Suosnivač modne marke Superdry, James Holder, osuđen je zbog silovanja žene u njenom stanu nakon noćnog izlaska.

Napad se dogodio u svibnju 2022. u Cheltenhamu, a 54-godišnji Holder proglašen je krivim nakon petodnevnog suđenja. BBC.

Porota od sedam muškaraca i pet žena donijela je presudu na sudu u Gloucesteru.

Holder, koji je odbacio obje optužbe, oslobođen je optužbi za penetrativno seksualno zlostavljanje.

Sudac David Chidgey odbio mu je dodijeliti odštetu kako bi riješio svoje poslove i oprostio se od svoje obitelji, rekavši da zbog njegove “znatne imovine” postoji preveliki rizik bijega.

Na suđenju je rečeno kako je modni tajkun, koji je 2003. s Julianom Dunkertonom osnovao Superdry, 6. svibnja 2022. bio u “spontanom noćnom izlasku” koji je završio u stanu žrtve.

Svjedokinja je navela da je pozvala poseban taksi za Holdera i žrtvu, ali je Holder ušao u vozilo namijenjeno žrtvi.

Na sudu je rečeno da je Holder po dolasku u stan zaspao na krevetu u spavaćoj sobi, njegov prijatelj na kauču, a žena je uslijed toga spavala na podu.

Tužitelj James Haskell rekao je da se Holder tada pojavio na vratima dnevne sobe i pozvao ženu da mu se pridruži, što je ona odbila rekavši da je umorna. Prema tužiteljima, on ju je potom povukao na krevet.

Haskell je opisao kako je Holder nastavio dodirivati ​​žrtvu i uklanjati joj zadnjicu, unatoč njezinim pokušajima da ga zaustavi.

– U jednom trenutku se sjetila da je počela plakati, ali on ni tada nije prestao.

Žiriju je rečeno da je žena uspjela pobjeći Holderu i napustiti spavaću sobu, a on je nedugo zatim napustio stan. Žrtva je sve prijavila policiji, a istražiteljima je dala iskaz u srpnju 2022. godine.

Holder je 2022. dobrovoljno otišao na razgovor s policijom, gdje je govorio o svojoj ljubavi prema ženama i seksu.

Oženjeni otac dvoje djece rekao je tada da mu je instinkt bio da “zaštiti žrtvu i žene općenito”, a istražiteljima je rekao da “dobro podnosi alkohol”.

Detektivka Constable Elle MacLeod iz policijskog tima za silovanja i teške seksualne prijestupe pozvala je ostale žrtve da se jave nakon izricanja presude Holderu.

– Želim pohvaliti žrtvu na hrabrosti i odvažnosti što se javila. Pokazala je nevjerojatnu snagu, ne samo tijekom istrage, već i tijekom svjedočenja na sudu. Holder ju je silovao unatoč njezinim ponovljenim molbama da prestane. Sada će se morati suočiti s posljedicama svojih gnusnih postupaka – rekao je MacLeod.

Superdry je objavio da je Holder 2016. podnio ostavku na mjesto direktora i zaposlenika, dok mu je 2019. istekao ugovor o savjetovanju.

– Slučaj se odnosi na incident iz 2022., dugo nakon što je prestao imati bilo kakvu ulogu u Superdryju. Pravni postupak nije povezan sa Superdryjem, njegovim prostorijama, zaposlenicima ili poslovanjem. Kako je stvar još pred sudom, Superdry ne može davati daljnje komentare – rekao je glasnogovornik.

Presuda Holderu trebala bi biti izrečena 7. svibnja na sudu u Bristolu.

Profesorica zagrebačke Bibše osuđena je zbog silovanja maloljetne učenice.

Na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno je osuđen na četiri godine i sedam mjeseci zatvora zbog dva kaznena djela.

Umirovljenik je zloupotrijebio položaj učitelja i počinio spolni odnos s maloljetnicom, piše Jutarnje novine.

Iako je na sudu sve negirao, u njegovu priču nisu povjerovali.

Sudsko vijeće naložilo mu je i plaćanje 1705 eura sudskih troškova.

Viši sud u Podgoroku danas je objavio presudu u slučaju organizirane kriminalne skupine povezane s švercom cigareta i nedozvoljenim utjecajem, u kojem su optuženi bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, njezin sin Miloš Medenica i još nekoliko osoba.

Pri odmjeravanju kazne sud je cijenio stupanj krivnje, težinu kaznenog djela, ulogu pojedinog optuženika u zločinačkoj organizaciji, te olakotne i otegotne okolnosti. Vesna Medenica osuđena je na jedinstvenu kaznu od 10 godina zatvora, uz novčanu kaznu od 50.000 eura, objavila je Pobjeda.

Kazna se odnosi na dva krivična djela nedozvoljenog uticaja iz člana 422 stav 3 u vezi stava 2 KZ CG, dva krivična djela nedozvoljenog uticaja iz člana 422 stav 2 KZ Crne Gore, u kaznu joj je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.

Sud joj je izrekao i zabranu napuštanja Kolašina, uz oduzimanje putovnice.

Sud joj je kao posebno otegotnu okolnost uzeo to što je kaznena djela počinila kao predsjednica Vrhovnog suda, čime je, kako stoji u obrazloženju, ozbiljno narušeno povjerenje javnosti u pravosuđe i pravnu državu.

Miloš Medenica je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 10 godina i 2 mjeseca, kao i novčanu kaznu od 50.000 eura. Za stvaranje zločinačke organizacije pojedinačno je osuđen na 4 godine zatvora, 2 godine zatvora i 20.000 eura novčane kazne za produženo kazneno djelo krijumčarenja 2 i 4 godine zatvora, uz novčane kazne, za dva kaznena djela protupravnog utjecaja pomaganjem 6 mjeseci zatvora za sprječavanje dokazivanja.

Sud mu je produžio pritvor zbog opasnosti od bijega.

Marko Vučinić osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 6 godina i 2 mjeseca uz novčanu kaznu od 15.000 eura.

Nikola Raičević je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 8 godina i novčanu kaznu od 20.000 eura.

Sud mu je produžio pritvor.

Milorad Medenica je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 2 mjeseca, uz novčanu kaznu od 3000 eura.

Luka Bakoč osuđen je na 1 godinu i 4 mjeseca zatvora u koje mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Sud mu je produžio pritvor.

Radomir Raičević osuđen je na 16 godina zatvora zbog stvaranja zločinačke organizacije.

Darko Lalović osuđen je na godinu dana zatvora zbog produljenog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa opojnim drogama.

Petar Milutinović oslobođen je optužbe za kazneno djelo stvaranja zločinačke organizacije jer je, prema ocjeni suda, bitno pridonio njezinu otkrivanju. Zbog produljenog kaznenog djela krijumčarenja osuđen je na 3 godine zatvora i novčanu kaznu od 5000 eura.

Marijan Bevenja i Stevo Karanikić nepravomoćno su osuđeni na jedinstvenu kaznu od po 4 godine zatvora zbog stvaranja zločinačke organizacije, produljenog kaznenog djela davanja mita.

Ivana Kovačević osuđena je na jedinstvenu kaznu zatvora od 4 godine i 6 mjeseci uz novčanu kaznu od 15.000 eura zbog stvaranja zločinačke organizacije i produljenog kaznenog djela primanja mita.

Goran Jovanović osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 3 godine, uz novčanu kaznu od 10.000 eura, zbog stvaranja zločinačke organizacije i primanja mita.

Jovan Miković je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 10 mjeseci, uz novčanu kaznu od 10.000 eura.

Vojin Perunović je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 godine, uz novčanu kaznu od 2.000 eura.

Sud je naložio da više optuženih solidarno plate 2.736.715,89 eura na ime oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelima, u korist proračuna Crne Gore.

Također, oduzet je i novac u iznosu od 150.000 eura koji je predmet mita.

Pravnom licu Kopad Company DOO Nikšić izrečena je mjera prestanka pravnog lica, likvidacijom i brisanjem iz Centralnog registra.

Viši sud u Podgorici pravomoćno je potvrdio postojanje organizirane kriminalne skupine koju je, prema utvrđenju suda, predvodio Miloš Medenica. Sud je utvrdio da su članovi grupe, među kojima su Marko Vučinić, Nikola Raičević, Milorad Medenica, Luka Bakoč, Petar Milutinović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević, Stevo Karanikić, Marjan Bevenja, Goran Jovanović, Jovan Miković i Vojin Perunović, kao i pravna osoba Kopad Company DOO Nikšić, sudjelovali u nizu kaznenih djela, uključujući krijumčarenje cigareta i nezakonit utjecaj na sudske odluke. Prema presudi, optuženi Medenica bio je organizator skupine i ključna osoba u planiranju i provedbi kriminalnih aktivnosti. Sud je iz komunikacije SKY ECC-a, izjava svjedoka i materijalnih dokaza zaključio da je Medenica koordinirao djelovanje članova, upravljao financijskim tokovima i uključivao svoje kontakte u pravosuđu radi pribavljanja protupravne koristi. Posebno se ističe uloga njegove majke Vesne Medenice, tadašnje predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, u vezi s nezakonitim utjecajem na sudske odluke.

Marko Vučinić i Nikola Raičević, prema nalazima suda, imali su ključne uloge u operativnoj provedbi planova. Vučinić je, između ostalog, prenosio upute organizatora i koordinirao s ostalim članovima, dok je Raičević dogovarao visinu mita, primao i prosljeđivao novac te koordinirao šverc cigareta. Petar Milutinović je priznao svoje sudjelovanje u grupi, što je potvrđeno materijalnim dokazima i komunikacijom između optuženih.

Uloga Milorada Medenice povezivala se s primjenom sile i nadzorom transporta krijumčarenih cigareta, dok su carinici Ivana Kovačević i Goran Jovanović omogućavali izlazak teretnih vozila iz Slobodne carinske zone Luke Bar, natovarenih bescarinskim cigaretama, uz primanje mita. Luka Bakoč i Radomir Raičević odgovorni su za osnivanje i korištenje pravne osobe Kopad Company DOO Nikšić, koja je služila kao logistička baza za krijumčarenje. Stevo Karanikić i Marjan Bevenja pripremali su lažnu dokumentaciju kako bi prikrili stvarni protok robe, dok su Jovan Miković i Vojin Perunović organizirali transport i skladištenje cigareta, uključujući i prodaju na sivom tržištu. Sud je potvrdio da su aktivnosti skupine uključivale lažne dokumente Luke Adria i Luke Bar, koje su prikrivale stvarne tokove švercanih cigareta.

Novac prikupljen od ove aktivnosti dijelio se među članovima grupe, a koordinacija se odvijala putem kriptirane komunikacije. Presudom je naloženo i prestanak pravne osobe Kopad Company DOO Nikšić, jer je ista služila isključivo za kriminalne aktivnosti i nije obavljala zakonitu djelatnost. Optuženi Miloš Medenica, Marko Vučinić, Nikola Raičević, Petar Milutinović, Jovan Miković, Vojin Perunović i Milorad Medenica ukupno su osuđeni za produljeno kazneno djelo krijumčarenja, dok su Marjan Bevenja i Stevo Karanikić osuđeni za produljeno kazneno djelo davanja mita, Ivana Kovačević za primanje mita, a Goran Jovanović za kazneno djelo primanje mita.

Njemački sud proglasio je 61-godišnjeg školskog domara Fernanda P. krivim za drogiranje i silovanje svoje supruge dok je bila u nesvijesti.

Snimio je zločine i podijelio ih na internetu, u slučaju koji se uspoređuje sa suđenjem Dominique Pelicot u Francuskoj, piše. CNN.

Fernando P. osuđen je u petak na osam godina i šest mjeseci zatvora na sudu u Aachenu u zapadnoj Njemačkoj.

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od sedam dana, priopćio je sud.

Sud je naveo da je muškarac povrijedio “najintimniju sferu privatnog života i osobna prava fotografiranjem u 34 slučaja, uključujući u četiri slučaja u dogovoru s teškim silovanjem i opasnim tjelesnim ozljedama”.

Također je osuđen za tešku seksualnu prisilu i seksualni napad.

– Okrivljenik je u više navrata potajno davao sedative i seksualno zlostavljao svoju suprugu u bračnoj kući. Također je te radnje snimao i snimke stavljao na raspolaganje drugim korisnicima u grupnim razgovorima i na internetskim platformama – naveo je sud.

Iako je optužen za zločine u razdoblju od gotovo 15 godina, sud ga je proglasio krivim za zločine počinjene od 2018. do 2024. godine.

Oslobođen je nekih drugih optužbi, čije detalje sud nije objavio.

Presuda dolazi točno godinu dana nakon što je Francuz Dominique Pelicot proglašen krivim za teško silovanje.

Gotovo deset godina poticao je desetke stranaca iz internetskih pričaonica da siluju i zlostavljaju njegovu tadašnju suprugu Gisèle.

U tom je slučaju 49 drugih muškaraca osuđeno za silovanje ili seksualni napad.

Slučaj Pelicot šokirao je svijet i potaknuo reviziju rodno uvjetovanog nasilja i mizoginije u Francuskoj.

Slučaj Aachen prvi je takve vrste pred njemačkim sudovima, tvrdi aktivistička skupina Nur Ja Heisst Ja, čije ime – u prijevodu “Samo da znači da” – naglašava njezinu misiju promjene pravne definicije silovanja.

Jill S., aktivistica iz spomenute skupine, rekla je za CNN da je slučaj Aachen “vrlo značajan” jer “na neki način pokazuje gdje postoje praznine u našem pravnom sustavu”.

U Njemačkoj se pristanak tradicionalno definira načelom “ne znači ne”, za koji aktivisti tvrde da žrtvama uskraćuje mogućnost davanja izričitog pristanka.

Iako zakon zahtijeva izričit pristanak u iznimnim okolnostima, primjerice, kada su žrtve bez svijesti ili drogirane – Nur Ja Heisst Ja tvrdi da to nije dovoljno za zaštitu žena.

Oni se zalažu za njemačku vladu da promijeni definiciju silovanja kako bi uključila standard “da znači da”, tvrdeći da sadašnji zakon još uvijek stavlja teret na žrtve da se verbalno odupru silovanju.

S druge strane granice, u Francuskoj, zastupnica Sandrine Josso također smatra da se zakoni moraju prilagoditi zaštiti žena od takvog zlostavljanja.

Za nju je to osobno pitanje.

U studenom 2023. optužila je tadašnjeg francuskog senatora Joëla Guerriaua da ju je drogirao na zabavi. Guerriau je odbacio sve optužbe, a suđenje bi trebalo početi u siječnju.

– Mislim da današnji zakoni nisu dovoljno utemeljeni na stvarnosti – rekao je Josso, dodajući da trenutni zakoni ne uzimaju u obzir kako online svijet potiče jedinstvene ekosustave zlostavljanja.

I Pelicot i Fernando P. podijelili su svoj uvredljivi sadržaj na internetu. Josso je rekao da su web stranice i chat sobe koje sadrže sadržaj o silovanju poput “online sveučilišta nasilja”, gdje muškarci mogu podučavati jedni druge kako drogirati svoje partnerice i uživati ​​u dijeljenju videa svojih zločina.

Za Jill S. u Njemačkoj, internetske platforme i vlade moraju preuzeti odgovornost za rješavanje problema širenja takvog sadržaja.