Parlament Federacije BiH nije razmatrao godišnja izvješća o poslovanju sveučilišno-kliničkih bolnica.

Istovremeno, iz proračuna FBiH izdvajaju se značajna sredstva za financiranje sveučilišnih i kliničkih bolnica kroz tekuće i kapitalne transfere, bez uspostavljenog sustava procjene učinaka doznačenih proračunskih sredstava, konstatirali su federalni revizori u najnovijem revizorskom izvješću Federalnog ministarstva zdravstva.

Kako su istakli revizori, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), Sveučilišna klinička bolnica (SKB) Mostar i Sveučilišni klinički centar (UKC) Tuzla dužni su osnivačima najmanje jednom godišnje podnijeti izvještaj o radu i poslovanju ustanove.

– U izvješću za 2024. godinu navedeno je da je Ministarstvo 5. ožujka 2025. godine uputilo dopis sveučilišnim – kliničkim bolnicama da dostave izvješća o radu i financijskom poslovanju s odlukama o usvajanju od strane Upravnog odbora, izvješća o radu upravnih i nadzornih odbora za 2022., 2023. i 2024. godinu s ciljem podnošenja izvješća Vladi FBiH i Parlamentu FBiH. FBiH. Iako su klinički centri dostavili navedena izvješća u 2025. godini, federalno Ministarstvo zdravstva nije o tome obavijestilo Vladu FBiH i Parlament FBiH. Navedeno nije u skladu sa statutima kliničkih centara i člankom 23. Zakona o ustrojstvu organa uprave u FBiH koji definira obvezu organa uprave da prate stanje u područjima za koja su osnovani i nadležni – navodi se u izvješću.

Britanski parlament donio je zakon kojim se ukidaju preostala nasljedna mjesta u gornjem domu parlamenta, čime se prekida stoljetna praksa po kojoj su određeni aristokrati mogli sjediti u Domu lordova na temelju naslijeđene titule.

Gornji dom parlamenta usvojio je Zakon o nasljednim mjestima, čime je završena reforma započeta prije više od 25 godina.

Riječ je o jednom od ključnih predizbornih obećanja laburističke vlade premijera Keira Starmera, čiji je cilj modernizacija britanskog parlamentarnog sustava.

Predsjednica gornjeg doma Angela Smith rekla je da Dom lordova ima “vitalnu ulogu” u britanskom dvodomnom parlamentu, ali je naglasila da “nitko ne bi trebao sjediti u Domu po nasljednom naslovu”.

– Usvajanje ovog zakona prvi je veliki korak u reformi Doma lordova, a slijede daljnje promjene, uključujući i pitanja uvjeta za odlazak članova u mirovinu – rekao je Smith.

Prije ove reforme, 92 nasljedna plemstva i dalje su imala pravo sjediti i glasati u Domu lordova. Taj broj rezultat je kompromisa iz 1999. godine, kada je vlada tadašnjeg premijera Tonyja Blaira uklonila više od 600 nasljednih aristokrata iz parlamenta, ali je zadržala manji broj kao privremeno rješenje.

Prema novom sustavu, pojedini nasljedni plemići mogli bi dobiti doživotna plemstva, a političke stranke bi odlučivale koga će nominirati za te položaje.

Dom lordova trenutno ima oko 800 članova. Većinu čine takozvani doživotni lordovi koje imenuje premijer na prijedlog političkih stranaka ili neovisnih povjerenstava.

Ovom reformom prekinuta je stoljetna praksa u kojoj su pojedini članovi britanskog parlamenta svoje mjesto u zakonodavnom tijelu imali isključivo na temelju obiteljskog nasljeđa.