Najmanje šest Palestinaca je ubijeno, a deset drugih, uključujući djecu, ranjeno je u subotu kada je izraelska bespilotna letjelica udarila u šator u kojem su bili raseljeni civili u Gazi, prema medicinskim izvorima, javlja Anadolija.

Napad je bio usmjeren na šator u četvrti Al-Rimal zapadno od Gaze, uništivši ga i oštetivši obližnja skloništa, rekli su svjedoci za Anadoliju.

Medicinski izvori rekli su da je u napadu šest osoba ubijeno, a deset ranjeno.

Izraelska vojska nije odmah komentirala incident.

Napad je uslijedio usred kontinuiranog izraelskog kršenja sporazuma o prekidu vatre koji je stupio na snagu 10. listopada, prema palestinskim vlastima.

Otkako je prekid vatre stupio na snagu, najmanje 951 Palestinac je ubijen, a 2.984 ranjeno u gotovo svakodnevnim izraelskim napadima, prema palestinskim podacima.

Tržnica u gradu Gazi, uoči Kurban-bajrama, svjedoči o dubokoj krizi.

Ulični prodavači nude odjeću i slatkiše, ali ovogodišnji kurbani se održavaju potpuno skromno.

– Nema mesa, nema teladi, nema krava. Ništa ne stiže – rekao je mještanin Yazeed Kloub za njemačku televiziju ARD, dodajući da robu otežavaju stroge kontrole i maltretiranja zbog izraelske okupacije.

Otkako je počeo rat, u Gazi gotovo da i nema stoke.

Cijene onoga što ostane su nevjerojatne – kilogram mesa prodaje se za 120 dolara.

Trgovac stokom Hossam pokušava prodati preostale ovce i koze, ali kupaca nema. Životinje su postale preskupe.

Ali ono što Hossam otkriva o temeljnim cijenama otkriva dublji problem.

– Prilikom uvoza robe u Pojas Gaze mora se platiti takozvani “koordinator” za “koordinaciju”, tvrdi Hossam i objašnjava da taj namet prijevoznika ili vlasnika kamiona može stajati i do 400.000 dolara po pošiljci.

Iako se taj iznos ne može neovisno potvrditi, trgovci ističu da ne znaju točno tko zapravo stoji iza ove “koordinacije”, piše Deutsche Welle.

Stručnjaci su za ARD opisali složenu mrežu trgovaca, posrednika i samog Hamasa.

Harel Chorev, istraživač palestinske povijesti na Sveučilištu u Tel Avivu, nije iznenađen ovom situacijom.

– Hamas je uvijek imao vrlo strog i rigidan porezni sustav – objašnjava Chorev.

U taj sustav integrirane su moćne trgovačke obitelji koje kontroliraju trgovinu.

– Riječ je o nametu od blizu 30 posto na sve što se uvozi – dodaje stručnjak.

No čini se da Hamas nije jedini koji profitira na očaju Palestinaca.

Izraelski mediji izvijestili su o krijumčarskim mrežama povezanim s izraelskom vojskom i policijom.

Iako izraelske vlasti kontroliraju sve što ulazi u Gazu, nadležna vojna institucija COGAT nije komentirala navode.

– Ne bih govorio o izravnim vezama s vlastima, ali imamo razne dokaze o korupciji i mreži krijumčara, vojnika i drugih dužnosnika koji su profitirali iz ove situacije – ističe povjesničar Chorev.

Problemi s uvozom osjećaju se i u trgovinama odjećom.

Nabhan Hamada, vlasnik obiteljske trgovine u Gazi, potvrđuje priče o ogromnim naknadama.

– Za “koordinaciju” košta blizu 5000 dolara po paleti – navodi dok prodaje odjeću koja sada stiže sa Zapadne obale.

Unatoč siromaštvu, posao mu dobro ide.

Neki stanovnici primaju doznake iz inozemstva, dok drugi primaju novac izravno od Hamasa.

Prema procjenama, radi se o desecima tisuća ljudi.

Chorev objašnjava kako Hamas tako regrutira nove borce, plaćajući ih blizu 25 dolara dnevno, što je u današnjoj Gazi pravo bogatstvo.

Oni koji mogu kupovati na lokalnim tržnicama danas su u uvjerljivoj manjini.

Većina ljudi u Gazi nema novca za najosnovnije namirnice i potpuno su ovisni isključivo o humanitarnoj pomoći koja stiže kap po kap.

Sjedinjene Američke Države (SAD) uklonile su Francescu Albanese, specijalnu izvjestiteljicu Ujedinjenih naroda za Palestinu, sa svog popisa posebno označenih državljana, prema informacijama objavljenim na web stranici američkog Ministarstva financija.

Ovaj potez uslijedio je nakon što je savezni sudac prošlog tjedna blokirao sankcije koje je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela protiv Albanese, presudivši da krše njezina prava iz Prvog amandmana.

Sudac je rekao da je Trumpova administracija prekršila njezino pravo na slobodu govora kada je uvela mjere nakon njezine kritike Izraela, američkog saveznika, i rata u Gazi.

Albanese, talijanska državljanka koja živi u Tunisu, sankcionirana je nakon što je pozvala Međunarodni kazneni sud (ICC) u Haagu da procesuira izraelske dužnosnike za njihova ubojstva u Gazi.

Albanci su događaje u Gazi nazvali pravim imenom – genocidom, a Izrael državom aparthejda zbog odnosa prema Palestincima.

Zakon o smrtnoj kazni za Palestince na Zapadnoj obali stupio je na snagu u nedjelju navečer, nakon što je zapovjednik Središnjeg zapovjedništva IDF-a general bojnik Avi Bluth potpisao vojnu naredbu potrebnu za provedbu te mjere na teritoriju.

Naredba zahtijeva od vojnog suda da izrekne samo smrtnu kaznu kao jedinu dostupnu kaznu, osim ako sud ne utvrdi posebne okolnosti koje dopuštaju doživotni zatvor, rekao je. The Times of Israel.

Nakon što je zakon usvojen krajem ožujka, ministar obrane Israel Katz zatražio je od Blutha da odobri vojnu naredbu, što je on u nedjelju i učinio.

Ekstremno desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir otvorio je bocu šampanjca nakon što je izraelski Knesset krajem ožujka usvojio zakon kojim bi se vojnim sudovima naložilo da izreknu smrtnu kaznu Palestincima osuđenim za ubojstvo Izraelaca u činovima “terora”. Ono što ovaj zakon čini radikalnim odstupanjem od univerzalnih pravnih načela je njegova selektivnost jer ista kazna neće biti izrečena Izraelcima osuđenim za ubojstvo Palestinaca.

Zakon su podržala 62 zastupnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, dok je 48 glasovalo protiv.

Izrael je usvojio novi zakon koji uvodi smrtnu kaznu i omogućuje javna suđenja onima koji su bili uključeni u napad koji je predvodio Hamas u listopadu 2023. i masovno uzimanje talaca.

Zakon, koji su neobično zajednički predložili i vladajući i oporbeni političari, usvojen je u izraelskom parlamentu Knesset s 93 glasa za i niti jednim protiv.

Preostalih 27 zastupnika bilo je odsutno ili suzdržano od glasovanja, navodi se BBC.

– Neka svi vide kako žrtve i njihove obitelji gledaju u oči ovim ubojicama, silovateljima i otmičarima – rekla je Julija Malinovsky, jedna od zagovornica zakona, na konferenciji za novinare prije glasovanja.

– Neka svi vide da je Država Izrael suverena država koja zna pozvati na odgovornost one koji su joj nanijeli zlo.

Došli smo do cilja koji je zapravo tek početak: početak povijesnih iskušenja koje će vidjeti cijeli svijet – dodao je oporbenik.

Događaji od 7. listopada 2023. bili su najsmrtonosniji dan u povijesti Izraela.

Borci predvođeni Hamasom ubili su više od 1200 ljudi na jugu zemlje, većinom civila. Još 251 osoba je oteta i odvedena u Pojas Gaze, uključujući muškarce, žene, djecu i strane državljane.

Ti su događaji potaknuli dosad najsmrtonosniji rat u Gazi u kojem je, prema podacima Ministarstva zdravstva, poginulo 72.740 ljudi, uglavnom djece, žena i starijih osoba.

Izraelski političari koji podržavaju zakon ističu da će on omogućiti suđenja od povijesne važnosti, uspoređujući ih sa suđenjem nacističkom ratnom zločincu Adolfu Eichmannu.

Obješen je 1962. i jedina je osoba koju je izraelski civilni sud osudio na smrt.

Iako je Knesset u ožujku donio Zakon o smrtnoj kazni za teroriste, usmjeren na Palestince osuđene za terorizam, on se ne primjenjuje retroaktivno, zbog čega je potreban poseban zakon za slučajeve povezane s napadom 7. listopada.

Novi zakon uspostavlja poseban pravni okvir za procesuiranje optuženih za izravno sudjelovanje u napadima, uključujući pripadnike Hamasove specijalne jedinice Nukhba koji su zarobljeni u Izraelu.

Očekuje se da će se suočiti s optužbama u rasponu od terorizma i ubojstva do seksualnog nasilja i genocida, za koje je predviđena smrtna kazna.

Njima će suditi posebni vojni sud u Jeruzalemu, prema pravilima koja se razlikuju od redovnog kaznenog postupka. Ključni dijelovi rasprave, uključujući uvodne riječi, presudu i kaznu, trebali bi se snimati i emitirati na zasebnoj web stranici.

Izraelske organizacije za ljudska prava protivile su se novom zakonu, ne samo zbog protivljenja smrtnoj kazni, već i zbog upozorenja na “namještena suđenja” koja bi se mogla temeljiti na priznanjima iznuđenim mučenjem.

Pristaše prijedloga zakona tvrde da će sud prilagoditi neka pravila o dokazima i postupku kako bi se nosio s golemim pravnim procesom, ali da to neće značajno utjecati na poštenje suđenja.

S druge strane, udruge za ljudska prava to osporavaju ističući da su postojeće procedure osmišljene tako da štite prava optuženika i očekuju da će se neka ročišta održati bez prisutnosti optuženika.

– Članovi vladajuće koalicije jasno su dali do znanja da kao rezultat ovog suda koji su osnovali očekuju masovna pogubljenja – rekao je Sari Bashi, izvršni direktor Javnog odbora protiv mučenja u Izraelu.

– Znamo da su Palestinci pritvoreni zbog sumnje da su sudjelovali u zločinima 7. listopada bili sustavno mučeni. Bojim se da će biti osuđeni, pa čak i likvidirani, na temelju priznanja iznuđenih mučenjem – rekla je i dodala:

– Odgovorni za napade na civile na jugu Izraela moraju odgovarati, ali ne na ovakav način. Oni zaslužuju pošteno suđenje, a smrtna kazna nikada ne bi trebala biti opcija.

Izraelska vlada odbacuje optužbe o sustavnom mučenju i tvrdi da se pridržava međunarodnog prava.

U raspravi saborskog odbora o novom zakonu sudjelovale su i žrtve napada te obitelji ubijenih.

Carmit Palty Katzir rekla je da se uključila u zaštitu prava onih koji su najviše pogođeni.

Njezin brat Elad Katzir otet je iz njihove kuće u kibucu Nir Oz i ubijen u zatočeništvu.

Njen otac Rami je ubijen, a majka Hana je oteta i kasnije puštena.

– Važno je razumjeti da na mnogo načina ovaj događaj još nije gotov – rekao je Palty Katzir za Izraelski vojni radio.

– Mnoge obitelji još uvijek imaju potpuno otvorena pitanja o ubojstvima. Velik dio informacija jednostavno ne dolazi do nas – rekla je.

Palty Katzir se nada da će suđenja dati odgovore, ali traži da se osjetljivi detalji otkriju žrtvama prije nego što postanu javni. Mnoge ožalošćene izraelske obitelji ističu da se novi zakon bavi samo jednim aspektom pravde.

– Ne može biti da smo fokusirani na teroriste iz Nukhbe, a ne na to kako se dogodila ova strašna tragedija i tko će preuzeti odgovornost – rekla je.

Izraelska zatvorska služba trenutno drži 1.283 osobe kao takozvane ilegalne borce bez optužbe, od kojih je velika većina iz Gaze.

Također se vjeruje da mali broj stanovnika Gaze drži izraelska vojska, dok je 300 do 400 stanovnika Gaze pritvoreno kao optuženici osumnjičeni za umiješanost u napade 7. listopada.

Ministar pravosuđa Yariv Levin rekao je da je istražni tim “pregledao tisuće sati video zapisa i golemu količinu dokaza” te da će audio i video dokumentacija biti pohranjena u Državnom arhivu.

U međuvremenu, mnogi stanovnici Gaze još uvijek traže informacije o rođacima za koje se vjeruje da su prešli u Izrael tijekom napada ili su kasnije uhićeni.

Nekoliko desetaka ljudi prosvjedovalo je jučer protiv novog zakona ispred sjedišta Međunarodnog odbora Crvenog križa u Gazi.

– Ovaj zakon je okrutan, pokušava nam oduzeti nadu od koje živimo – rekao je za BBC Hisham al-Wahad, brat nestale novinarke Haitham al-Wahad.

– Mi, kao obitelji zarobljenih i nestalih, pozivamo države i javnost, međunarodnu, arapsku i islamsku, da poduzmu mjere da se takav zakon zaustavi – rekao je.

Obitelj al-Wahad kaže da je snimatelj Haitham posljednji put viđen kako pokriva događaje u blizini prijelaza Erez.

Izrael je u srijedu (29. travnja) oslobodio još pet palestinskih zatvorenika prema odredbama sporazuma o prekidu vatre u Gazi koji je stupio na snagu 10. listopada prošle godine.

Oslobođeni Palestinci odvedeni su u bolnicu mučenika Al-Aqsa u Deir al-Balahu, koja se nalazi u središnjem dijelu Pojasa Gaze, na medicinske preglede.

Snimljene su emotivne scene dok su se oslobođeni Palestinci ponovno spajali sa svojim obiteljima.

Palestinski izvori tvrde da se više od 9.600 Palestinaca, uključujući 86 žena i gotovo 350 djece, nalazi u izraelskim zatvorima od sredine travnja.

Izraelu zbog novog zakona koji propisuje smrtnu kaznu za Palestince prijeti suspenzija statusa promatrača u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

Predsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE), austrijska socijaldemokratkinja Petra Bayr izjavila je da je ukidanje smrtne kazne “stvarno uvjet” za status promatrača u paneuropskom tijelu za ljudska prava.

– Status promatrača izraelskog parlamenta mogao bi biti suspendiran dok se ne donese odluka protiv zakona ili dok ne postane jasno da on neće stupiti na snagu. Postoje crvene linije – rekao je Bayr nakon što je izraelski parlament usvojio zakon koji propisuje smrtnu kaznu za Palestince koje su osudili vojni sudovi na okupiranim područjima.

Židovi su de facto zaštićeni od smrtne kazne.

Izrael je ukinuo smrtnu kaznu za većinu zločina 1954. godine i dugo je imao de facto moratorij na njezinu primjenu. Posljednja osoba pogubljena u Izraelu bio je nacistički ratni zločinac Adolf Eichmann 1962. godine.

Izraelski vojnici i doseljenici koriste rodno uvjetovano nasilje, uključujući seksualni napad i uznemiravanje, kako bi prisilili Palestince da napuste svoje domove na okupiranoj Zapadnoj obali, upozoravaju stručnjaci za ljudska prava i pravni stručnjaci.

Takvi napadi, kažu, dovode do toga da djevojčice napuštaju školu i rano se udaju, piše The Guardian.

Palestinske žene, muškarci i djeca prijavili su napade, prisilno svlačenje, invazivne i bolne pretrage tjelesnih šupljina, izlaganje genitalija od strane Izraelaca, čak i maloljetnicima, te prijetnje seksualnim nasiljem.

Istraživači Konzorcija za očuvanje Zapadne obale zabilježili su 16 slučajeva seksualnog nasilja povezanog sa sukobom u posljednje tri godine, ali kažu da je stvarni broj vjerojatno veći zbog srama i stigme s kojima se žrtve suočavaju.

U izvješću skupine međunarodnih humanitarnih organizacija stoji:

– Seksualno nasilje se koristi kao sredstvo pritiska na zajednice, utječe na njihove odluke hoće li ostati ili napustiti svoje domove i zemlju te mijenja njihov svakodnevni život.

Studija pod nazivom “Seksualno nasilje i prisilno raseljavanje na Zapadnoj obali” detaljno opisuje sve veće slučajeve seksualnog napada i ponižavanja Palestinaca u njihovim zajednicama i domovima od 2023. godine.

Ostali oblici prijavljenog nasilja uključuju mokrenje po Palestincima, snimanje i distribuciju ponižavajućih fotografija vezanih i golih osoba, uhođenje žena koje koriste poljske toalete i prijetnje silovanjem.

Studije slučaja su anonimizirane zbog stigme vezane uz seksualno nasilje.

Seksualni napadi ubrzali su raseljavanje Palestinaca, kaže se u izvješću.

Više od dvije trećine anketiranih kućanstava navelo je porast nasilja nad ženama i djecom, uključujući seksualno uznemiravanje djevojčica, kao prekretnicu u svojoj odluci da odu.

– Sudionici su seksualno uznemiravanje opisali kao trenutak kada je kronični strah postao nepodnošljiv. Pričali su kako su gledali ponižavanje žena i djevojaka i strahovali što bi se moglo sljedeće dogoditi, navodi se u izvješću.

Izraelski vojnici koji su bili prisutni tijekom zlostavljanja opetovano nisu učinili ništa da ga zaustave ili kazneno gone odgovorne.

Jednu su ženu dvije vojnikinje podvrgnule bolnom internom pregledu nakon što su provalile u njezin dom s doseljenicima.

Zatim su joj naredili da se skine radi tjelesne pretrage.

– Opisala je kako su joj naredili da raširi noge na bolan način te spominjala pogrdne komentare i dodirivanje po intimnim dijelovima tijela – stoji u izvješću.

I muškarci i dječaci bili su mete seksualnih napada i uznemiravanja. Prošlog su mjeseca izraelski doseljenici skinuli 29-godišnjeg Qusaija Abu al-Kebasha iz zajednice Khirbet Humsa u sjevernoj dolini Jordana, zavili mu genitalije i pretukli ga pred članovima njegove zajednice i međunarodnim aktivistima, rekli su svjedoci.

U listopadu 2023. doseljenici i vojnici skinuli su, vezali i pretukli Palestince iz sela Wadi as-Seeq.

Prema navodima, oni su mokrili po njima, jednu od njih pokušali silovati drškom metle i slikali ih gole, a potom te fotografije javno distribuirali.

Seksualno nasilje i uznemiravanje imalo je teške posljedice čak iu neraseljenim zajednicama, a posebno su pogođene žene i djevojčice.

Kako bi smanjili mogućnost kontakta s Izraelcima koji bi ih mogli napasti ili maltretirati, djevojčice su napuštale školovanje, a žene su prestajale raditi.

To je također dovelo do porasta ranih brakova, jer su roditelji u očajničkom pokušaju da zaštite svoje kćeri tražili načine da ih udalje od prijetnji.

Najmanje šest obitelji intervjuiranih za izvješće dogovorilo je brakove za djevojke između 15 i 17 godina.

Centar za pravnu pomoć i savjetovanje žena (WCLAC) u Ramallahu također je dokumentirao korištenje seksualnog nasilja i uznemiravanja palestinskih žena i djevojaka s ciljem fragmentacije i raseljavanja zajednica.

WCLAC kaže da su žene na okupiranoj Zapadnoj obali prijavile seksualne napade, uključujući prisilnu penetraciju tijekom pretresa i zlostavljanja, poput slučajeva u kojima su se izraelski vojnici izlagali djevojkama na kontrolnim točkama.

Ponižavanje je uključivalo ismijavanje djevojaka s menstruacijom.

Milena Ansari, voditeljica odjela za okupirani palestinski teritorij pri Liječnicima za ljudska prava – Izrael, rekla je da se porast seksualnog nasilja i uznemiravanja na Zapadnoj obali događa unutar šire kulture nekažnjivosti za napade na Palestince.

Nedavna odluka o odbacivanju optužbi protiv vojnika za snimljeno silovanje zatvorenice u centru Sde Teiman poslala je posebno jasnu poruku, kaže on.

– Izraelske vlasti zapravo daju zeleno svjetlo za korištenje seksualnog nasilja kada odluče ne procesuirati najistaknutiji i iznimno dobro dokumentirani slučaj. Postoji kultura prihvaćanja seksualnog napada na Palestince. Kneset je raspravljao o tome je li u redu silovati Palestinku. Čak ni premijer nije rekao da je Izrael protiv silovanja zatvorenica – rekao je Ansari.

Izraelski neuspjeh u procesuiranju doseljenika koji napadaju Palestince na Zapadnoj obali naveo je bivšeg izraelskog premijera Ehuda Olmerta da u intervjuu za Guardian pozove Međunarodni kazneni sud da intervenira kako bi spasio Palestince od “židovskih terorista”.

Izvješće se temelji na 83 intervjua s palestinskim zajednicama diljem okupirane Zapadne obale.

Sudionici su uključivali ranjive osobe, one koji su već bili prisiljeni napustiti svoje domove, žene, mlade aktiviste i vođe zajednice.

Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za okupirane palestinske teritorije Francesca Albanese izjavila je da se genocid u Palestini odvija uz suučesništvo međunarodne zajednice i odobrenje vlada širom svijeta, javlja Anadolija.

Govoreći na tribini u Beogradu, Albanese je ocijenila da su Palestinci desetljećima bili izloženi dehumanizaciji, što je nazvala ključnim uzrokom zločina protiv čovječnosti, te dodala da se takav narativ nastavlja kroz djelovanje međunarodne zajednice.

Navela je da je od početka rata u Pojasu Gaze u listopadu 2023. godine ubijeno blizu 75.000 ljudi i upozorila na nastavak nasilja.

Kritizirala je zemlje koje nastavljaju trgovati oružjem, rekavši da će se suočiti s pravdom.

– Postoje vlade koje kupuju i prodaju oružje i kažu da će to i nastaviti činiti. Kažem im: Suočit ćete se s pravdom, rekao je Albanese.

Albanese je akcije Izraela opisao kao kolonijalne i oblik aparthejda prema Palestincima, ističući da im je uskraćeno pravo na samoodređenje.

Dodala je da Međunarodni sud pravde smatra izraelsku okupaciju nezakonitom te da je izvoz oružja u takvim okolnostima kršenje međunarodnog prava.

Prema njezinim riječima, izostanak reakcije međunarodne zajednice posljedica je političkih i gospodarskih interesa država kojima, tvrdi, pogoduje trenutna situacija.

Istaknula je i odgovornost građana da preispitaju odluke vlasti, istaknuvši da treba imati jedinstven stav protiv ubijanja civila, a posebno djece.

Albanese je kazala kako ne zagovara uništenje Izraela, već poštivanje međunarodnog prava, a kao primjere principijelnog djelovanja navela je pojedine europske zemlje.

Tijekom boravka u Srbiji govorila je i o regionalnim temama, uključujući trgovinu oružjem i društvena događanja, te istaknula potencijal građanskog aktivizma za promjene.

Dobrotvorna organizacija dijeli obroke raseljenim Palestincima tijekom Ramazana, muslimanskog svetog mjeseca, dok nestašice hrane i dalje traju zbog izraelskih napada i stalnih ograničenja za pomoć koja ulazi u Beit Lahiu u Gazi.

Veliki je broj djece u redu za hranu.

Palestinske obitelji koje su ostale bez domova i raseljene zbog izraelskog genocida u Gazi pokušavaju preživjeti u šatorima dok se humanitarna kriza pogoršava unatoč prekidu vatre.

Lokalni izvori kažu da je otprilike 90 posto domova diljem opkoljene enklave sravnjeno s zemljom, prisiljavajući većinu stanovništva da živi u improviziranim skloništima u užasnim uvjetima.

Budući da je više od polovice Gaze pod izraelskom okupacijom, Palestinci su postavili šatore gdje god mogu naći slobodnog prostora – na otvorenim površinama, u zgradama zatrpanim ruševinama, pa čak i na grobljima.

Od stupanja na snagu primirja u Gazi, u izraelskim napadima ubijen je 641 Palestinac, a ranjeno 1.711.

Sporazum o prekidu vatre uslijedio je nakon dvogodišnjeg izraelskog genocida koji je započeo 8. listopada 2023., u kojem je više od 72.000 Palestinaca ubijeno, a gotovo 172.000 ranjeno.