U središnjem dijelu pojasa Gaze održan je marš u organizaciji pokreta Fatah protiv odluke izraelskog parlamenta kojom se predlaže smrtna kazna za palestinske zatvorenike.

Demonstracije, na kojima su sudjelovali palestinski zatvorenici i njihovi rođaci, održane su u subotu, 4. travnja.

Demonstranti su nosili palestinske zastave i transparente, izražavajući solidarnost sa zatočenicima.

Glasnogovornik Fataha Munther al-Hayek rekao je da je predloženi zakon neprihvatljiv, opisujući zatvorenike kao pojedince uključene u “borbu za slobodu” i navodeći da se njihova volja ne može slomiti.

Al-Hayek je također kritizirao ono što je opisao kao međunarodnu šutnju, pozivajući na provođenje međunarodnog prava i odgovornost izraelskih dužnosnika.

Bivši zatvorenik Rashad Khalis, koji je sudjelovao na skupu, rekao je da Palestinci stoje uz zatvorenike, dodajući da je svrha skupa bila pokazati zatvorenicima da nisu sami.

Prosvjednici su pozvali međunarodnu zajednicu da poduzme mjere kako bi se zaustavila praksa usmjerena protiv palestinskih zatvorenika.

Izraelski parlament, Kneset, u ponedjeljak navečer usvojio je zakon koji dopušta pogubljenje palestinskih zatvorenika, što je izazvalo bijes organizacija za ljudska prava.

Kontroverzni prijedlog zakona, koji je predložila krajnje desna stranka Židovska snaga koju vodi ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, prošao je drugo i treće čitanje sa 62 glasa za i 48 protiv.

Prema pisanju izraelskih medija, premijer Benjamin Netanyahu glasao je za ovaj zakon.

Prvo čitanje prijedloga zakona održano je u studenom.

Zakon dopušta izraelskim sudovima da izreknu smrtnu kaznu osobama osuđenima za izvođenje smrtonosnih napada. Njeni zagovornici tvrde da je cilj mjere odvraćanje i borba protiv, kako kažu, “terorizma”.

Međutim, kritičari upozoravaju da bi se u praksi zakon primjenjivao gotovo isključivo na palestinske zatvorenike, što izaziva zabrinutost zbog diskriminatorne primjene.

Prije donošenja zakona oporbeni zastupnici i organizacije za ljudska prava upozoravali su da se njime uvodi pravni okvir koji bi mogao institucionalizirati nejednako postupanje.

Zastupnik Knesseta Ofer Cassif iz stranke Demokratska fronta za mir i jednakost nazvao je prijedlog “zakonom za genocid”, tvrdeći da je on posebno usmjeren na Palestince.

– Smrtna kazna, osim što predstavlja državno sankcionirano ubijanje, kvari društvo i produbljuje ekstremizam – rekao je tijekom saborske rasprave.

Zakonodavac Sameer Bin Said iz Alijanse Hadash-Ta’al također se usprotivio zakonu, upozoravajući da je smrtna kazna nepovratna i da nosi rizik od neostvarenja pravde.

Dodao je kako zakon izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog svoje diskriminirajuće prirode i ne nudi pravo rješenje, ali može dodatno zakomplicirati postojeću situaciju.

Prema njegovim riječima, arapski predstavnici i opozicija planiraju se obratiti Vrhovnom sudu Izraela kako bi osporili zakon, s ciljem zaštite osnovnih vrijednosti i ljudskih prava.

Rasprava dolazi u vrijeme pojačanih napetosti i pozornosti javnosti na tretman palestinskih zatvorenika u Izraelu.

Prema palestinskim podacima, više od 9300 Palestinaca trenutno se nalazi u izraelskim zatvorima, uključujući žene i maloljetnike, dok su organizacije za ljudska prava izvijestile o brojnim smrtnim slučajevima u pritvoru zbog mučenja, izgladnjivanja i uskraćivanja medicinske skrbi.

Izraelski parlament, Knesset, u ponedjeljak je usvojio kontroverzni prijedlog zakona koji dopušta uvođenje smrtne kazne za palestinske zatvorenike.

Prema novinama Yedioth Ahronoth, zakon je usvojen u drugom i trećem čitanju sa 62 glasa za, 48 protiv i jednim suzdržanim.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu glasao je za usvajanje ovog zakona.

Izraelski krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir gazio je po glavama zatvorenika u zatvoru Ofer na okupiranoj Zapadnoj obali, objavila je palestinska organizacija za ljudska prava.

Snimke objavljene na društvenim mrežama pokazuju kako izraelske snage upadaju u dio zatvora Ofer, u blizini Ramallaha, i koriste silu nad zatvorenicima, uz prisustvo Ben-Gvira i izraelskih medija.

Udruga palestinskih zatvorenika rekla je u priopćenju da je racija izvršena u “odjeljku 26” tijekom večernjeg prebrojavanja, također poznatog kao sigurnosna inspekcija. Akcija je trajala oko 15 minuta, a korišteni su policijski psi i šok bombe, uz široku medijsku prisutnost.

Prema organizaciji, Ben-Gvir je ostao u tom odjelu gotovo sat vremena i održao govor koji je, kako tvrde, sadržavao provokativan i ponižavajući jezik usmjeren prema palestinskim zatvorenicima.

Grupa ističe da je Ben-Gvir inzistirao na objavljivanju videa koji dokumentiraju represiju nad zatočenicima, zajedno s promotivnim porukama vezanim uz prijedlog zakona o pogubljenju palestinskih zatvorenika.

U studenom 2025. izraelski parlament, Knesset, usvojio je prvo čitanje prijedloga zakona koji je podnio Ben-Gvir, a koji predviđa smrtnu kaznu za palestinske zatvorenike optužene za ubojstvo Izraelaca. Da bi postao zakon, prijedlog mora proći drugo i treće čitanje, a datum daljnjeg glasovanja još nije određen.

Organizacija kaže da se Ben-Gvir želi pohvaliti svojim zločinima unutar zatvora i logora, koji su postali jedno od najistaknutijih mjesta genocida, tvrdeći da je ubijeno više od 100 zatvorenika, od kojih je identitet 88 javno objavljen.

No, ističu kako objavljene snimke predstavljaju samo mali dio sustavnog mučenja zatvorenika.

Prema svjedočenju koje je zabilježio odvjetnik organizacije, bilo je nekoliko slučajeva u kojima je Ben-Gvir gazio po glavama zatvorenika i snimao njihovo ponižavanje, mučenje i zlostavljanje.

Zatočenici su također naveli da su ih stražari tijekom radnji tjerali da drže glave i lica pritisnute na tlo s ciljem ponižavanja, povrede njihovog dostojanstva i fizičkog zlostavljanja.

Organizacija navodi da je od početka izraelskog rata u Gazi 2023. godine zatvorski sustav namjerno objavljivao sve više videa i fotografija zlostavljanja zatvorenika, opisujući to kao pokušaj slamanja volje palestinskih zatvorenika i zastrašivanja njihovih obitelji, kao i utrku u brutalnosti za dobivanje veće potpore unutar izraelskog društva, bez obzira na humanitarne zakone i norme.

Pozvali su na hitnu intervenciju kako bi se zaustavili zločini unutar zatvora i omogućili posjeti međunarodnih organizacija. Također su tražili da se dopuste posjeti obitelji i da se uvedu sankcije protiv okupacijskih vlasti i njihovih vođa kako bi se prekinula politika nekažnjivosti.

Ben-Gvir je ranije objavio videosnimke koje su mnogi smatrali uvredljivima za palestinske zatvorenike i prijetio im smrću, uključujući izjave upućene zatvorenom vođi pokreta Fatah, Marwanu Barghoutiju.

Otkako je Ben-Gvir preuzeo dužnost krajem 2022., uvjeti za palestinske zatvorenike su se značajno pogoršali, a prema organizacijama za ljudska prava, također je primjetan gubitak tjelesne težine među zatvorenicima zbog kaznenih mjera.

Prema palestinskim i izraelskim organizacijama za ljudska prava, u izraelskim zatvorima trenutno se nalazi više od 9300 Palestinaca, uključujući gotovo 350 djece, koji su mučeni, izgladnjeli i uskraćena im je medicinska skrb, što je dovelo do više desetaka smrtnih slučajeva.

Izrael je pojačao mjere protiv palestinskih zatočenika od početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je ubijeno više od 72.000 ljudi, a ranjeno više od 171.000, uglavnom žena i djece.

Sjećanje na seksualno zlostavljanje palicom još uvijek proganja Tamera Qarmuta iz Beit Lahije u sjevernom Pojasu Gaze.

Njegovo svjedočanstvo jedno je od mnogih koje je prikupila izraelska organizacija za ljudska prava B’Tselem i objavila u izvješću pod naslovom “Živjeti pakao”, koje je dopuna ranijeg izvješća “Dobrodošli u pakao” iz kolovoza 2024. godine i sadrži 21 novo svjedočanstvo Palestinaca o uvjetima u izraelskim zatvorima i pritvorskim centrima. Deutsche Welle.

– Izraelski zatvori pretvorili su se u mrežu logora za mučenje – rekao je Yuli Novak, izvršni direktor B’Tselema.

U izvješću se navodi da Izrael nastavlja svoju sustavnu, institucionaliziranu politiku mučenja i zlostavljanja palestinskih zatvorenika, koju odobravaju i podržavaju politički sustav, pravosudni sustav, mediji i, naravno, same zatvorske vlasti, koje se otvoreno hvale mučnim uvjetima u kojima se drže palestinski zatvorenici.

Izraelska zatvorska služba (IPS), koja upravlja s 30 civilnih zatvora, kategorički je odbacila optužbe.

Prema posljednjem izvješću IPS-a iz rujna 2025., u zatvorima je bilo 10.863 Palestinaca klasificiranih kao sigurnosni zatvorenici.

Među njima je 3.521 administrativni pritvorenik, bez suđenja zatvoren, te 2.623 ilegalna borca, koji se drže bez statusa ratnog zarobljenika.

Osim toga, 3.227 osoba su sigurnosno pritvorene osobe protiv kojih se vode postupci, dok su preostalih 1.492 sigurnosno osuđene osobe s izrečenim kaznama.

Tijekom velike razmjene zarobljenika 13. listopada 2025., u sklopu sporazuma o prekidu vatre kojim je zaustavljen gotovo dvogodišnji rat u Gazi, oslobođeno je gotovo 2000 Palestinaca, uključujući 41-godišnjeg Tamera Qarmuta.

Istovremeno je oslobođeno 20 preživjelih izraelskih talaca koje je Hamas držao od napada 7. listopada 2023. godine.

Unatoč razmjeni, broj palestinskih zatvorenika i dalje je veći nego u rujnu 2023., kada ih je bilo 4.935, napominje B’Tselem.

Osim civilnih zatvora, Izraelske obrambene snage (IDF) također upravljaju s četiri vojna pritvorska objekta.

Posebno je u središtu optužbi Sde Teiman, vojni objekt u pustinji Negev, čiji su dijelovi nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. pretvoreni u internacijski logor.

Tamo su Palestinci klasificirani kao “nezakoniti borci” pritvoreni prema zakonu koji dopušta vojsci da drži osumnjičenike 45 dana bez naloga, a nekima i do 90 dana bez prava na odvjetnika.

– Proživio sam najteže dane u životu u pogonu Sde Teiman. Još uvijek patim od teške traume. Držali su me golog, a vojnici su pustili pse da me napadnu. Tukli su mi penis, vezali ga plastičnom uzicom i uzrokovali da natekne i prokrvari – ispričao je za B’Tselem Palestinac koji je želio ostati anoniman.

Muhammad al-Mishwakhi, 45, izvijestio je da su zatvorenici “jedva bili dopušteni da se istuširaju, a kada su to učinili, to je trajalo samo dvije minute” te da nisu mijenjali svoje trenirke više od dva mjeseca.

IDF je rekao da ne može komentirati pojedinačne slučajeve bez poznavanja cijele pozadine, ali je naglasio da vojnici djeluju u skladu sa zakonom i da se pritužbe prosljeđuju nadležnim tijelima.

Prema istrazi nevladine organizacije Action on Armed Violence iz kolovoza 2025., 88 posto izraelskih istraga o navodima o zlostavljanju je zastalo ili je zatvoreno bez nalaza.

Jane Kinninmont, direktorica Ujedinjenih naroda – Ujedinjeno Kraljevstvo (UNA-UK), smatra da je to obrazac.

– Kada je riječ o zlostavljanju u zatvorima, nerijetko se događa da vlasti prvo sve negiraju, a onda kažu da je to problem nekolicine nižerangiranih službenika – rekao je Kinninmont, dodavši da se takvo ponašanje “prečesto tolerira ili čak potiče s vrha”.

On smatra da je za izraelsku vladu “dehumanizacija strateški korisna jer pomaže opravdati podjarmljivanje drugog naroda”.

Vladine stavove ilustrira i objava Itamara Ben-Gvira, krajnje desnog ministra nacionalne sigurnosti, koji je u srpnju 2024. napisao da je jedan od njegovih ciljeva “pogoršati uvjete za teroriste u zatvorima i smanjiti njihova prava na minimum propisan zakonom”.

Organizacije za ljudska prava također su upozorile na kontroverzni prijedlog zakona o smrtnoj kazni za teroriste o kojem se raspravlja u izraelskom parlamentu, a kojim bi se okončalo de facto ukidanje smrtne kazne.

– Itamar Ben-Gvir pokušao je progurati zakon o smrtnoj kazni početkom 2023. godine, ali sada to uzima maha – rekla je Milena Ansari iz Human Rights Watcha.

Prema B’Tselemu, najmanje 84 palestinskih zatvorenika i pritvorenika umrlo je u izraelskim zatvorima od 7. listopada 2023. godine.

– Svjedočanstva koja je dokumentirao B’Tselem su zastrašujuća, ali u potpunosti u skladu s vlastitim istraživanjem Human Rights Watcha – rekao je Ansari.

Dodala je da se zlostavljanja “ne čine izoliranim incidentima, već dijelom šireg obrasca”, te upozorila da je ono što je viđeno vjerojatno samo “djelomična slika, jer su izraelske vlasti blokirale neovisno praćenje”, uključujući Međunarodni odbor Crvenog križa.