Broj zaposlenih u Federaciji BiH na kraju 2025. godine pao je na 545.409, što je oko 6.000 manje nego godinu prije, te gotovo izbrisao rast ostvaren tijekom 2024. godine.

Iako su javni prihodi porasli za više od 821 milijun KM, tržište rada je istovremeno “skliznulo” unazad.

Neto prirast zaposlenosti u dvogodišnjem razdoblju smanjen je na simboličnih 1.064 radnika, što je premalo za stabilan mirovinski i zdravstveni sustav.

Vlada FBiH govori o parcijalnim razdobljima rasta, ali agregatni podaci pokazuju trend stagnacije i pada.

Sve se više čini da se proračunski suficiti pune većim opterećenjem, a ne realnom ekspanzijom gospodarstva, iako Vlada FBiH uporno tvrdi da se broj zaposlenih povećava.

Prema službenoj evidenciji Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, na dan 31.12.2025. U Federaciji BiH zaposleno je 545.409 osoba prema mjestu prebivališta zaposlenika.

Ovi podaci pokazuju da je u odnosu na kraj 2024. godine došlo do smanjenja broja zaposlenih.

Dana 31.12.2024. U 2015. godini broj zaposlenih iznosio je 551.452, što znači da je tijekom 2025. godine Federacija BiH ostala bez 6.043 radnika u formalnom radnom odnosu.

Promatra li se širi vremenski okvir, vidi se da je kraj 2024. bio najpovoljniji u posljednje tri godine. Tada su evidentirana 551.452 zaposlena, što je u odnosu na kraj 2023. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 544.345, predstavljalo povećanje od 7.107 radnih mjesta.

Taj rast je u potpunosti izgubljen tijekom 2025. godine, a broj zaposlenih gotovo se vratio na razinu s kraja 2023. godine, koja se smatra posljednjom pandemičnom godinom u BiH.

Usporedni podaci pokazuju da je na kraju 2023. bilo 544.345 zaposlenih, na kraju 2024. 551.452, dok je na kraju 2025. taj broj pao na 545.409. To znači da je u dvije godine, gledano od kraja 2023. do kraja 2025. godine, Federacija BiH ostvarila neto rast od samo 1.064 zaposlenih, unatoč snažnom rastu u 2024. i padu tijekom 2025. godine.

Ovakvo kretanje broja zaposlenih ukazuje da je tržište rada u Federaciji Bosne i Hercegovine još uvijek nestabilno i osjetljivo na ekonomske promjene.

Nakon pozitivnog trenda u 2024. godini, kada je zabilježen značajan porast broja zaposlenih, 2025. godina donijela je preokret i smanjenje formalne zaposlenosti.

Miralem Galijašević (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH i član Povjerenstva za ekonomsku politiku i financije Zastupničkog doma FBiH, ističe za Faktor da čitavu godinu grupa zastupnika u Parlamentu FBiH upozorava da pada broj zaposlenih.

– Nažalost, jedan od glavnih razloga je povećanje minimalne plaće sa 619 KM na 1.000 KM. Poslodavci su “tiho” otpuštali radnike, jer se nisu mogli nositi s troškovima, na koje smo cijelo vrijeme upozoravali – tvrdi Galijašević.

Ističe da je pročitao da su javni prihodi izuzetno visoki (porezni obveznici Federacije BiH u razdoblju siječanj – prosinac 2025. godine uplatili su rekordnih 8.771.286.144 KM javnih prihoda, što u odnosu na siječanj – prosinac 2024. godine iznosi 821.652.900 KM ili 10,34 posto više), ali da to ne znači ništa ako će ti prihodi biti iskorišteni za “krpanje rupa” u proračunu.

Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu FBiH, kaže za Faktor da današnji podaci Porezne uprave Federacije BiH nedvosmisleno potvrđuju ono na što je on osobno upozoravao i prije donošenja kontroverznih ekonomskih mjera Vlade Federacije BiH.

– Podsjećam javnost da sam tražio sazivanje posebne sjednice Parlamenta Federacije BiH, upravo kako bi se raspravljalo o posljedicama vladinih politika na tržište rada. Ja sam na toj sjednici jasno rekao da će, ukoliko se mjere donesu bez realne analize i rasterećenja privrede, doći do smanjenja broja zaposlenih – ističe Čelik.

Tvrdi da je Vlada Federacije BiH tada uvjeravala da se to neće dogoditi, te tvrdila da će se broj zaposlenih povećavati, a ne smanjivati.

– Tada sam otišao korak dalje i javno ponudio svoju političku odgovornost, rekavši da sam spreman podnijeti ostavku, ako se pokaže da je u bilo kojem mjesecu 2025. godine zabilježen veći broj zaposlenih nego u prosincu 2024. Danas imamo službene podatke – u Federaciji BiH evidentirano je 545.409 zaposlenih, što je oko 6.000 zaposlenih manje nego 2024. godine.

Dakle, ne samo da nije došlo do rasta zaposlenosti, nego smo suočeni s njenim padom. To potvrđuje da upozorenja nisu bila politička retorika, već ozbiljna ekonomska analiza – pojašnjava Čelik.

Posebno je, kaže, važno naglasiti da se to događa unatoč rastu javnih prihoda.

– Rast prihoda, ako je rezultat većih nameta i opterećenja, a ne rasta realnog gospodarstva, ne znači uspjeh, nego kratkoročno fiskalno punjenje proračuna nauštrb radnih mjesta.

Od Vlade Federacije BiH očekujem da prestane uskraćivati ​​stvarne podatke, preuzme odgovornost za posljedice svoje politike i hitno pokrene korekcije fiskalnih mjera kako bi se zaustavio daljnji pad zaposlenosti – kaže Čelik.

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže za Faktor da se statistika uvijek može lako zloupotrijebiti, pa tako Vlada može pronaći neki raniji period kada je broj zaposlenih bio manji od današnjeg i onda taj podatak isplanirati kao relevantan, a da zapravo ne laže.

– Ali u biti je to zaobilaženje i karikiranje neugodne istine, što pokazuju podaci Porezne uprave. Dodatni problem je što čak i da se broj zaposlenih doista povećao (a nije) ili barem da se nije smanjio (a jest), to ne bi bila nikakva pozitivna vijest jer je to još uvijek premalo za naše gospodarstvo i jer se broj zaposlenih svake godine morao znatno povećavati da bi se bilo koja vlast mogla pohvaliti stvarnim poboljšanjem stanja.

Tvrdi da je, kako za ukupnu gospodarsku aktivnost, tako i za financiranje mirovinskog sustava i zdravstva, gdje su ključni doprinosi zaposlenih, nužno značajno povećanje zaposlenosti i to je morao biti prioritet sadašnje Vlade, ali i svih budućih.

– Nažalost, čini se da je primarni PR i “kreativno” tumačenje statistike umjesto stvarnih poboljšanja zaposlenosti, kojih nema, ili barem sprječavanja pada zaposlenosti, kojeg opet nema – zaključuje Gavran.