Zdravstveno ste osigurani u Federaciji BiH, ali ćete bez obzira na to platiti neke lijekove koje vam prepiše liječnik u javnoj zdravstvenoj ustanovi.

Kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja (ZZO) nadležni su samo za lijekove sa esencijalnih lista. Oni koji nisu na spomenutoj listi nisu besplatni. Ovisno o lijeku i kantonu, platit ćete ih u cijelosti ili u određenom iznosu.

Neujednačenost u sustavu dodatno pogoršava situaciju, jer kako nam je rečeno iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, kantoni imaju različite liste lijekova i pravila.

Kada je riječ o suplementima i dodacima prehrani, koji su također važni u liječenju bolesnika za njegov potpuni oporavak, oni nisu financirani iz osiguranja, što znači da pacijenti te troškove, koji često nisu zanemarivi, snose sami.

– Liječnik mi je dijagnosticirao sindrom karpalnog tunela i propisao udlagu za ruku i tablete (ala 600 sod), dodatak prehrani koji, između ostalog, učinkovito djeluje kod periferne polineuropatije (smanjuje trnce u prstima, peckanje, grčeve). Otišla sam u apoteku koja pripada JU Apoteke Sarajevo i udlagu platila 40 KM, a navedene tablete 56,90 KM – ispričala nam je građanka koja se javila redakciji.

Ovo je samo jedan od primjera pacijenata, uključujući i one s kroničnim bolestima, koji su zdravstveno osigurani, a često plaćaju puni iznos propisanog lijeka.

Dakle, to što vam se zdravstveno osiguranje godinama mjesečno odbija od plaće ne igra nikakvu ulogu. Vi ćete platiti lijek i u većini slučajeva nemate pravo na povrat.

Pojašnjenje smo zatražili od Bilsene Šahman, pomoćnice ministra zdravstva KS za zdravstvenu zaštitu.

– U konkretnom slučaju ala 600 soda je dodatak prehrani koji sadrži alfa-lipoičnu kiselinu, te se kao takav ne nalazi na Esencijalnoj listi lijekova, odnosno mora se platiti. Također, postoji posebna lista za pomagala. Ukoliko pomagala nisu na listi, pacijent se za nadoknadu troškova obraća Zavodu zdravstvenog osiguranja KS, koji donosi konačnu odluku – kaže Šahman.

Što se tiče lijekova koji nisu na Esencijalnoj listi, prema riječima našeg sugovornika, preko Zavoda za zdravstveno osiguranje moguće je refundirati troškove u iznosu od 50 posto.

– U takvim slučajevima pacijent dostavlja nalaz i račun na šalter Zavoda zdravstvenog osiguranja KS s naznakom da traži naknadu troškova. Komisija za naknadu troškova će to razmotriti i donijeti konačnu odluku – dodaje Šahman.

Prema njezinim riječima, nema zemlje u svijetu gdje su svi lijekovi na listi, bez obzira na izdvajanja za zdravstveno osiguranje.

– Ne znam što očekuju naši pacijenti, da smo Švicarska, vjerujte mi, ni u toj zemlji to ne postoji – naglašava Šahman.

Podsjetila je i da postoji Federalna lista lijekova A i B na koju kantoni nemaju utjecaja.

– Preuzeli smo kompletnu federalnu listu A, koju nema niti jedan kanton. To je ogroman popis i imamo užasan porast potrošnje droga. Uzeli smo koliko smo mogli s B liste. Čak smo preuzeli i neke lijekove, koje treba platiti u određenom iznosu, sto posto na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje – objašnjava Šahman.

U Ministarstvu kažu da ne mogu utjecati na politiku propisivanja liječnika u javnim zdravstvenim ustanovama, ali da se liječnici trebaju pridržavati liste lijekova.

Ako lijek nije na listi, a osobi je neophodan, u takvim slučajevima pacijent snosi troškove.

– I na našem tržištu ima puno novih lijekova. Možda neki liječnici imaju dobra iskustva s lijekovima koji nisu na listi pa ih propisuju pacijentima. Ima naznaka da će se ponovo mijenjati Federalna lista lijekova, pa se nadamo da će se na njoj naći i neki novi lijekovi – kazao je Šahman.

Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo prof. dr.sc. Sebija Izetbegović i Faruk Selmanović podnijeli su inicijativu koja se, kako su istakli, tiče zdravlja, vremena i dostojanstva svakog građanina Kantona Sarajevo.

Prema Selamovićevim riječima, situacija u Kantonu Sarajevo je takva da se u 21. stoljeću građanin nakon vađenja krvi mora vratiti liječniku samo da bi dobio nalaz.

– Čeka se, ulazi u gužvu, izlaže se infekcijama, a doktor troši vrijeme na ispisivanje nalaza umjesto da ih liječi. S druge strane, privatni sektor je to pitanje riješio prije deset godina. Evropa je to sistemski riješila, samo kod nas pacijent još ide po nalaz kao potvrdu od neke davno zaboravljene birokracije – naglasio je Selmanović.

Izetbegović i Selmanović zatražili su od Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo i Ministarstva zdravstva KS da svakom pacijentu omoguće da izvještaj dobije putem aplikacije, portala ili e-maila.

– Nema dolazaka, nema čekanja, nema nepotrebnog opterećenja sustava. Ako o digitalizaciji možemo govoriti na konferencijama za novinare, onda je vrijeme da to konačno vidimo i u praksi – naglasio je Selmanović.

Nakon više od dvije godine čekanja, Zavod zdravstvenog osiguranja KS će u srijedu (01.04.) konačno promovirati kako pacijenti mogu dobiti rezultate uz potpunu sigurnost i zaštitu.

Rekao nam je da je prim. dr.sc. Enis Hasanović, ministar zdravstva KS, ističući da pacijenti do sada nisu morali ići po nalaze jer su bili u sistemu.

– Recimo, ako je doktor iz Doma zdravlja Ilidža poslao pacijenta na neke pretrage na Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) ili u Opću bolnicu “Primarna osnovna bolnica dr. Abdulah Nakaš”, čim se to završi, to je odmah u kartonu pacijenata i to može vidjeti obiteljski liječnik. Dakle, pacijent ne mora po nalaze ići na KCUS i nositi ih svom obiteljskom liječniku. Tako je sa svim nalazima, pa tako i nalazima krvi – navodi Hasanović.

Izuzetak su, dodaje ministar, pacijenti koji iz svojih razloga žele imati nalaze na papiru kako bi ih nekome pokazali ili dobili drugo mišljenje.

– Nažalost, na ovo smo dugo čekali, više od dvije godine, ali i to je riješeno prije 15 dana. Za sutra smo zakazali prezentaciju u Zavodu za zdravstveno osiguranje. Nezadovoljan sam što ovo drugo traje duže, ali ima i opravdanja, jer dugo čekamo na odgovor Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine. Sada mi iz zavoda kažu da su pokrenuli postupke protiv nekih kantona koji su to uveli. Znate da je i Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) u nekoj proceduri jer ne smije uzeti matični broj zdravstvenog osiguranja. To je dosta komplicirana priča s aspekta zaštite osobnih podataka i prava. Postavio sam i pitanje – kako mogu privatnici, odgovorili su mi da, ako ne moraju privatnici, mi moramo poštovati zakon. Kazne za kršenje zakona su ogromne, pa su ih neki privatnici navodno već platili ili će ih platiti jer su u postupku – kaže Hasanović.

Iako je Ministarstvo još početkom 2024. pacijentima obećalo da će im nalaze slati putem maila i Vibera, Hasanović sada kaže da to ipak neće biti moguće.

– Nakon sutrašnje promocije pacijenti će sa svojim liječnikom obiteljske medicine potpisati suglasnost da žele dobiti nalaz, nakon čega će dobiti link za prijavu, a naša je obveza te podatke u potpunosti zaštititi. Naglašavam da nalaze neće moći dobiti putem poruka, jer podaci mogu biti zloupotrijebljeni, a naš prioritet je sigurnost i zaštita podataka o pacijentima – kazao je Hasanović.