Osnovna plaća radnika u Kantonu Sarajevo za prosinac prošle godine iznosila je 400 KM, dok je za siječanj 2026. godine povećana na 420 KM.

Ovo povećanje doneseno je s ciljem poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih radnika. No, prema riječima Senada Sadikovića, predsjednika Kantonalnog odbora Saveza samostalnih sindikata Federacije BiH za KS, u praksi se događa suprotno.

Razlog tome je, kako kaže, činjenica da je ukidanjem razlike do minimalne (zajamčene) plaće, koju je KS do sada isplaćivao kroz mehanizam dodatka, zapravo neutralizirano povećanje osnovice.

– Posljedica toga je da će, unatoč nominalnom povećanju osnovice, ukupna plaća pojedinih zaposlenika biti manja nego dosad. Drugim riječima, povećanje osnovice “pojelo” je postojeći dodatak na minimalnu plaću, što je dovelo do realnog smanjenja primanja, što je nedopustivo i suprotno svrsi povećanja osnovice – kaže Sadiković.

Na tome će, kaže, inzistirati Savez samostalnih sindikata Federacije BiH.

– Povećanje osnovice ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće. Svako rješenje mora imati stvarni učinak na povećanje prihoda, a ne formalno-statistički. O svim daljnjim koracima i odlukama članstvo će biti pravovremeno obaviješteno – kazao je Sadiković.

Grupa zastupnika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine uputila je zahtjev za dopunu dnevnog reda sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH koja će se održati 19. i 20. siječnja ove godine.

Zahtjev su podnijeli zastupnici Amir Purić (NS), Slaven Raguž (HRS) i Damir Nikšić (nezavisni zastupnik).

Kako je za Faktor kazao zastupnik Admir Čavalić, traži se da se na dnevni red dvodnevne sjednice ovog doma uvrsti nova točka, odnosno da se donese odluka kojom će se smanjiti naknade zastupnicima, ali i zamrznuti povećanje osnovica za plaće izabranim dužnosnicima.

Plaće izabranih dužnosnika u Federaciji BiH već godinama gotovo automatski rastu zahvaljujući Zakonu o plaćama i naknadama u tijelima vlasti FBiH koji je vezan uz kretanje osnovice u javnom sektoru.

Svaki put kada Vlada FBiH poveća osnovicu proračunskim korisnicima, povećanje se bez iznimke prelije i na plaće parlamentaraca, ministara i drugih dužnosnika.

Tako je i za ovu godinu osnovica dodatno povećana, što je izabranim dužnosnicima donijelo povećanje od 400 do 600 KM po plaći.

Prethodnih godina, zbog rasta osnovice i korekcija koeficijenata, pojedini zastupnici su dobili više od 800 KM povećanja.

Iako se povećanja formalno pravdaju rastom troškova života i inflacijom, javnost već duže vrijeme upozorava da su plaće političara u FBiH rasle znatno brže od primanja većine građana.

Umirovljenici i radnici s minimalnom plaćom nikada nisu u istoj mjeri osjetili takve “automatske prilagodbe”.

Zakon koji su donijeli sami zastupnici omogućio im je da se niti ne pokušaju izuzeti iz sustava.

Zato se svake godine ponavlja ista slika – dok Vlada sa sindikatima dogovara osnovicu, političari već unaprijed znaju da će i njima rasti plaće.

U takvom okruženju sada stiže inicijativa da se barem dio tog rasta zamrzne ili smanji u obliku donošenja zaključka u Saboru. No, opravdano se postavlja pitanje, čemu zaključak, zašto se izmjene zakona odmah ne krenu u saborsku proceduru? Hoće li se pokazati da je zaključak dodatna kupovina vremena, mazanje očiju javnosti dok je tema još aktualna, da bi se kasnije cijeli slučaj zaboravio – do novog povećanja dužnosničkih plaća.

Federalni premijer Nermin Nikšić je prije dva dana, odgovarajući na pitanje Faktora o ograničenju rasta plaća političarima, rekao da “dijeli mišljenje javnosti i da ne smatra pravednim i opravdanim ovakav način utvrđivanja osnovice i za plaće i za mirovine”.

– Odlučan sam i nastojat ću u narednom razdoblju na razini Vlade pokrenuti proces uspostave novih zakonskih rješenja koja će razdvojiti automatizam koji danas postoji u rastu prihoda kroz naslijeđena zakonska rješenja. Nažalost, nisam siguran koliko će se lako oko toga postići politički konsenzus. Spadam u skupinu onih koji smatraju da postotno linearno povećanje plaće ili mirovine nominalno donosi puno više onima s višom plaćom ili mirovinom, a time samo dodatno povećava razlike između najnižih i najviših.

No, moram napomenuti da ministri u Vladi FBiH imaju najniže plaće u odnosu na regiju, okruženje, pa čak i neki kantonalni ministri, gradonačelnici i načelnici – kazao je Nikšić.

Dok građani Federacije preživljavaju s minimalnom plaćom i mirovinama koje inflacija pojede pred kraj mjeseca, baza parlamentaraca i ostalih izabranih dužnosnika sve je deblja – automatski i bez grižnje savjesti.

Svi su javno ogorčeni, ali ruke u dvorani misteriozno nestaju kad dođe vrijeme za glasovanje. Jedni kažu da je “skandalozno”, drugi da je “nemoralno”, treći da su “pokušali” – a rezultat je uvijek isti – njima veće plaće, drugima mrvicu.

U zemlji u kojoj se 60 KM predstavlja kao povijesno povećanje mirovina, politički paušali i plaće ostaju svetinja.

I tako FBiH još jednom dobiva lekciju iz političkog morala – na papiru, a ne na računu.

Dragan Mioković (NS), predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kaže za Faktor kako osobno smatra da je povećanje osnovice za plaće parlamentaraca i izabranih dužnosnika skandalozno.

– Politička opcija kojoj pripadam je nekoliko puta u parlamentu pokušala inicirati izmjene Zakona o plaćama i naknadama u FBiH koje se odnose na povećanje plaća izabranih dužnosnika, ali jednostavno nikada nije dobila dovoljno “ruke” u ovom domu da se to razmatra – ističe Mioković.

Tvrdi da je oporba nekoliko puta pokušala pokrenuti te promjene, ali da za to nije bilo interesa.

– I sam sam predlagao i predlažem, ne možemo se dogovoriti, nemamo dovoljno ruku da izglasamo izmjene koje bi omogućile da ovaj dio zakona koji se odnosi na plaće izabranih dužnosnika, posebice saborskih zastupnika, bude lex specialis, odustanimo od naših paušala, ali da to potvrdimo pismeno i pokažemo praktično, a ne samo pričati da smo spremni raditi na ovaj način, bez paušala – objašnjava Mioković.

Na pitanje tko neće dići ruku za promjene ili odustajanje od paušala, Mioković kaže “jedno govore, drugo rade”.

Ističe da ga smeta politizacija toga, priča se, i teško se odlučiti da će se “nas 96 odreći paušala”.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da je SDA već pokušala promijeniti ovaj zakon na državnoj razini, ali da nije bilo volje.

– Osnova za sve je ista i koeficijente možete korigirati ili zamrznuti. No, za to nije bilo spremnosti na državnoj razini. Kod nas u FBiH iznosi su tek nešto manji, ali je metodologija identična. Sličan je Zakonu o PIO-u, jer kada donesete isti raspored za sve, onda to može biti dosta nepravedno. I kod vas je tako, ako kažete da će nešto postotno rasti, onda raste neproporcionalno. Čovjek dobije puno više od onoga što zapravo slijedi. To se sada dešava s ovim plaćama i naknadama u FBiH – kaže Šabanović.

Na pitanje da li smatra da je to “nemoralno”, da postoji tolika razlika između minimalnih plaća u FBiH i primanja izabranih dužnosnika, Šabanović kaže da jeste i da za to nema opravdanja.

– Smatram da izabrani dužnosnici trebaju biti neovisni, slobodni u svom radu, ja to poštujem, ali to mora imati granicu socijalne osjetljivosti, a u ovom trenutku je nema – naglasio je Šabanović.

Dodaje da u ovom trenutku nedostaje instrument koji bi pratio rad zastupnika.

Nažalost, postoje ljudi koji provedu mandat u Saboru, a ne znaju za što su plaćeni i to je druga dimenzija o kojoj treba razgovarati, zaključuje Šabanović.

Mahir Mešalić (DF), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da je istina da je aktuelna vlast u Federaciji sebi već dva puta povećavala plaće te da je na to upozoravao i ranije.

– Ono što je licemjerno od predstavnika NiP-a, SDP-a i NS-a jeste da su u više navrata odbili ukinuti “bijeli hljeb”, a o tome su stalno govorili dok su bili u opoziciji, pa su odbili i da nam “zamrznu” prihode – kaže Mešalić.

Ističe da je proračun Federacije BiH deficitaran, da su podigli mirovine za samo 17,2 posto i da to “navode kao najviše do sada”.

– Zaboravljaju reći da je to mizernih 60 KM za ovu inflaciju i skupoću. Ono što će to značiti za umirovljenike je kap koja je prelila čašu. Što prije odu s vlasti, građanima će biti bolje – zaključuje Mešalić.

Dok će više od 124.000 radnika u Federaciji dobiti “povišicu” koja ne pokriva ni dnevni otkup kruha i mlijeka, osnovica plaće izabranim i imenovanim dužnosnicima bit će povećana za 600 KM. Sporazumom je utvrđena osnovica u iznosu od 540 KM i bod u iznosu od 1,00 koji će se primjenjivati ​​sukladno Zakonu o izvršavanju Proračuna Federacije BiH za 2026. godinu i važećim propisima iz oblasti plaća i naknada.

Minimalna plaća raste po hladnoj formuli, a plaće dužnosnika po toplom dogovoru. Sindikalni čelnici sustav koji radnike drži na rubu siromaštva, a političku elitu štiti kao ugroženu vrstu pravdaju riječima “premijer je jedan i može imati 5.200 KM”. Ne spori se premijer i visina njegove plaće, sporna je razlika između minimalnih, odnosno prosječnih plaća u FBiH i plaća dužnosnika, koji imaju tri ili četiri puta više od prosjeka. Diskutabilno je da, primjerice, zastupnik koji ne govori u parlamentu, završi mandat a da ga građani ni ne čuju, a ima četiri ili pet puta veću plaću od građanina FBiH.

Priča o “odgovornosti” službenika, a samim tim i “adekvatnoj” plaći za njih, zvuči groteskno u zemlji u kojoj je 1.027 KM dovoljno za preživljavanje, a ne za život. Dok se povećanja minimalne plaće mjere u markama, povećanja plaća političara mjere se u stotinama. Ova razlika više nije društvena – ona je moralna.

Vlada Federacije BiH odobrila je povećanje minimalne plaće za 2026. godinu za 124.725 radnika. Na mjesečnoj razini veća je za skromnih 2,7 posto, a od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine iznosit će 1.027 KM neto.

Odluka o povećanju donesena je krajem prosinca na telefonskoj sjednici Vlade na prijedlog Federalnog ministarstva financija, a sukladno Uredbi o metodologiji iz 2022. godine.

Prema važećoj metodologiji u Federaciji BiH minimalna plaća se usklađuje jednom godišnje prema formuli koja uključuje 50 posto godišnjeg rasta potrošačkih cijena i 50 posto realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u razdoblju siječanj-rujan tekuće godine. Prema posljednjim statističkim podacima, potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine porasle su za 3,6 posto, dok je realni rast BDP-a iznosio 1,8 posto.

Socijalni partneri (predstavnici poslodavaca, vlasti i sindikata) formalno su dogovorili novi iznos na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća održanoj 18. prosinca 2025. godine.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH, koji je pristao na ovakav način usklađivanja minimalne plaće, kažu da je povećanje minimalne plaće za 27 KM posljedica nametnute formule za obračun.

I dok sindikalci tvrde da se minimalne plaće računaju “po formuli”, nekima previsoke plaće izabranih dužnosnika nisu problem.

Zaposleni u institucijama Federacije BiH, kao i izabrani dužnosnici u ovom entitetu, ove će godine imati 12,5 posto veću osnovicu za plaću.

To su u posljednjem tjednu prošle godine potpisali premijer Federacije Nermin Nikšić, ministar financija Toni Kraljević i Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Tako će blizu 6.900 radnika u javnom sektoru u FBiH, među kojima su policijski službenici, sudski policajci, zatvorski čuvari, ali i svi zaposleni u institucijama FBiH, te izabrani i imenovani dužnosnici, imati osnovicu plaće od 540 KM, umjesto dosadašnjih 480 KM.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe za Faktor da je povećanje osnovice za zaposlene u institucijama Federacije BiH veoma važno, jer će konačno veće plaće dobiti 1.200 policajaca, 800 sudskih policajaca, 1.000 zatvorskih čuvara, te više od 1.100 državnih službenika.

Ističe da će minimalne plaće i svi dodaci u Federaciji BiH biti regulirani kolektivnim ugovorom, a na pitanje što je s privatnim sektorom i radnicima koji nisu sindikalni, Kurtović ističe da će se time pozabaviti poslodavci.

– Evo vam Bingo, oni svojim radnicima svake godine daju pomoć, a poslodavci iz privatnog sektora su nam rekli da ih minimalna plaća ne zanima jer su njihovi radnici plaćeni iznad minimalca – tvrdi Kurtović.

Ono što je izvjesno jest da će radnici koji su sindikalno organizirani svoja prava rješavati kolektivnim ugovorom, a oni radnici koji rade u privatnom sektoru, a nisu sindikalno organizirani, svoja će prava morati tražiti sami.

Dok će više od 220.000 radnika koji primaju minimalnu plaću u Federaciji BiH od siječnja dobiti “povijesno povećanje” minimalne plaće od samo 27 KM, umirovljenici od 100 do 300 KM posto, izabrani dužnosnici i državni službenici istovremeno će osigurati povećanje plaće do 600 KM mjesečno.

Nakon što je Vlada FBiH potpisala novi sporazum sa Savezom samostalnih sindikata BiH, koji sa 480 skače na 540 KM, premijer Federacije BiH će na sadašnju plaću dobiti još 588 KM, pa će njegova osnovna plaća, bez dodataka i minulog rada, iznositi 5.292 KM. To je dvadesetak puta veća povišica od one koju je Vlada odredila za minimalce.

Ništa manje neće dobiti ni ministri u Vladi FBiH – njihova će plaća biti veća za 540 KM i iznosit će 4.860 KM, dok će parlamentarci imati veće plaće za 468 KM, odnosno ukupno 4.212 KM.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara dobit će povećanje od 550 KM i plaću od 4.800 KM, a dopredsjednici Igor Stojanović i Refik Lendo po 539 KM više, što znači osnovicu od 4.704 KM. Ovo je sve bez drugih dodataka i prošlog rada.

Drugim riječima – dok se građanima servira “socijalna osjetljivost” od 27 KM, Vlada Federacije BiH istim mehanizmom povećava plaće za više od polovine minimalne plaće. I to u trenutku kada proračun tone u deficit, a Vlada otvoreno govori o novim zaduženjima.

U Federaciji BiH još jednom se potvrđuje staro pravilo: kriza je za radnike, a rast plaća samo za one koji o krizi odlučuju.

Ponavlja se ista priča kao krajem prošle godine.

I ne bi bio problem da izabrani dužnosnici (premijer i ministri u Vladi FBiH, čelnici Federacije i parlamentarci) budu izuzeti iz ovog novog koeficijenta za obračun plaća, ali ne da će im plaće značajno porasti od siječnja iduće godine.