog nezakonitog tretmana”.

– Svi zatvorenici i pritvorenici smješteni su sukladno zakonu, uz puno poštivanje njihovih osnovnih prava i pod nadzorom stručnog i osposobljenog osoblja – stoji u odgovoru službe.

Australac Zack Schofield, razgovarajući s novinarima iz bolnice u Istanbulu, opisao je ono što je nazvao “konstantnom valom nasilja” i “brutalnosti” tijekom pritvora.

– Bio sam vezan plastičnim vezicama u položaju koji je predstavljao torturu, s rukama na leđima, punih 40 minuta, dok nisam skoro povratio od bolova. Tijekom procesa imigracije udarali su me glavom o stol, koljenom u prsa i lice, a uši su mi čupali kliještima – rekao je Schofield.

Dodao je da je svjedočio i kako su druge zatočenike nasilno obarali na zemlju i fizički zlostavljali.

U drugim videosvjedočanstvima snimljenim u istanbulskoj zračnoj luci, aktivisti flotile opisali su slične oblike teškog zlostavljanja tijekom zatočeništva.

Njemačka je rekla da su neki njeni državljani ozlijeđeni i da su neke od optužbi “ozbiljne”, dok je pravni izvor u Italiji rekao da tamošnji tužitelji istražuju moguće zločine, uključujući otmicu i seksualni napad.

Kanadska ministrica vanjskih poslova Anita Anand izjavila je u petak da je dobila informacije o “šokantnom zlostavljanju kanadskih državljana zatočenih u Izraelu” i poručila da Kanada “nedvosmisleno osuđuje teško zlostavljanje svojih građana u Izraelu”. Dodala je da odgovorni moraju snositi posljedice.

Optužbe dolaze u trenutku kada rastu međunarodne kritike izraelskog krajnje desničarskog ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira, koji je u srijedu objavio video na svom računu X Network ismijavajući aktiviste flotile dok kleče na zemlji zavezanih ruku. Držeći izraelsku zastavu nazvao ih je “pristašama terorizma”.

Čelnici nekoliko europskih zemalja, kao i zemalja čiji su državljani sudjelovali u flotili, osudili su postupanje prema aktivistima prikazanim u videima. Talijanska premijerka Giorgia Meloni ocijenila je da je riječ o “neprihvatljivom” kršenju njihova ljudskog dostojanstva.

Reakcije su bile toliko snažne da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu iznio rijetku javnu kritiku Ben-Gvira zbog načina na koji se postupalo sa zatvorenicima, rekavši da takvo ponašanje “nije u skladu s izraelskim vrijednostima”. Netanyahu je, međutim, podržao odluku o presretanju flotile.

Cilj flotile koja je plovila prema Gazi bio je dostaviti humanitarnu pomoć u blokiranu palestinsku enklavu, u kojoj su osnovni životni uvjeti, uključujući pristup hrani i vodi, i dalje izuzetno teški za veliki broj civila, unatoč prekidu vatre između Izraela i Hamasa postignutom u listopadu 2025. godine uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Sjevernokorejsko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je američke optužbe da Pjongjang predstavlja kibernetičku prijetnju, nazvavši ih izmišljotinama kojima je cilj opravdati dugogodišnju neprijateljsku politiku Washingtona, izvijestila je Korejska središnja novinska agencija (KCNA). Index.hr.

Glasnogovornik ministarstva rekao je da Sjedinjene Države šire lažne informacije o “nepostojećoj kibernetičkoj prijetnji” iz Sjeverne Koreje u političke svrhe, opisujući te tvrdnje kao “ništa više od apsurdne klevete s ciljem ocrnjivanja imidža naše zemlje”.

Dodao je da će Pjongjang aktivno poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitio državne interese, kao i prava i interese svojih građana u kibernetičkom prostoru, prenosi KCNA.

Američki dužnosnici opetovano su optuživali Sjevernu Koreju za kibernetičke aktivnosti koje sponzorira država, uključujući hakerske napade, krađu kriptovaluta i uspostavljanje mreža IT radnika u inozemstvu, koji se koriste za stvaranje prihoda za programe oružja.

U ožujku je Ministarstvo financija Sjedinjenih Američkih Država uvelo sankcije protiv šest pojedinaca i dvije organizacije povezanih s poslovanjem sjevernokorejskih IT radnika, navodeći da su pomogli u preusmjeravanju nezakonito stečene dobiti putem digitalne imovine. Američke vlasti priopćile su da te aktivnosti još uvijek traju.

Ranije u srpnju, Ministarstvo financija SAD-a i Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a uveli su sankcije sjevernokorejskim cyber operativcima i stranim posrednicima, navodeći da Pjongjang šalje tisuće IT radnika u inozemstvo i koristi cyber krađu za financiranje svojih raketnih i nuklearnih programa.

Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država i Federalni istražni ured (FBI) također su upozorili da sjevernokorejske cyber skupine i dalje predstavljaju prijetnju vladama, tvrtkama i kritičnoj infrastrukturi diljem svijeta.

Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar optužio je hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića za antisemitizam nakon njegovih nedavnih komentara o Izraelu i Bliskom istoku.

Saar je na društvenoj mreži X objavio da su Milanovićeve izjave “uvredljive i neprihvatljive” te da odražavaju antisemitski pristup.

– Uvredljiva retorika hrvatske predsjednice je nedopustiva. Njegov jezik pun mržnje prema Izraelu i cionizmu odražava antisemitski pristup – napisao je Saar.

Saar je podsjetio da je Hrvatska članica Međunarodnog saveza sjećanja na holokaust (IHRA) te se obvezala boriti se protiv antisemitizma.

– Predsjednica je propustila te obveze – dodao je izraelski ministar, uz objavu screenshot Milanovićeve izjave o izraelskom veleposlaniku u Hrvatskoj Gariju Korenu i sastanku na Pantovčaku. Jutro.

Milanović je nedavno komentirao preporuke Izraela Hrvatskoj da provjeri osoblje iranskog predstavništva u Zagrebu zbog moguće povezanosti s terorizmom.

– Iran je doista, kada je Bliski istok u pitanju, poput Izraela, sklon određenim terorističkim metodama. Što je ubijanje u Gazi nego terorizam, i što je preživljavanje izraelskih vojnika, stočara, nego terorizam? No, kad je riječ o Europi, Iran ne djeluje teroristički u Europi – rekao je Milanović novinarima i dodao:

– Taj neki dužnosnik iz Tel Aviva, ili već odakle je, upravo je rekao da postoji teroristička jazbina u iranskom veleposlanstvu usred Zagreba.

Milanović je to rekao nakon što je izraelski veleposlanik Gary Koren prije nekoliko dana u intervjuu Hini rekao da bi Hrvatska trebala provjeriti osoblje iranskog veleposlanstva u Zagrebu jer bi tamo mogli biti pripadnici Revolucionarne garde sa zadaćom prikupljanja obavještajnih podataka i podupiranja terorizma.

Veleposlanik Koren je zbog svojih izjava pozvan na Pantovčak, gdje mu je poručeno da ne šteti Hrvatskoj i ne uznemirava javnost.

Milanović je prethodno kritizirao američke i izraelske napade na Iran, istaknuvši da ta zemlja ima status članice UN-a te da su napadi izvedeni bez mandata Ujedinjenih naroda.

Američka vojska “vjerojatno” je odgovorna za bombaški napad na školu za djevojčice u Iranu 28. veljače u kojem je poginulo oko 168 ljudi, većinom djece, izvijestili su američki mediji u ponedjeljak, pozivajući se na izvore upoznate s preliminarnom obavještajnom procjenom, javlja Anadolija.

Prema toj procjeni, škola vjerojatno nije bila namjerno gađana, već je pogođena greškom, vjerojatno zbog zastarjelih obavještajnih podataka koji su to područje još uvijek označavali kao dio vojne baze, rekao je izvor za CBS News.

Dva izvora rekla su ovom mediju da izraelska vojska u to vrijeme nije bila aktivna na tom području, što je potvrdio i izvor iz izraelske vlade koji je rekao da Izrael nije imao nikakvu ulogu u napadu.

Bijela kuća je za CBS rekla da je “istraga u tijeku” i da bi donošenje zaključaka u ovoj fazi bilo “neodgovorno i netočno”.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u subotu kako vjeruje da je napad “izveo Iran”, ne pruživši nikakve dokaze. Ministar obrane Pete Hegseth također je rekao da se istraga nastavlja.

Izvješće CBS-a poklapa se s ranijim analizama istraživačkog portala Bellingcat i The New York Timesa, koji su pronašli dokaze da je projektil Tomahawk – oružje za koje se vjeruje da posjeduju samo Sjedinjene Države među zaraćenim stranama – pogodio kompleks iranske Islamske revolucionarne garde (IRGC) u blizini škole.

Nekoliko drugih medija također je ukazalo na moguću odgovornost SAD-a, pozivajući se na satelitske snimke, geo-locirane videozapise i procjene vojnih stručnjaka.

Wall Street Journal, pozivajući se na američkog dužnosnika, izvijestio je da američki vojni istražitelji vjeruju da su američke snage vjerojatno odgovorne za napad, iako konačni zaključak još nije donesen. Dužnosnik je rekao da postoje naznake da je zgrada možda korištena kao sjedište IRGC-a.

New York Times je, analizirajući satelitske slike i geolocirane video snimke, utvrdio da je škola pogođena u isto vrijeme kad i precizni udar na obližnju pomorsku bazu IRGC-a, a bivši dužnosnik američkog ratnog zrakoplovstva sugerirao je da je najvjerojatnije riječ o “pogrešnoj identifikaciji mete”.

BBC Verify izvijestio je o višestrukim mjestima udara i tragovima vatre oko škole i obližnjih objekata IRGC-a, dok su analitičari rekli da uzorak štete ukazuje na korištenje probojnog streljiva.

Rekonstrukcija britanskog lista The Guardian također pokazuje da se škola nalazila tik do kompleksa IRGC-a, odvojena samo zidom izgrađenim posljednjih godina.

Portal Middle East Eye, pozivajući se na preživjele i spasioce, navodi mogućnost takozvanih “double-tap” udara – druga eksplozija uslijedila je ubrzo nakon prve, pogodivši ljude koji su se sklonili.

Kanadski CBC News ističe da se napad dogodio u isto vrijeme kad i prvi val američko-izraelskih napada po južnom Iranu.

UNESCO je opisao ubojstvo učenica kao “tešku povredu” zaštite obrazovnih institucija prema međunarodnom humanitarnom pravu i pozvao na punu istragu. Nijedna strana još nije službeno preuzela odgovornost za napad.

Europske vlade optužene su za poticanje rata Vladimira Putina u Ukrajini nakon što su nove brojke pokazale da je Kremlj prošle godine zaradio oko 7,2 milijarde eura (6,2 milijarde funti) od izvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europsku uniju. Čuvar.

Bruxelles je obećao zabraniti uvoz ruskog LNG-a, prirodnog plina koji je prehlađen radi lakšeg transporta, do 2027., ali analiza pokazuje da još uvijek nema smanjenja ogromnih količina koje se isporučuju iz ruskog LNG kompleksa na sibirskom poluotoku Jamal u europske luke.

Prema nevladinoj organizaciji za ljudska prava Urgewald, više od 15 milijuna tona LNG-a iz Yamala prevezeno je kroz arktički led do terminala u EU 2025., zaradivši Kremlju procijenjenih 7,2 milijarde eura.

Iako je Europa prekinula isporuke ruskog plinovoda od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, udio EU-a u globalnim isporukama s Yamala porastao je na 76,1 posto prošle godine, četvrte godine rata u Ukrajini, sa 75,4 posto 2024. godine, navodi se u izvješću.

Uvoz je i dalje legalan, a EU je oklijevala zabraniti ruske isporuke LNG-a, posebno zbog ovisnosti Srednje i Istočne Europe o ovom izvoru energije. Jedna od dvije europske brodarske tvrtke za koje se kaže da čine logističku okosnicu za Jamal LNG je Seapeak sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

Posljednja analiza pokazuje da je Seapeak svojim brodovima prevezao 37,3 posto Jamal LNG-a, a grčka tvrtka Dynagas 34,3 posto. Obje su tvrtke kontaktirane za komentar.

Jedanaest od 14 specijaliziranih ledolomaca – tankera klase Arc7, koji prevoze LNG s Yamala, u vlasništvu su tvrtki Seapeak – koja je u vlasništvu američke investicijske tvrtke Stonepeak – i Dynagas.

Velika Britanija je najavila da će ove godine započeti prijelaz na zabranu pružanja pomorskih usluga brodovima koji prevoze ruski LNG.

Sebastian Rötters, aktivist za energiju i sankcije u Urgewaldu, rekao je:

– Dok Bruxelles slavi najnoviji dogovor o postupnom ukidanju ruskog plina, naše luke i dalje služe kao logistička pluća za najveći ruski LNG terminal – Yamal. U trenutnoj geopolitičkoj situaciji ne možemo si priuštiti još jednu godinu suučesništva. Mi nismo samo kupci – mi smo ključna infrastruktura koja održava ovaj vodeći projekt na životu. Svaki teret iskrcan u luci EU predstavlja izravnu uplatu u ratnu blagajnu koja financira ubijanje u Ukrajini. Moramo prestati davati kisik ruskim energetskim profitima i odmah zatvoriti rupu zvanu Jamal”.

Postrojenje Jamal ovisi o pristupu lukama EU-a i korištenju ledolomnih LNG tankera klase Arc7, koji su izgrađeni posebno za ovaj projekt.

Bez mogućnosti istovara ili ponovnog utovara u europskim lukama, uključujući Zeebrugge u Belgiji, brodovi bi morali prihvatiti znatno duže transportne rute.

Prema podacima Urgewalda, 2025. godine na belgijski je terminal stiglo 58 brodova koji su isporučili 4,2 milijuna tona LNG-a. U istom razdoblju u kineske luke stigao je samo 51 brod koji je isporučio 3,6 milijuna tona.

Ukupno 87 brodova isporučilo je 6,3 milijuna tona LNG-a u francuske luke Dunkirk i Montoir tijekom 2025. godine, čime je Francuska postala najveći uvoznik. Francuska energetska tvrtka TotalEnergies ostaje ključni investitor u ruski projekt Jamal.

Pristup europskim lukama omogućuje tankerima klase leda da se brzo vrate na Arktik po nove utovare plina, umjesto da budu vezani za višetjedna putovanja u Aziju.

Moskva i Kijev međusobno su se optuživali za noćne zračne napade u nedjelju, dok se očekuje da će američki predsjednik Donald Trump ugostiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na Floridi na razgovorima o mirovnom planu u 20 točaka za okončanje rata između Rusije i Ukrajine.

Rusko Ministarstvo obrane objavilo je u objavi na Telegramu da je protuzračna obrana oborila 25 ukrajinskih dronova, od kojih je 12 oboreno iznad regije Samara, koja graniči s Kazahstanom.

Glasnogovornik ruske Federalne agencije za zračni promet Artem Korenyako rekao je tijekom noći da su u međunarodnoj zračnoj luci u Samari uvedena privremena ograničenja dolazaka i odlazaka zrakoplova. Ograničenja su kasnije ukinuta.

Lokalne vlasti u Samarskoj oblasti, kao i u drugim regijama navedenim u ruskom priopćenju, uključujući oblasti Belgorod, Kursk, Saratov, Volgograd i Rostov, nisu izvijestile o žrtvama ili šteti na infrastrukturi.

Ruska državna novinska agencija RIA također je izvijestila da je više od 300 letova odgođeno ili otkazano u moskovskim zračnim lukama Vnukovo i Šeremetjevo.

S druge strane, ukrajinsko ratno zrakoplovstvo je na Telegramu objavilo da je protuzračna obrana oborila 30 od 48 dronova različitih tipova koje je lansirala Rusija.

Ukrajinska državna hitna služba objavila je da je u južnom gradu Odesi došlo do požara u stambenoj zgradi i štete na zgradi kao rezultat noćnog napada, ali da nema poginulih i ozlijeđenih.

Guverner oblasti Odesa Oleh Kiper precizirao je da je požar izazvao dron koji je udario u krov dvokatnice stambene zgrade.

– Podaci o stradalima se razjašnjavaju. Nadležne službe rade na terenu – dodao je Kiper.

Ove izjave dolaze uoči sastanka između Trumpa i Zelenskog, koji bi se trebali sastati kasnije u nedjelju u Trumpovoj rezidenciji Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi, kako bi razgovarali o mirovnom planu koji su predložile SAD za gotovo četverogodišnji sukob, kao i o sigurnosnim jamstvima, javlja ukrajinska državna novinska agencija Ukrinform.

Ukrajinski predsjednik stigao je u subotu u SAD nakon posjeta susjednoj Kanadi, gdje je Ottawa najavila novi paket gospodarske pomoći Kijevu u iznosu od 1,8 milijardi američkih dolara.

U intervjuu za “Axios” u petak, Zelenski je rekao da je spreman iznijeti cijeli mirovni plan od 20 točaka na nacionalni referendum ako konačni prijedlog uključuje “vrlo tešku” odluku o teritoriju, koji je ranije spomenuo kao jednu od dvije točke o kojima nije postignut dogovor sa SAD-om, zajedno s upravljanjem nuklearnom elektranom Zaporožje.

Iako je američka strana prvotno predstavila mirovni plan od 28 točaka u studenom, razgovori koji su uslijedili doveli su do revidiranog okvira od 20 točaka.