Ježevi, osim njuškanja, krkljanja i hrkanja, mogu i međusobno komunicirati, tvrde znanstvenici koji su otkrili raspon sluha ovih životinja.

Ova stvorenja čuju zvukove na puno većoj frekvenciji od ljudi.

Možda si signaliziraju tonovima koje ljudi jednostavno ne mogu čuti.

Otkriće, objavljeno u časopisu Biology Letters, moglo bi biti “prekretnica” za životinju, čija je populacija u padu u Velikoj Britaniji i Europi, kaže profesorica Sophie Rasmussen sa Sveučilišta u Oxfordu.

Najnovija analiza mogla bi pomoći znanstvenicima da razumiju kako zaštititi životinje od stresnih zvukova dok su u centrima za spašavanje.

Također bi mogli razviti zvučna sredstva za odvraćanje ježeva od približavanja strojevima koji ih mogu ubiti, poput automobila, kosilica ili trimera.

– Htio sam istražiti je li moguće napraviti ciljane zvučne tjeralice za ježeve, jer se njihova populacija diljem Europe smanjuje. Zato smo prvi put počeli mjeriti sluh europskog ježa – kaže Rasmusen.

Ljudi mogu čuti do 20 kiloherca (kHz), a svi zvukovi iznad toga su ultrazvuk.

Mačke čuju do 45 kHz, dok psi dopiru do 65 kHz.

Kada su napravili 3D model ježeva uha, znanstvenici su otkrili da ono ima čvrsti lanac kostiju koji omogućuje učinkovito prolaženje visokofrekventnih zvukova, slično onome što rade šišmiši kada lociraju zvuk.

– To je nevjerojatno, jer nam ova studija omogućuje da zapravo napravimo ciljane apsorbere zvuka koji ne bi smetali ni nama ni našim ljubimcima – dodaje profesor.

Procjenjuje se da tisuće ježeva svake godine stradaju u prometnim nesrećama u Velikoj Britaniji i drugim europskim zemljama.

Međunarodna unija za zaštitu prirode svrstava ovu životinju u gotovo ugroženu vrstu.

Rasmussen se nada da će surađivati ​​s tvrtkama na potencijalnom stvaranju audio uređaja koji bi mogli odvratiti ježeve od automobila i kosilica.

Neki automobili već imaju ugrađene uređaje za odvraćanje velikih životinja, poput jelena.

Ultrazvučne zviždaljke su “široko dostupne” potrošačima, kaže Društvo proizvođača i trgovaca motorima (SMMT), izvještava BBC.

“Ova studija sugerira da bi mogli pružiti veću zaštitu ježevima na našim cestama, ali potrebno je detaljnije istraživanje kako bi se razumjela njihova učinkovitost”, rekao je Mike Hotz, izvršni direktor SMMT-a.

– Vrište li ili bi to trebao biti pulsirajući zvuk – pita ona.

Također je važno da se ove životinje ne odvraćaju od vrtova, koji su postali nužno stanište, jer je selo sve manje pogodno.

Rasmussen kaže da nam najnovija analiza pomaže da saznamo puno više o ježevom audio svijetu.

Tisuće ovih životinja svake se godine odvozi u spasilačke centre u Velikoj Britaniji gdje bi mogle biti izložene stresnim zvukovima, poput zujanja strojeva koje ljudi ne mogu čuti.

Ježevi, moguće je, i međusobno komuniciraju.

– Kad ježevi prolaze jedni pored drugih, vidi se da međusobno komuniciraju, a možda je samo riječ o kemijskoj reakciji na mirise. Ali zamislite da oni zapravo cijelo vrijeme brbljaju, a mi ih jednostavno nismo mogli čuti – kaže Rasmusen.