Stripy je crtani film talijanskih autora Guida Manulija i Bruna Bozzetta, objavljen 1984. godine u Švicarskoj, u trinaest nastavaka od kojih svaki traje po šest minuta.

Glavni lik, Stripy, neobična je životinja velikih ušiju i dugačkog nosa poput trube, čiji glas, odnosno smijeh, daje Carlo Bonomi.

Likovi ne govore ništa, a radnja je uglavnom ista u svakom nastavku.

Stripy je najpoznatiji po svom urnebesnom smijehu kojim izluđuje debelog, mrzovoljnog cirkuskog putnika koji je uvijek u prugastoj crno-bijeloj majici, da bi na kraju i njega nasmijao na sav glas.

Oni koji su tada bili djeca jedva su čekali da se Stripy pojavi na TV ekranima, a ono što je posebno karakteristično za njega je da je izazivao lančani smijeh, jer kada bi se Stripy počeo smijati, svi bi se smijali i nitko nije mogao stati.

Odlučili smo popraviti ovaj ponedjeljak za vas. Pokušajte se ne smijati, ili još bolje, pokušajte prestati.

Razna istraživanja potvrđuju da smijeh ima brojne pozitivne učinke na zdravlje. Smijeh liječi depresiju, bolove u leđima i astmu, a djeluje poput masaže lica nakon koje koža postaje elastičnija i mlađa.

Postoje istraživanja koja pokazuju da smijeh ubrzava otkucaje srca za 10 do 20 posto i povećava protok krvi kroz krvne žile za čak 22 posto.

Osim toga, aktiviraju se i trbušni mišići, što pomaže u regulaciji rada crijeva i drugih organa. Na licu se aktivira čak 17 mišića što pridonosi jačanju tonusa kože.

– Ljudi se smiju kada su u pravom društvu i kada su dobro raspoloženi – rekla je za Huff Post Sophie Scott, direktorica Instituta za kognitivnu neuroznanost na Sveučilištu u Londonu, koja je veliki dio svojih istraživanja usmjerila na znanost o smijehu.

“Muškarčev smijeh vam govori kako se osjeća i u kakvoj je situaciji. Činjenica je da se osjeća dovoljno ugodno jer se smije, da voli ljude s kojima je – ili barem ostavlja takav dojam – i da se osjeća ugodno i opušteno, a ne pod stresom.”

– Smijeh je oblik neverbalne komunikacije – naglašava stručnjakinja za govor tijela Patti Wood.

“Kombinira različite elemente govora tijela koji se povezuje sa smijehom, poput osmijeha, širom otvorenih usta, pokazivanja zuba, zabacivanja glave i tijela unazad, kao i parajezik – način izražavanja koji uključuje lingvističke elemente govora, odnosno način na koji se nešto kaže, a ne samo značenje izgovorenih riječi. Istraživanja pokazuju da ako ste samouvjereni i manje suzdržani, vaš smijeh je spontan i jači.”

Osim što odražava osobine poput samopouzdanja ili ljubaznosti, vaš smijeh može ukazivati ​​i na vaš društveni status, objasnio je psiholog Christopher Oveis, koji je bio glavni autor studije o ovom fenomenu.

Ljudi se smiju oko 30 puta više kada su u društvu, vjerojatno zbog zaraznog učinka smijeha.

Žene se smiju češće od muškaraca, a pogotovo se smiju muškarcima, dvostruko više nego obrnuto.

Muškarci su skloniji smijati se u društvu drugih muškaraca.

Razlozi za smijanje također su različiti: muškarcima su zabavnije agresivne, “zlobne” šale, dok žene više uživaju u šalama s igrama riječi.

Vrste smijeha:

Grohotan smijeh – čest je kod osoba koje žele privući pažnju, a ponekad može ukazivati ​​i na blaži oblik psihičke bolesti.

Smijeh, koji podsjeća na cerekanje, obično znači uživanje u tuđoj nevolji.

Urlanje – često povezano s ljudima koji sebe smatraju superiornima.

Smijeh u trbuh – obično od ljudi koji su prijateljski raspoloženi.

Ruganje – svojstveno je nezrelim i bezosjećajnim osobama.

Ljudi koji se smiju sami sebi – obzirni, ali povučeni ljudi često se smiju sami sebi.

Kada se smijemo, povećava se razina hormona zadovoljstva, poput endorfina i dopamina, dok se smanjuje razina hormona stresa, poput kortizola i adrenalina.

Ljudi s depresijom ili anksioznošću koji se uspiju nasmijati osjećaju olakšanje.

Smijeh može pomoći u liječenju mnogih bolesti, a ne samo depresije. Tegobe poput nesanice, probavnih smetnji, pa čak i težih bolesti mogu se ublažiti smijehom. Problemi s leđima, astma, kolitis, dermatitis, hipertenzija, čir, upala jetre – sve su to bolesti kod kojih smijeh može pomoći. Smijeh također može smanjiti razinu kolesterola u krvi, posebno kod ljudi koji često imaju napadaje smijeha.

Osim toga, smijeh stimulira imunološki sustav koji je ključan za zaštitu tijela od vanjskih prijetnji poput virusa i bakterija. Imunološki i živčani sustav međusobno surađuju i pomažu u jačanju obrambenih sposobnosti organizma.

Smijeh dokazano djeluje poput unutarnjeg trčanja, pokreće brojne mišiće i isteže tijelo. Smijeh može ubrzati otkucaje srca do 120 u minuti i tjera cijeli organizam na tjelesnu aktivnost, koja se najprije očituje na mišićima. Najprije se aktiviraju mišići lica, kojih ima 15, od velikih jagodičnih kostiju do malog križa.

Smijeh nas čini ljepšima jer mišići lica koji se pokreću vježbaju našu kožu, čineći je elastičnijom.

Liječnici kažu da je čak i lažni smijeh koristan za zdravlje, jer aktivira mnoge mišiće koji se koriste u pravom smijehu.

Kao rezultat toga, simulirani smijeh također dovodi do oslobađanja hormona zadovoljstva, iako u nešto manjoj mjeri nego kod pravog smijeha, piše. miss7zdrava.24sata.hr.