Kantonalno javno komunalno poduzeće Gradski prijevoz (GRAS) iz Sarajeva nije uplaćivalo radni staž svojim zaposlenicima od 2009. do 2016. godine, a sada radnici koji odlaze u mirovinu imaju velikih problema. Mjesecima čekaju da im se uplati staž kako bi krenuli u mirovinu. Uz to, čekaju isplatu otpremnina, a mnogi su u panici kako prebroditi to razdoblje.

– U mirovinu sam otišao krajem prosinca 2025. Evo travanj je, a mirovinu još nisam dobio i neću dok mi se ne uplati nedostajući staž. Da situacija bude gora, čekaju se i otpremnine i kako da preživimo taj jedan period bez primanja. Nismo mi krivi što nam nisu uplatili staž, a najviše patimo kad nas šalju u mirovinu. Osim toga, prestari smo da išta radimo. Jednostavno, patnja – kazala je bivša uposlenica GRAS-a.

Pitanja o ovoj problematici uputili smo i kantonalnom ministru prometa Adnanu Šteti, ali odgovore nismo dobili. Pitali smo i Senada Mujagića, direktora GRAS-a, kada će radnicima koji su otpremljeni u penziju biti povezan radni staž, ali smo ostali uskraćeni za odgovore.

Razgovarali smo sa Amirom Muminovićem, predsjednikom Sindikata GRAS-a.

– Staž nam nije uplaćivan od 2009. do 2016. Znam da su ljudi imali velikih problema s mirovinom i da se u posljednje vrijeme to malo stabiliziralo. Znam iz razgovora s njima da nije baš najidealnije, ali bolje je nego što je bilo. Rješenja i mirovine dobivaju u relativno kratkom roku. Ne znam tko plaća, morate pitati nekog drugog.

Što se tiče otpremnina, bilo je blokada računa zbog tužbi koje su se pojavile iz vedra neba, pa će se to vjerojatno riješiti u sljedećih mjesec-dva. Ima onih koji nisu dobili otpremnine. Što se tiče uvezivanja staža, vjerujem da to radi Vlada KS, ko drugi može uvezivanje? – kazao nam je Muminović.

Problem s kojim se susreću uposlenici GRAS-a je i to što moraju čekati više od godinu dana na isplatu posmrtnina kada izgube svoje najmilije.

– Mnogi su posuđivali novac kako bi mogli pokopati svoje najmilije i onda moramo čekati više od godinu dana da nam isplate posmrtninu u iznosu od tri plaće. Ne znam da je takva situacija u nekoj kantonalnoj firmi. A niko ne kaže zašto je to tako – rekla nam je uposlenica GRAS-a.

Mujagić nam također nije odgovorio zašto se toliko čeka na obdukciju.

– Upoznati smo s tim problemom. U razgovoru s upravom na tu temu rečeno nam je da je račun blokiran zbog tužbi. Planirano je da tužbe budu isplaćene krajem prošle godine. No, koliko znam, od Nove godine do danas isplaćeno je više od tri milijuna KM na ime tužbi, a one su najveća kočnica isplate otpremnina i posmrtnina. Ne znam je li se mogao naći bolji način. Znate kako to ide, banka prvo ima tužbu pa onda sve ostalo, takav je zakon – kazao nam je Muminović.

Pojašnjava kako su radnici tužili GRAS zbog kršenja kolektivnog ugovora, između ostalog, i zbog neplaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Radnici osnovnog obrazovanja Kantona Sarajevo od prošle godine čekaju na isplatu jednokratne novčane pomoći za slučaj ozljede na radu, težeg invaliditeta ili teže bolesti, te jednokratne novčane pomoći za slučaj smrti člana obitelji.

Iz tog razloga Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH – Kantonalni odbor Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja KS je po treći put uputio zahtjev Vladi KS i resornom Ministarstvu obrazovanja i Ministarstvu finansija da je krajnje vrijeme da zaposlenici isplate svoja dugovanja.

Prema riječima Saudina Sivre, predsjednika Sindikata, Vlada KS, kao potpisnica Kolektivnog ugovora za predškolski odgoj i obrazovanje, dužna je poštovati i provoditi sve odredbe ugovora.

– Prethodno smo u dva navrata odgovorili Vladi KS da sva dugovanja prema radnicima budu izmirena do kraja januara 2026. godine nakon što nam se javilo nekoliko radnika navodeći da nisu dobili novac koji im se duguje. Poslali smo i treći zahtjev jer se radi o zajamčenim pravima radnika i očekujemo da oni što prije mogu ostvariti svoja prava iz kolektivnog ugovora. Nije riječ o prevelikom broju ljudi, što znači da se ne radi o milijunima. To su djelatnici koji su imali tešku bolest ili netko u obitelji, te oni koji su imali smrtni slučaj – objašnjava Sivro.

Zbog kašnjenja u izmirenju dugovanja prema radnicima po raznim osnovama, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH – Kantonalni odbor sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja KS se prošle godine u više navrata obraćao Vladi KS.

– Prvo smo pristupili plaćama, jer na proračunskim stavkama nije bilo dovoljno planiranih sredstava, pa je bilo upitno hoće li zaposlenici na kraju godine dobiti plaće, zbog čega je napravljen interni rebalans proračuna. Kasnije smo tražili isplatu ostalih naknada. Imali smo problem da do 31. prosinca 2025. nisu isplaćene sve naknade vezane uz škole u prirodi, rad u povjerenstvima, ekskurzije, službena putovanja. Za sve ove stavke jedan dio isplaćen je u prosincu, a drugi u siječnju ove godine. Ostalo je da Vlada isplati naknade radnicima u slučaju ozljede na radu, teškog invaliditeta, bolesti i smrti člana obitelji. Mislimo da je krajnje vrijeme da to učine – rekao je Sivro.

Iz Sindikata poručuju da, ako radnici ne isplate plaću, imaju pravo pokrenuti sporove pred nadležnim sudom.

– To je nešto što će radnici sigurno dobiti na sudu, ali u tom slučaju postoje dvije stvari. Jedna je što gube oni koji upravljaju proračunom, jer nepotrebno stvaraju troškove i opterećuju sudove, a druga stvar je stvarno degutantno da netko kome su se otac ili majka odselili i treba primati posmrtninu, mjesecima ne dobiva plaću. Ne mogu vjerovati da Vlada KS može sebi dopustiti da tuži uposlenika zbog teške bolesti, smrti ili povrede na radu. Nisu to naknade za neki užitak i luksuz, riječ je o elementarnim izdacima koji su ljudima potrebni da pokriju troškove koje su imali. Sramotno je da se tako nešto ne isplaćuje i da je predmet sudskog spora između zaposlenika i poslodavca – ističe Sivro i dodaje da do sada isplate naknada nisu kasnile na ovaj način.

– Pretpostavljam da Vlada KS ima novca, ali da postoje tehnički problemi. Međutim, već smo u mjesecu ožujku, oni su imali siječanj i veljaču da riješe te stvari – rekao je Sivro.

Izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje su stupile na snagu u siječnju ove godine, omogućeno je da posmrtninu nakon smrti umirovljenika može naplatiti osoba koja je platila pogreb. Do sada su smrtnu kaznu mogli izvršiti samo članovi uže obitelji.

– Posmrtna naknada u slučaju smrti umirovljenika kojem je mirovina isplaćena u Federaciji ili Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, fizička osoba koja podmiruje pogrebne troškove ima pravo na naknadu pogrebnih troškova u visini prosječne mirovine isplaćene u mjesecu prije smrti umirovljenika.

Zahtjev za naknadu pogrebnih troškova podnosi se u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika mirovine – stoji u Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Prosječna mirovina sada iznosi 723,53 KM.

Mustafa Trakić, predsjednik Sindikata umirovljenika Zeničko-dobojskog kantona, ranije je za Faktor kazao da je dobro da sada smrtnu kaznu može naplatiti osoba koja je plaćala troškove, a nije član uže porodice preminulog.

– Imamo slučajeva da su udruge pokapale svoje članove, ali nisu mogle naplatiti smrtnu kaznu. Predloženim izmjenama onaj tko ukopa umirovljenika i plati dženazu ili ukop, s tom potvrdom dolazi u Federalni zavod PIO i može ostvariti posmrtninu u visini prosječne mirovine u FBiH u tom trenutku – kazao je Trakić.

Od dokumentacije prilikom popunjavanja prijave potrebno je priložiti:

– Punomoć, ako se zahtjev podnosi putem punomoćnika

– Originalni račun ili presliku računa za plaćene grobne troškove izdanog od strane pogrebničkog društva

– Transakcijski račun podnositelja zahtjeva

Godina za nama protekla je u borbi umirovljenika za povećanje mirovina, točnije izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju s novim parametrima za povećanje mirovina. Vlada Federacije ih je mjesecima ignorirala, ali bi se trgnuli svaki put kad bi se umirovljenici uozbiljili i zaprijetili masovnim prosvjedima.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić najavio je u siječnju 2025. da su umirovljenicima namijenili dva “jačina” jednokratne pomoći i povećanje mirovina prema bruto društvenom proizvodu i indeksu potrošačkih cijena koji nije iznosio ni pet posto, točnije 4,49 posto. U kolovozu je isplaćena samo jedna jednokratna pomoć i to od 100 KM do 250 KM. Tom prilikom Vlada FBiH je zaobišla korisnike razmjernih mirovina, uključujući i one s mirovinama do 450 KM.

Kada su umirovljenici sve češće počeli spominjati masovne prosvjede, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike počelo je raditi na izmjenama Zakona o PIO-u. Umirovljenici su tražili usklađivanje mirovina prema prosječnoj plaći u FBiH i potrošačkoj košarici, tražili su zadržavanje prava na izvanredno povećanje mirovina.

Rezultat izmjena i dopuna Zakona o PIO-u je da su uvaženi zahtjevi umirovljenika iz članka 79. koji se tiče usklađivanja mirovina. Od 1. siječnja mirovine će rasti na temelju rasta prosječne plaće u FBiH i indeksa potrošačkih cijena u omjeru 60:40. Mirovine će se povećavati dva puta godišnje u siječnju i srpnju, dok je izvanredno povećanje mirovina ukinuto.

Umirovljenici u veljači očekuju povećanje siječanjskih mirovina za 11,6 posto.

Izmjenama je omogućeno da posmrtninu nakon ukopa umirovljenika ubuduće mogu naplatiti i oni koji nisu članovi obitelji, a koji su platili troškove ukopa.

Prema ranijem članku 147. Zakona o PIO-u pravo na posmrtninu nakon ukopa člana obitelji-umirovljenika imali su samo članovi uže obitelji, muž/žena, djeca.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u cijelosti je izmijenilo članak 81. koji se odnosi na izračun najnižih mirovina. Prema ovim rigoroznim izmjenama od 1. siječnja budući umirovljenici s manje od 20 godina staža i 65 godina života imat će mirovinu koja ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine.

U 2025. godini prosječna mirovina iznosila je 651 KM, a 60 posto tog iznosa iznosi 390 KM. Prije promjena ta je mirovina bila na najnižoj razini, a sada iznosi 599 KM.

Ministarstvo je objasnilo kako je do promjena došlo na zahtjev predstavnika umirovljenika.

Na kraju treba reći da je izmjene Zakona o PIO Vlada FBiH utvrdila 23. prosinca 2025. godine i uputila ih Parlamentu FBiH koji još nije razmatrao ove izmjene, a gdje su najavljene izmjene i dopune članka 81.

Iako zakon nije odobrio Parlament FBiH, resorni ministar Adnan Delić ranije je rekao da će se, bez obzira kada zakon bude donesen, primjenjivati ​​od 1. siječnja 2026. godine.